PREDSJEDNIK SKUPŠTINSKOG ODBORA za politički sistem, pravosuđe i upravu

Koprivica: Nema više političke trgovine za pravosuđe

"O kvalitetu prethodnog ambijenta najbolje govori činjenica da je jedan kandidat za člana Sudskog savjeta, podržan inače od tadašnje parlamentarne većine, kao bitan sopstveni kvalitet naveo lično poznanstvo sa Filipom Vujanovićem", rekao je Momo Koprivica

29915 pregleda 297 reakcija 22 komentar(a)
Momo Koprivica, Foto: Savo Prelević
Momo Koprivica, Foto: Savo Prelević

Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, koji je ključni za izbore u sudstvu i tužilaštvu, Momo Koprivica (Demokrate) rekao je da će nova parlamentarna većina pokušati da stvori sitmulativnije uslove za prijavljivanje kandidata na konkurse, navodeći da u uslovi za to ranije toliko pali da su pojedinci u prijavama isticali prijateljstvo sa visokim državnim zvaničnicima.

Pred Ustavnim sudom će se naći veliki broj inicijativa u narednom periodu. Ako su sudije tog suda u prošlosti donosili odluke koje su često bile sporne, možemo li očekivati da se to promijeni?

Ustavni sud je u dubokoj krizi. U prethodnoj godini je kompromitacija dosegla vrhunac kada je većina sudija 27.1.2020. izglasala gospođu Lopičić za predsjedavajuću Ustavnog suda, iako ta funkcija ne postoji niti je propisana Ustavom i Zakonom. Isti Ustavni sud je 6.11.2020. donio odluku o ukidanju pomenute odluke Ustavnog suda o izboru “predsjedavajuće” Ustavnog suda, što govori o valjanosti ranijih odluka, ali i o tome da je Ustavni sud nerijetko proizvođač neustavnosti i pravne nesigurnosti.

Novi predsjednik Ustavnog suda bi trebalo da stavi van snage sve akte koje je gospođa Lopičić donijela u tom svojstvu, a ona bi trebala i da vrati razliku u plati. Međutim, ovo poslednje pretvaranje ovog suda u punkt ranije vlasti, ogoljena je kompromitacija koja do sada nije zabilježena.

U toku je konkurs za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Da li neko od kandidata zaslužuje podršku vašu ili vašeg kluba?

To pitanje još nije ušlo u proceduru skupštinskog izjašnjavanja, pa nijesmo zauzimali stav o kandidatima koji su se prijavili na konkurs. Među 12 prijavljenih sigurno ima kompetentnih ljudi, ali ima i onih funkcionera ranije izvršne vlasti koji su grubo gazili Zakon o sprečavanju korupcije i iz toga izvlačili korist za sebe. Činjenica je da se nalazimo u nesvakidašnjoj situaciji: konkurs je raspisan za vrijeme jednog skupštinskog saziva, a izbor treba da vrši drugi skupštinski saziv.

Sa novim sazivom, od istorijskog značaja, stigla je i nova, slobodnija i stimulativnija klima, te je prava šteta što takve klime nije bilo i u vrijeme raspisivanja konkursa jer bi to vodilo prijavljivanju većeg broja uglednih ličnosti i stručnjaka, a ne bismo imali slučaj da se prijavljuju prekršioci zakona i eksponenti partijskih nomenklatura.

Na koji način će se rješavati problem dvotrećinske većine u parlamentu, neohodne za izbora u pravosuđu?

Odgovornost je i na vlasti i na opoziciji tamo gdje se traži 2/3 ili 3/5 većina. To je odgovornost za izbor odgovornih i kompetentnih ličnosti. Shodno tome, politička trgovina nije opcija, već je jedini razumni put institucionalni dijalog i dolazak do onih nespornih imena koja će svojom stručnošu i nezavisnošću dovesti do kadrovske i obnove ugleda pravosudnih institucija.

Na četvrtoj sjednici drugog redovnog zasjedanja obavljen je drugi krug glasanja za izbor četiri člana Sudskog savjeta i VDT-a. Iako nije izabran niko od kandidata, stvoreni su pravni uslovi za novi konkurs, a na svima nama je obaveza i odgovornost da stvorimo i klimu što stimulativniju za prijavljivanje na konkurs više lica koja imaju nesporan ugled, nezavisnost i izrazite stručne kvalifikacije, što nije bio slučaj u prethodnom periodu.

O kvalitetu prethodnog ambijenta najbolje govori činjenica da je jedan kandidat za člana Sudskog savjeta, podržan inače od tadašnje parlamentarne većine, kao bitan sopstveni kvalitet, u dostavljenoj biografiji, naveo lično poznanstvo sa Filipom Vujanovićem. U svakom slučaju, odlučivanjem putem 2/3 ili 3/5 poslanika, o popuni Sudskog savjeta i Ustavnog suda, kao i o izboru VDT-a, poslata bi bila snažna poruka EU i učinjen veliki korak na planu evropskih integracija. Da li će aktuelna opozicija, koju je očito strah od pravne države i reformi, imatu tu hrabrost i okrenutost evropskim integracijama, pitanje je o kojem javnost već ima svoj sud.

Ustavni sud se još nije izjašnjavao oko penzionisanja sudija, ovih dana se jasno da i sudije tog suda ignorišu tu ustavnu obavezu?

Ustavni sud, Sudski savjet i Tužilački savjet ne rade svoj posao. U pitanju je zloupotreba službenog položaja, sa elementom organizovanosti, kako bi se sačuvale fotelje grupice pojedinaca i to po svaku cijenu. Po sili ustava, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kad ispuni uslove za starosnu penziju, dakle ne kad dobije penziju ili podnese zahtjev Fondu PIO, već momentom ispunjenja uslova za starosnu penziju, a to su propisane godine života i godine staža osiguranja. Da je Ustavni sud radio svoj posao i obavijestio Skupštinu, onda kad je trebalo, funkcija gospodinu Šarkinoviću prestala bi još 5. 3. 2020 godine. Međutim, oni ne sprovode ustavne i zakonske dužnosti, sve u cilju da sastav suda bude poželjan i pogodan DPS-u i pojedinim centrima moći. Ustavni sud se, a to potvrđuju i posljednji događaji, pretvara u utočište propalih planova, od naroda smijenjene vlasti. Shodno tome, njihove odluke nijesu pravnog već političkog karaktera. Međutim osujetili smo njihove pokušaje blokade i to uspješno i pravnim putem

Da li u vladajućoj koaliciji postoji dogovor u vezi reforme pravosudnog sektora?

Kako je izvršen drugi krug glasanja za izbor četiri člana Sudskog savjeta, ali i za izbor VDT-a, bez postizanja potrebne većine, stvoreni su uslovi da se u novom i podsticajnijem ambijentu sprovedu nove procedure, kao i da se na agendi parlamentarne većine nađu i pitanja u vezi sa reformom pravosudnog sektora. Cilj nam je vladavina prava i beskompromisna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Uvjeren sam da će se, unutar parlamentarne većine, postići konsenzus oko reformsikih rješenja koja će uživati evropsku podršku, kako bi se ostvario konkretan i vidljiv napredak u poglavljima 23 i 24. Demokrate su i 2019. godine, tokom rada Odbora za sveobuhvatnu reformu, predložili izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama, kako bi se unaprijedile procedure i bolje definisali kriterijumi za izbor, i time pokazali opredjeljenje za sveobuhvatan reformski pristup.

Od suštinskog značaja je reformisanje zakona o državnom tužilaštvu i zakona o sudskom savjetu i sudijama, u cilju ukidanja monopola i omogućavanja da prodišu institucije pravne države. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu imaće važnu ulogu. Takođe, partnerstvo Skupštine i Vlade dovodi do suštinskih reformskih zahvata. Mišljenja sam da se kombinacijom kadrovskih, organizacionih i zakonodavnih reformi jedino može postići optimalan rezultat. Otvoreni smo za konsultovanje struke i smatram da je neophodno uključivanje evropskih iskustava.

Da li insistiranje, odlasku Vesne Medenice, VDT-a i GST-a mogu predstavljati politički uticaj na sudove i Tužilaštvo?

Insistiranje na ustavnosti i zakonitosti u pogledu izbora na funkcije rukovodilaca, odnosno prestanka sudijske ili tužilačke funkcije, ne može se okvalifikovati kao politički uticaj. Temeljni princip Ustava, zapisan u članu 11 glasi: “Odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.” Nezavisnost sudstva znači samo jedno, a to je da su sudije nezavisne kod rješavanja konkretnih predmeta, odnosno sudije su nezavisne u vršenju sudijske funkcije. Osim toga u našem pravnom sistemu, odluke suda nijesu izvor prava. Prema tome, sasvim je legitimno otvoriti sva ostala pitanja, a naročito ona o izboru na javne funkcije i prestanku istih, jer tu nema nikakvog miješanja u konkretne predmete niti u vršenje sudijske ili tužilačke funkcije.

Kada ćete raspisati konkurs za članove Sudskog savjeta i baviti se izvještajima o radu Državnog tužilaštva i Sudskog savjeta?

U predstojećem periodu biće raspisani konkursi i sprovedene navedene procedure. Opredjeljenje parlamentarne većine za vladavinu prava, bitno unapređuje ambijent i vjerujem da će biti dosta podsticaja kvalitetnom kadru da se prijavi. Izvještaji Sudskog savjeta, kao i Tužilačkog savjeta za 2019. godinu još nijesu usvojeni, te će u plenumu biti prava prilika da se vrlo jasno prispitaju učinci, ali i postavi pitanje polaganja računa o (ne)primjeni prava pred institucijom narodnog predstavništva.

ASK se ranije nije bavio mišljenjima javnih funkcionera o sudskim procesima

Odluka ASK-a (da je ministar pravde ugrozio javni interes vršeći neprimjeren uticaj na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa), zbog svog sadržaja, više liči na neku opomenu, nego na pravni akt. U ranijem periodu ASK se nije bavila mišljenjima javnih funkcionera o sudskim procesima, a takva mišljenja su i poslanici DPS-a često iznosili i to u Skupštini. Gdje su tu isti aršini koji bi jednako važili za sve?, pita Koprivica.

Postupanje Ustavnog suda bilo je politički motivisano i štetno po pravni poredak

“O nepoštovanju zakonskih obaveza, govori i činjenica da šest godina nije izabran ni zamjenik predsjednika Ustavnog suda. Šta može očekivati građanin, u pogledu zaštite svojih prava, ukoliko Ustavni sud, po nečijem diktatu, krši Ustav i Zakon. Uostalom Ustavni sud, o čijoj efikasnosti najbolje govori činjenica da je broj nezavršenih predmeta, sa 1431 koliko ih je bilo na kraju 2016. porastao na 3.426 na kraju 2019, što je skok za 140 odsto, je u ekspresno sprovedenom postupku, kojeg je sam pokrenuo, ukinuo odredbe Zakona o Ustavnom sudu koje su ga obavezivale da u svakom predmetu mora odlučiti najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana pokretanja postupka pred tim sudom.

​Zahvaljujući nepovjerenju u institucije koje, pored ostalih, stvara i Ustavni sud, Crna Gora je na prvom mjestu od svih država Savjeta Evrope po indeksu podnijetih predstavki ESLJP u Strazburu po glavi stanovnika. Naime prosječan indeks na nivou svih država članica Savjeta Evrope za 2019. godinu iznosi 0,53, a indeks Crne Gore je 6,86. Rad Ustavnog suda, u prethodnom periodu, ako se izuzme postupanje časnih izuzetaka, bio je politički motivisan i štetan po pravni poredak.

Preporučujemo za Vas