šansa da se Skupština pretvori u visoki i uvaženi dom

Novi saziv je dobio epitet "istorijski": Vrijeme da se parlamentu vrati dignitet

Politički veteran u parlamentu Predrag Bulatović i poslanica koja je prvi put u klupama, Danijela Đurović, ocjenjuju da postojeći saziv treba da se zalaže za uspostavljanje kontrolne i suštinske zakonodavne uloge Skupštine

42723 pregleda 105 reakcija 16 komentar(a)
Detalj iz Skupštine Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Detalj iz Skupštine Crne Gore, Foto: Luka Zeković

Novi saziv parlamenta, koji je dobio epitet “istorijski”, ima šansu da Skupštinu pretvori u visoki i uvaženi dom, ocjenjuju poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Đurović, koja je prvi put zakoračila u skupštinske klupe, i veteran parlamenta Predrag Bulatović, koji je bio poslanik u svakom sazivu od uvođenja višestranačja.

“Nemamo više vremena da se bavimo istorijom, da je prekrajamo i tumačimo u zavisnosti od dnevno - političkih potreba. Ostavimo i Kosovski boj i Bečki kongres i Podgoričku skupštinu istoričarima, a mi se moramo okrenuti ekonomskom ozdravljenju države koji će za sobom vući moralni i vrijednosni oporavak”, poručila je Đurović.

Đurović je kazala da će fokus njenog rada u Skupštini biti prvenstveno na onim poljima koja su imala najveći negativni efekat u sredini odakle dolazi:

“Insistiraću na provjeri svih privatizacionih ugovora, kao i davanja u dugoročni zakup imovine države. Ne samo zbog toga što u javnosti postoji prećutni konsenzus da su ovi poslovi leglo korupcije, već prvenstveno zbog činjenice da praktično niti jedan od tih poslova nije donio nove vrijednosti, naprotiv pravi su ekonomski fijasko”.

“Uporno govorim da su srećne one države čiji građani ne znaju koje su im vodeće političke figure zato što je u tim državama životni standard visok, kao i građanska prava i slobode, te nemaju potrebu da preispituju političke pravce i lidere. Kod nas u Crnoj Gori je upravo suprotno sve od ovoga”, kazala je Danijela Đurović

Istakla je da svako vrijeme nosi svoje izazove, ali da je ovaj 27. saziv Skupštine Crne Gore već dobio epitet “istorijski”. Dodatnu odgovornost, kako je ocijenila, nosi sama činjenica da je posle 30 godina promijenjena vlast u Crnoj Gori, “a prvi put u njenoj istoriji smjena vlasti je obavljena demokratski - na izborima, a ne na ulici”.

“Iako sam obavljala niz značajnih funkcija na lokalnom nivou, ipak je rad u parlamentu potpuno drugačije iskustvo. Ako svemu dodamo da je ta uloga sa pozicije vlasti, onda je odgovornost još veća”, kazala je Đurović.

Kontrolna uloga parlamenta je bila minimizirana u prethodnom periodu: Danijela Đurović
Kontrolna uloga parlamenta je bila minimizirana u prethodnom periodu: Danijela Đurovićfoto: Skupština Crne Gore

Đurović je bila predsjednica Opštine Herceg Novi, a obavljala je i funkciju potpredsjednice i menadžerke te Opštine…

Ona je ocijenila da se poslije niza godina uočavanja pogrešnih politika i praksi, njihovog kritikovanja i davanja sugestija “koje nisu vrednovane jer demokratija ne stanuje u Crnoj Gori”, sada stvara obaveza da se aktivno radi na izmjeni svih zakonskih rješenja koja su otežavala život sugrađana, ali i privrede: “Kao neko ko ima jako utemeljenje na lokalnom nivou, smatram svojom prednošću, ali i obavezom, da prenesem potrebe građana i da ih na najbolji mogući način inkorporiramo u zakonodavni sistem Crne Gore”.

Ocijenila je da je već duže od deceniju najveći broj donešenih zakona sve ingerencije zadržavao na državnom nivou suprostavljajući se decentralizaciji kao jednom od osnovnih načela javne uprave u evropskim državama.

“Na taj način su lokalne samouprave, a time i građani izgubili ne samo nadležnosti već i osjećaj pripadanja i odlučivanja o sopstvenim potrebama”, ocijenila je Đurović.

Pored dijaloga, Đurović je ocijenila da je značajna i kontrolna uloga parlamenta koja je takođe bila minimizirana u prethodnom periodu.

“Jasna podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku je temelj zdravog društva, a nažalost crnogorsko društvo je toliko zavisno, partijski obojeno i potčinjeno u jednom diktatorskom režimu, da će trebati još dosta vremena da se ne samo prakse promijene, već i stvori razumijevanje uloga i odnosa. Čini mi se da krećemo iz minusa, a ne sa nule i da je vrlo dug i mukotrpan put pred nama”, kazala je Đurović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović ocijenio je da ovaj saziv parlamenta ima šansu da ga pretvori u visoki i uvaženi dom, prije svega zbog toga što program i sastav nove Vlade nije izraz političke strukture većine od 41-og poslanika.

“Taj eksperiment… daje šansu i parlamentu i Vladi. Parlamentu da uz saradnju većine sa reformisanom opozicijom ostvari ustavnu kontrolnu i suštinsku zakonodavnu funkciju. A Vlada ima šansu da kao manjinska bude efikasna i uspješna, što je uslov za njenu stabilnost i opstanak”, kazao je Bulatović.

On je naglasio da za održavanje nivoa parlamenta veliki uticaj ima njegov predsjednik:

“Svaka ličnost koja ima politički dignitet i barem minimum volje za demokratskim promjenama, ako ne pruži doprinos, barem će zaustaviti srozavanje. To se moglo čak i pod dominacijom DPS i Mila Đukanovića”.

Svaki poslanik pojedinačno, kao i poslanički klub utiče na dignitet Skupštine: Predrag Bulatović
Svaki poslanik pojedinačno, kao i poslanički klub utiče na dignitet Skupštine: Predrag Bulatovićfoto: Savo Prelević

Bulatović je kazao da svaki poslanik pojedinačno, svaka partija i svaki klub utiču na dignitet parlamenta, a time i na svoj:

“Pitanje je da li je svako svjestan toga i da li se ponašao tako. Nema idealnog Poslovnika, nema tog zakona pa ni o Vladi i Skupštini koji mogu biti jači od političke volje da se mijenjamo. Imali smo mi i do sada dosta rješenja koja su davala šansu kontroli. Svjedočili smo kako se u posljednjem mandatu to gazilo. Čarobni broj od 41, odnosno vlast, nerijetko ‘zatamni’ svakoga da ponekad glasa i ono što zna da nije dobro”.

On je kazao da čvrsto vjeruje da će doći neko novo vrijeme i da će svaki lider, vođstvo Skupštine i svaki od 81 poslanika težiti da donesu akte i stvore praksu da svi Skupštinu mogu nazvati “visoki dom”.

Prisjećajući se svog poslaničkog staža, Bulatović je kazao da je poslanik od prvih višestranačkih izbora 1990. do danas.

Od 1990. do rascjepa u jedinstvenom DPS-u je bio poslanik vladajuće partije, koja je imala sama apsolutnu vlast, a od 1990. do 1992. godine, ta partija je, kako je kazao, imala 2/3 poslanika.

Bio je šef kluba poslanika partije koja je imala apsolutnu vlast do 1997, kada se pocijepao DPS…

Bulatović je ocijenio da se karakter režima zbog koga se jedinstveni DPS raspao, “zadržao i brutalno unaprijedio do njihovog pada 30. avgusta 2020”:

“Ta pljačka građana i države direktno je uticala i na to da se i parlament podređivao ostvarenju tog cilja - stvaranje privatne države Mila Đukanovića. Tome su posljednjih godina podređene i sve ključne institucije”.

Bulatović je podsjetio da je od 1997. godine kao poslanik opozicione SNP bio šef kluba od 29 poslanika, te lider koalicije Zajedno za Jugoslaviju (ZZJ) od 33 poslanika i do 2006. kao predsjednik SNP i lider koalicije Zajedno za promjene (ZZP) sa 30 poslanika.

“Bio sam poslanik i vlasti, poslanik, lider jake koalicije opozicione i sada ponovo vlast. Sticaj okolnosti i mog ličnog opredjeljenja adekvatno ukupnoj političkoj situaciji desio se neprekinut poslanički staž. Znam da se to ponekad različito tumači, ali za mene je najbitnije da se primiče politički kraj Mila Đukanovića, a što je posebno važno i proces pravne odgovornosti za sve one koji su pljačkali Crnu Goru”, kazao je Bulatović.

Đurović: Da se pokaže ženska solidarnost

Đurović je ocijenila da je apsolutna zagovornica osnivanja Ženske parlamentarne grupe i da se nada da će to biti moguće u ovom sazivu.

“To jeste značajan izazov, posebno sa aspekta učešća i vlasti i opozicije i zajedničko zagovaranje pojedinih rješenja koja će promovisati ulogu žene u društvu, pa time i u politici. Vjerujem da postoji dovoljno snage među koleginicama da prevaziđemo uvriježene podjele i tabue i zaista pokažemo žensku solidarnost”, kazala je Đurović.

Istakla je da je usljed promjena u poslaničkim klubovima, došlo do malog povećanja zastupljenosti žena u ovom sazivu parlamenta, ali da je to još uvijek u okvirima zacrtanih kvota:

“Očekujem da nova rješenja u Poslovniku skupštine, kao i rad Odbora za rodnu ravnopravnost naprave dodatni podsticaj u povećanju učešća žena u političkom životu”.

Istakla je da je zabrinjavajući podatak da je samo oko pet odsto ukupnog vlasništva u Crnoj Gori u posjedu žena:

“Ovo je izuzetno loša početna pozicija za uključivanje žena u preduzetništvo, kao i jačanje njihovog ekonomskog statusa”.

Poručila je da žene u politici nose posebnu odgovornost stimulisanja koleginica, podržavanja i stvaranja drugačije percepcije o ulozi žene.

Bulatović: Skupština dotakla dno u mandatu od 2016. do 2020.

Bulatović je ocijenio da je parlament “dotakao dno” u mandatu 2016. do 2020: “Počevši od formiranja većine 2015. političkom korupcijom dijela poslanika u tom trenutku opozicione partije, preko nasilne pobjede DPS i satelita preko montiranog državnog udara i iz toga izvedenog procesa protiv lidera DF”.

On je kazao da je čitav mandat bio urušavanje Skupštine i “ono malo dostignuća do tada ostvarenih u našim odnosima”.

“Nekada visoki i uvaženi dom postao je jedna institucija za ukupnu sramotu države. To je bio protočni bojler za realizaciju ličnih interesa Mila Đukanovica i Duška Markovića. Počevši od donošenja neustavnih odluka za utvrđivanje pritvora za poslanike, preko presuda sa zatvorskom kaznom za poslanike zbog verbalne čarke u holu Skupštine...”.

On je kazao da uz nezakonito hapšenje čitavog kluba DF, treba dodati brojne odluke i zakone na štetu države a u korist pojedinaca vlasnika privatne države.

“Poslovnik, zakoni i drugi akti koji insistiraju na kontrolnoj ulozi Skupštine zgaženi su. Da li ćemo se vratiti to je pitanje pred nama”, kazao je Bulatović.

Preporučujemo za Vas