skupština crne gore

Leposavić: Spreman sam da priznam genocid u Srebrenici kad se nedvosmisleno utvrdi

Posebna sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasjedanja Skupštine u 2021. godini nastavljena je danas u Podgorici. Na pitanja poslanika odgovarali su potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović

151979 pregleda 1449 reakcija 169 komentar(a)
Leposavić, Foto: Skupština Crne Gore
Leposavić, Foto: Skupština Crne Gore
Ažurirano: 26.03.2021. 18:59h
Završeno
16:46h

Sjednica će biti nastavljena u ponedjeljak, a na poslanička pitanja odgovaraće ministarka nauke, prosvjete, kulture i sporta Vesna Bratić.

16:45h

Miloš Konatar (GP URA) pitao je da li će Sekulović, kao resomi ministar i nova Vlada ispraviti nepravdu prethodne Vlade prema građanima opštine Petnjica i otvoriti granični prelaz prema opštini Tutin, uzimajući u obzir višestruku korist koju bi on donio stanovništvu.

Sekulović je odgovorio da će to biti jedan od prioriteta i da će u kratkom roku pokrenuti razgovore sa Srbijom.

"Potrebno je da zaključimo novi međunarodni bilateralni sporazum o graničnom prelazu za međunarodni drumski i putnički saobraćaj sa Srbijom, koji bi bio rezultat zajedničke spremnosti da se otvori službeni granični prelaz", kazao je Sekulović.

16:37h

Suada Zoronjić (GP URA) pitala je da li će ministar pokrenuti proceduru potpisivanja Sporazuma o priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom

Sekulović je naveo da je nakon pregovora sa Njemačkom, koji su inicirani 15.4.2016. godine,.

"Godinu kasnije, tačnije 19.5.2017. godine, iz Njemačke smo obaviješteni da ne postoji usaglašenost između cmogorskog i njemačkog prava", kazao je Sekulović.

Tokom pregovora, kako je dodao, Njemačka je obavijestila da je tehničko stanje vozila u Crnoj Gori lošije nego u Njemačkoj, kao i da su kod nas uslovi puta zahtjevniji.

"Postojanje sporazuma o medusobnom priznavanju vozackih dozvola sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, Njemačka je obrazložila boljim saobraćajnim uslovima u tim zemljama u odnosu na Crnu Goru", kazao je Sekulović.

Najavio je da će uraditi sve da se ovaj problem riješi.

"Krajem prošle godine ovu temu sam aktuelizovao prilikom susreta sa njemačkim ambasadorom Robertom Veberom i time potvrdio da je Cma Gora i dalje zainteresovana za potpisivanje ovog sporazuma", rekao je Sekulović.

16:34h

Sekulović je odgovarajući na pitanje Dragana Bojovića (DF) kazao da dublje reforme u policiji tek predstoje i da vjeruje u novo rukovodstvo.

Bojović je pitao kada će biti promijenjeni načelnici i komandiri opštinskih centara bezbjednosti, koji su se posebno isticali u obračunu sa političkim neistomišljenicima bivšeg režima, kao i sa učesnicima prošlogodišnjih mirnih litija, do mjere da su privodeni, maltretirani i procesuirani čak i žene i djeca.

"Zakonska rješenja su u ovom trenutku takva da ne mogu da pokrenem ni disciplinski postupak protiv službenika policije. Vjerujem u novo rukovodstvo, a vi glasajte za novi zakon", poručio je Sekulović.

On je u pisanom odgovoru naveo da je zadovoljan dosadašnjim rezultatima, posebno imajući u vidu da je Predlog zakona o unutrašnjim poslovima tek u skupštinskoj proceduri.

"Nadam se da će novi zakon uskoro biti usvojen, jer garantuje da ce policija biti sistem zasnovan na profesionalizmu i odgovomosti, bez politickog upliva", kazao je Sekulović.

Bojović je odgovorio da će taj zakon biti na dnevnom redu nakon tužilačkih zakona, bez kojih DF neće glasati za druga rješenja.

16:23h

Slaven Radunović (DF) je pitao da li Ministarstvo radi na pripremi zakona o prebivalištu, kojim bi se precizno definisalo kako biračko pravo, tako i onemogućila utaja poreza kroz lažno prijavijivanje mjesta primarnog stanovanja.

Sekulović je kazao da je MUP izradio Nacrt izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta i on će se uskoro naći na javnoj raspravi.

Naveo je da je novim zakonskim rješenjem, između ostalog, predviđena obaveza cmogorskih državljana da, prilikom prijave promjene prebivališta i adrese, podnesu i izjavu da su se nastanili u mjestu i na adresi koju su naveli u prijavi.

"Pored toga, neophodno je da dostave i ovjerenu izjavu vlasnika stana na toj adresi, kojom daje saglasnost da cnogorski državljanin može da prijavi tu adresu kao adresu stanovanja, što omogućava da se tačnost datih podataka terenski provjeri. Takođe, izmjenama i dopunama predloženo je i da je cmogorski državljanin, koji se iseli iz Crne Gore, dužan da odjavi prebivalište, dok je po vazećem zakonu to propisano kao mogućnost, ali ne i obaveza", kazao je Sekulović.

Navedenim nacrtom, kako je dodao, predviđena je i odjava prebivališta po službenoj dužnosti, kao i obaveza ponovnog prijavljivanja svih crnogorskih državljana, koji imaju prijavljeno prebivalište u Cmoj Gori, i to u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna.

"Cilj je da se tokom ove godine, intenzivnom kampanjom, građani odazovu i ponovo prijave svoje prebivalište, čime će potvrditi da zaista žive na adresi koju navode u prijavi. Konačno, cilj predloženih izmjena i dopuna jeste tačnost i ažurnost vođenja registra prebivališta, što će rezultirati uredenim biračkim spiskom", naveo je Sekulović.

Radunović je kazao da ima nekoliko sugestija, posebno u dijelu oko utaje poreza – da se uvede krivična odgovornost ako ne postupi po zakonu. "Mislim da ste na dobrom putu sa ovim zakonom", kazao je Radunović.

16:13h

Amer Smailović iz Bošnjačke stranke pitao je sa li su identifikovani i procesuirani počinioci svih djela usmjerenih ka izazivanju nacionalne i vjerske mržnje i upućivanja prijetećih poruka prema Bošnjacima, u Pljevljima, Beranama, Nikšiću i Podgorici, u periodu od 30.8.2020.godine do danas.

Sekulović je odgovorio da su ti slučajevi test ove države i da nije zadovoljan jer neki slučajevi nijesu razriješeni.

"Radićemo sve da otkrijemo počinioce i potencijalne nalogodavce", poručio je Sekulović.

Sekulović
Sekulovićfoto: Screenshot/Youtube

Prema podacima koje je u pisanom odgovoru naveo Sekulović, službenici policije su u periodu nakon 30.8.2020. godine registrovali 15 događaja sa elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, od čega su u sedam slučajeva pokrenuti krivični postupci (Pljevlja — 4, Podgorica -2, Nikšić -1), u dva slučaja se čeka kvalifikacija nadležnog tužilaštva (Pljevlja - 1, Berane - 1), kao i šest prekršajnih postupaka (Pljevlja - 5, Podgorica - 1).

Od 7 pokrenutih krivičnih postupaka riješeno je pet (Pljevlja - 4, Podgorica -1), dok su aktivnosti na rješavanju dva krivična djela u toku (Podgorica -1, Nikšić -1). "Kadaje riječ o prekrsajnim postupcima, sva djela su riješena", naveo je Sekulović.

Izmjena: 17:06h
16:12h

Radoš Zečević (DF) pitao je da li je MUP identifikovao organizatore aktuelnih auto-protesta, koji se desavaju u gradovima Crne Gore, bez bilo kakve prijave protesta, koliko su osoba lica procesuirali i šta će preduzeti da spriječe ovo protivzakonito ponašanje u budućnosti.

Sekulović je odgovorio da policijski službenici CB Nikšić pregledaju video materijal i rade na identifikaciji vozila, vozača i lica, koja su učestvovala u auto vožnjama, te će se nakon njihove identifikacije, u saradnji sa ODT i Sudom za prekršaje, preduzimati dalje mjere i radnje.

"Na osnovu dostavljenih podataka od Centara bezbjednosti, u jednom slučaju nadležni tužilac je naredio identifikaciju lica (20.3.2021, Podgorica), dok se u ostalim slucajevima ODT izjasnio da nema elemenata krivičnog djela koja se gone po službenoj dužnosti", kazao je Sekulović.

On je dodao da je njegov stav da se ne ide represivno u ovim slučajevima, jer bi to imalo domino efekat i da bi volio da te auto kolone prestanu i sa jedne i sa druge strane.

On je zamolio poslanike da glasaju za novi zakon o unutrašnjim poslovima kako bi obezbijedili reformu u policiji.

16:00h

Fatmir Đeka (Albanska koalicija "Jednoglasno") pitao je kada će granični prelaz Ckla-Zogaj sa Albanijom biti konačno u funkciji.

Sekulović je odgovorio da zajednički granični prelaz do danas nije otvoren jer nije obezbijeđena adekvatna infrastruktura u pograničnom dijelu, odnosno nije izgrađen putni pravac od mjesta Ckla do granice sa Albanijom, u duzini od 1,4 kilometra.

Kazao je da se očekuje da će put početi da se radi u aprilu ove godine, a od dinamike radova zavisiće i dinamika izgradnje zajedničkog graničnog prelaza Ckla-Zogaj.

"MUP je, u prethodnoj administraciji, uputio inicijativu Ministarstvu unutrasnjih poslova Albanije da nadležne komisije za granicu dvije drzave organizuju sastanak na kojem bi se razmatrala aktuelna pitanja saradnje. Albanska strana još nije odgovorila na inicijativu", kazao je Sekulović.

Dodao je da očekuje da albanska strana odgovori na inicijativu za organizovanje sastanka.  

15:58h

Ministarstvo unutrašnjih poslova može garantovati da u posljednja tri mjeseca nije bilo štampanja fiktivnih ličnih karata, saopštio je ministar Sergej Sekulović.

On je, odgovarajući na pitanje Maje Vukićević (DF) rekao da je suštinski problem u ovom slučaju neuredan registar prebivališta koji će nastojati da urede kroz izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

"Uredan registar prebivalista znači uređen birački spisak, a bez uredenog biračkog spiska nema uređene države. Napominjem, vodenje evidencije o biračima koji su ostvarili svoje biracko pravo na odrzanim izborima nije u nadležnosti ovog Ministarstva", kazao je Sekulović.

Vukićević je pitala šta je do sada urađeno na sređivanju biračkog spiska i koliko je građana promijenilo prebivalište neposredno pred izbore u Nikšiću, prijavijujući se na adresama u tom gradu i koliko je od njih iskoristilo svoje pravo glasa 14. marta.

Sekulović je naveo da je u periodu od dana raspisivanja izbora za odbornike u Skupštini opštine Nikšić, od 5. januara 2021. godine do dana zaključenja biračkog spiska, odnosno 4. marta 2021. godine, broj birača upisanih u birački spisak opštine Nikšić, shodno promjeni prebivališta, je 506.

"Od parlamentamih izbora, 30.8.2020. godine, do dana zaključenja biračkog spiska za lokalne izbore, u birački spisak opštine Nikšić, po osnovu promjene prebivališta, upisana su nova 653 birača, dok je, takođe po osnovu promjene prebivališta, izbrisano 276 birača. Dakle, broj birača u biračkom spisku opštine Nikšić, od dana održavanja parlamentamih izbora do 4.3.2021. godine, povecan je za 377. Napomenuo bih da je jako bitan element za sredivanje biračkog spiska postojanje vjerodostojnog i urednog Adresnog registra", naveo je Sekulović.

On je kazao da je odluka Ustavnog suda o ukidanju redizencionalnog uslova od šest mjeseci u smislu promjene prebivališta kao uslova za sticanje prava glasa na lokalnim izborima stvorio je prostor za potencijalne zloupotrebe.

"Pokušavamo da izmjenama zakona uredimo ovu oblast. Što je moguće najbolje rješenje su lokalni izbori u okviru jednog dana", rekao je Sekulović.

Izmjena: 17:06h
15:46h

Danijel Živković (DPS) pitao je koje će biti nadležnosti najavljene Komisije za istinu i pomirenje, kojim periodom će se ona baviti i da li ste odredili personalni sastav ove Komisije.

Leposavić je odgovorio da prema planu Ministarstva i Vlade Komisija za istinu i pomirenje će imati zadatak da utvrdi sve pojedinačne i kolektivne slučajeve u kojima su bez obzira na ideološku, političku nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost, pojedinci ili grupe pretrpjeli grubo kršenje ili oduzimanje nekog iz grupe prava na život, slobodu ili imovinu.

"Cilj rada Komisije je da u centar interesovanja stave pojedinca tj. slobodnog građanina i da iskaže priznanje svakom čovjeku koji je svoju ličnost, slobodu, prirodna prava i uvjerenja branio od nasrtaja i zloupotrebe državne vlasti ili druge organizovane sile. Vremenski period kojim se ova komisija bavi jeste cjelokupa moderna istorija Crne Gore - počev od Knjaževine odnosno Kraljevine Crne Gore uključujući period jugoslovenske države, sve do danas", rekao je Leposavić.

Leposavić
Leposavićfoto: Skupština Crne Gore

Dodao je da sastav još nije određen, to će biti putem javnog poziva i uz odgovarajuću javnu debatu i najšire konsultacije.

Živković je pitao Leposavića i da li priznaje rezultate referenduma i da li smatra četnički pokret antifašističkim ili kolaborantističkim.

Leposavić je odgovorio da je pitanje o nezavisnosti suvišno.

"Ovdje ljudi govore o rezultatima. Ne znam nikoga ko slavi nestanak Crne Gore, ne poznajem te ljude. Ljudi su država i ovdje su ljudi prema kojima imate jednu vrstu zadrške i oni su Crna Gora i vi ste Crna Gora i to je jedino što imamo... U ovoj sali su, siguran sam svi patriote i niko ne slavi bilo čiji nestanak", kazao je Leposavić.

Izmjena: 16:02h
15:15h

Dragutin Papović (DPS) pitao je kada je Vlada donijela odluku da sa Srpskom pravoslavnom crkvom podne pregovore o sklapanju ugovora i ko je u ime Vlade vodio pregovore sa SPC.

Leposavić je odgovorio da je početkom 2021. Vlada nastavila dijalog sa SPC i to polazeći od Predloga temeljnog ugovora koji je SPC dostavila Vladi prije deset godina.

"Ovo nije došlo iznenada, ja mislim da ako bi trebalo neko to dobro da zna, onda ste to Vi, jer ste bili na čelu Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama 2015. baš u vrijeme kada je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, održalo konsultativni dijalog sa SPC povodom zaključenja ugovora", kazao je Leposavić.

Kazao je da je ugovor upodobljen onome što su ugovori sa drugim vjerskim zajednicama.

Ministarstvo pravde je, kako je dodao, usaglasilo okvirno tekst, ali je neopdhodno da ga utvrdi Vlada nakon čega će biti dostupan javnosti.

14:48h

Leposavić je odgovarajući na pitanje Aleksandre Vuković (DPS) kazao da su godinama pa i decenijama unazad, institucije u Crnoj Gori praktično tolerisale nasilje nad ženama, čemu svjedoče brojni statistički podaci.

"Više od pola sudskih presuda u ovoj stvari čine uslovne osude i mjere bezbjednosti, dok u ostatku dominantno mjesto zauzimaju novčane kazne koje, osim što su po sebi nedjelotvorne, obično glase na ponižavajuće male iznose", rekao je Leposavić.

Vuković je pitala zašto se u kratkom periodu trajanja aktuelne Vlade intenzivirao govor mržnje u javnom prostoru, naročito mizogini i seksistički napadi na političarke, praćeni vulgarnim karikaturama i komentarima koji nemaju pandan u istoriji devijantnih ponašanja.

Leposavić je kazao da je ovo rodno najsenzitivnija Vlada, trećinu članova čine dame i da se taj trend zapošljavanja dama prati kad se i pitanju i druga imenovanja.

On je kazao da su mizogini i seksistički napadi počeli i dominantno obilježeni govorom mržnje protiv ministarke prosvjete nauke kulture i sporta Vesne Bratić.

"Nakon toga je sličnim postupcima bila izložena pored ostalih javno angažovanih sugrađanki, gospođa Sanja Damjanović. Ovi napadi su očigledno političkog karaktera, imajući nedopustivo negativne posljedice po ono što je obaveza i potreba zaštite žena od govora mržnje i svakog oblika nasilja. Ne tako davno, svjedočili ste, iako ćutke, beskrupuloznim napadima na integritet javno angažovanih, kakvom je bila izložena predstavnica NVO sektora Vanja Ćalović Marković", rekao je Leposavić.

Vuković je odgovorila da tada nije bila poslanica i njen glas nije imao takvu zvučnost, ali da osuđuje sve takve napade.

Ona je kazala da očekuje zakon protiv onlajn nasilja i da će pomoći u tome i najavila da će od ponedjeljka podnositi prijave, a to će raditi i njene koleginice.

Vuković je rekla i da je Leposavić u pisanom odgovoru bio selektivan i govorio je o tome šta je radila prethodna vlast.

"Da smo dobro radili svoj posao, vjerovatno ne bismo bili opozicija", kazala je Vuković.

14:30h

Leposavić je odgovarajući na pitanje Andrije Nikolića (DPS) kazao da je spreman da se poklonim svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice.

"To su žrtve mojih prijatelja i sugrađana pa to i ovom prilikom činim", rekao je Leposavić.

Nikolić je pitao da li je kao ministar pravde spreman da prizna i prihvati da se u Srebrenici dogodio genocid i pokazuje li spremnost da se pokloni žrtvama u Srebrenici.

Leposavić je kazao da je spreman da prizna da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi.

"Svakako neću negirati pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, a naročito neću sporiti osjećanja Bošnjaka i muslimana koji neće prestati da u svojim srcima doživljavaju zločin u Srebrenici kao sopstvenu, ali i tragediju i opomenu svih nas i za sve nas", rekao je Leposavić.

On je dodao i da nije na ministru pravde, kao ni bilo kojem pojedincu koji nije učestvovao u događaju, da prizna ili eventualno poriče postojanje bilo kojeg krivičnog djela ili ratnog zločina.

"Nadam se da Vi, lično, ipak nemate namjeru da pitanjima kao što je ovo produžavate eho krvavih bratoubilačkih sukoba iz kojih je ovo društvo jedva i još ne do kraja, izašlo.

"Pitanje kvalifikacije zločina koji je prema Bošnjacima učinjen u Srebrenici, kao i mnoga druga pitanja iz građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji i dalje su predmet ne samo emotivnih postupanja i neprimjerenih reakcija već i stručnih polemika", naveo je Leposavić.

Dodao je da kao ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava ima obavezu da postupa sa maksimalnim poštovanjem i da se odnosi sa razumijevanjem prema svima jednako, pa tako i prema Bošjacima i Srbima, naročito prema onome što je budućnost njihvoog međusobnog odnosa.

14:17h

Poslanica DPS-a Vesna Pavićević pitala ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava da li je za ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva pravi razlog uklanjanje profesionalaca iz te oblasti i revanšizam, ili da se stvaranjem vakuuma u tužilaštvu stvori povoljan ambijent za djelovanje kriminalnih grupa na ovim prostorima i uspori proces u EU vezano za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

"Ukidanjem SDT bi se storio vakuum... Stvaranjem vakuuma direktno se utiče na rad pravosudnih organa, jer ima veliki broj predmeta, koji su u fazi istrage i optužnih akata, što može dovesti do zastoja i dalekosežnih negativnih posljedica, a do izbora tužiilaca za organizovani kriminal i korupciju, kriminalne grupe će imati više nego dovoljno vremena da pojačaju kriminalnu aktivnost, da se konsoliduju, uklone tragove i slično", kazala je Pavićević.

Leposavić je odgovarajući na pitanje istakao da bi se iz načina formulacije poslaničkog pitanja koje mu je upućeno, moglo zaključiti da je zakonske izmjene predložila Vlada.

"Iako čitav jedan proces u kojem dolazi do donošenja zakona pogrešno tretirate, kao već svršen čin u kojem putem amandmanskih predloga i Vi možete konstruktivno djelovati, gdje ministar ne treba da bude advokat poslanika u vršenju njihovih ustavnih prava u vidu predlaganja zakona, smatram da su razlozi za donošenje takozvanih tužilačkih zakona više nego opravdani i, nažalost, urgentni", rekao je Leposavić.

On je dodao da građani Crne Gore zahtijevaju prijeko potrebne reforme u svim oblastima društva, naročito u državnom tužilaštvu kako bi počela istinska borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

13:51h

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović pitao je ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića da li mišljenje Venecijanske komisije (VK) na bilo koji način pravno obavezuje Skupštinu ili se, u smislu legitimiteta i legaliteta, mogu osloniti samo na svoju savjest i potrebe građana koje predstavljaju.

VK je 22. marta oobjavila konačno mišljenje na predloge tužilačkih zakona.

"Da li oni znaju ono što mi znamo, da li oni znaju da mi čuvare organizovnaog kriminala i korupcije imamo u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Da li oni znaju da su se ti ljudi bavili režijom koja se dešavala ljudima iz Demokratskog fronta (DF) i iz Srbije, koji je imao cilj da se obračuna sa opozicijom i ljudima koji su se borili za slobode, a sve kako bi se zaštitio jedan režim i kako ćemo mi sa njima da se borimo? Na način što ćemo da slušamo par penzionisanih ljudi iz Veneicjanske komisije", kazao je Radunović.

On je dodao da to nije nikakav poseban uslov za evropske integracije, ali da jeste uslov stavaranje boljeg sistema vladavine prava i da se taj sistem neće stvoriti sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem i njemu sličnim.

Leposavić je kazao da mišljenje VK nije pravno obavezujuće, ali da shodno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i Evropske unije, kao potvrđenom međunarodnom ugovoru koji je sastavni dio domaćeg pravnog poretka i da je njim definisana privremena mjerila kakvo je privremeno mjestilo broj tri koji glasi: "Crna Gora sprovodi ustavne promjene u skaldu sa preporukama Venecijanske komisije i shodno tome usvaja sekundarno zakonodavstvo". "U formano pravnom smislu, mišljenje VK nije pravno obavezujuće. Međutim, ono nije lišeno pravnog dejstva i predstavlja više od međunarodnih dokumenata i akata koji, sadržeći preporuke i smjernice predstavljaju meko pravo. Memorandumom o razumijevanju između Evropske unije i Savjeta Evrope potpisanim 2007. godine, mišeljanja VK su definisana kao mjerilo potvrđivanja primjene standarda vladavine prava", rekao je Leposavić.

On je dodao da iako nije formalno-pravno obavezujuće, mišljenje VK se ne smije igorisati, jer će proizvesti političke i pravne posjedice u međusobnim odnosima Crne Gore i EU.

On je istakao da se tužilački zakoni uz preporuke VK trebaju usvojiti.

13:36h

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Daliborka Pejović je pitala ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića da li podržava smanjenje budžeta "ključnoj instituciji za borbu protiv korupcije" u Crnoj Gori, Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).

Ona je dodala da je kao predsjednica Odbora za antikorupciju u Skupštini u posjedu zvaničnog obraćanja ASK povodom ovog problema.

"Zakonska norma predviđa da 0,2 odsto tekućeg budžeta za troškove rad i realizacije za aktivnosti rada ASK. Kako smo dobili u pisanoj formi predsjednik Savjeta ove agnecija, ASK je imao samo dva dana da pripremi budžet za ministra finansija", kazala je Pejović.

Leposavić je kazao da kao ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava nije formalno-pravno relevantan za budžet posebnih državnih organa, ne zalaže se posebno da se bilo kojoj instituciji ili budžetskom korisniku smanje prethodno dodijeljivanja ili predviđanja finansijka sredstva.

"To se odnosi i na ASK za koju ste ocijenili da je "ključna u borbi protiv korupcije". Naprotiv, bilo bi idealno kada bi jasno finansiranje moglo biti izdrašnije za većinu subjekata za sve budžetske korisnike, uključujući tu i ASK", kazao je Leposavić.

On se osvrnuo i na djelovanje ASK u slučaju njegove izjave date za televiziju A1 o državnom udaru, ističući njihovo neprofesonalno djelovanje.

13:27h

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić je rekao da Tužilački savjet (TS) suprotno zakonu nije utvrdio prestanak tužilačke funkcije tužiocima i rukovodiocima tužilaštava koji su ispunili uslove za starosnu penziju.

"Iako je je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da državnom tužiocu prestaje funkcije, pored ostalog, ispunjenjem uslova za starosnu penziju. To je dalje prouzrokovalo da TS nije utvdio ni prestanak funkcije bilo kojeg rukovodioca državnog tužilaštva, iako je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija kada mu prestane tužilačka funkcija", kazao je Leposavić.

On je istakao da TS nije ispunilo očekivanja građana Crne Gore, Evropske komisije u obezbjeđivanju samostalnosti državnog tužilaštva i tužilaca i da se ono mora reformisati.

On je istkao da je stanje u tužilaštvu stvorila prethodna vlast, dovodeći time Crnu Goru u status zemlje hibridnog režima.

On je odgovarao na pitanje poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragana Bojovića koji je tražio od ministra da ocijeni rad Tužilačkog savjeta, posebno u dijelu nadzora i koordniacije ovog tijela sa Vrhovnim državnim tužilaštvom (VDT) i Specijalnim državnim tužilaštvom SDT).

Bojović je dodao da s obzirom da Ministarstvo pravde ima svog predstavnika u TS, te ima neposredan uvid u rad tužilačke organizacije u cjelini, da li je zadodovoljan načinom djelovanja i učinkovitošću najviših organa ove državne institucije, naročito SDT i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Leposavić je kazao da niko ko objektivno posmatra rad SDT i VDT, ne može biti zadovoljan njihovim radom.

"Podsjetiću da je Tužilački savjet u 2019. godini započeo proceduru izbora 11 rukovodilaca državnih tužilaštva koja do danas nije okončana. Nije razriiješen ni jedan tužilac, a takođe, nije ozbiljno disciplinski odgovarao niti jedan tužilac, u toku prethodne godine pokrenuta su tek dva disciplinska postupka, dok u toku 2019. godine nije pokrenut niti jedan, zbog čega je posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore iz 2020. godine konstatovao da je "bilans rezultata primjene disciplinske odgovornosti i dalje loš". Ovo je ponovljeno i od strane Pododbora Evropske komisije za pravdu slobodu i jednakost koji je 17. i 18. marta ove godine, pored ostalog, istakao da disciplicnke komisije "još uvijek imaju nedosljedan pristup rješavanju slučaja i da pravni lijek protiv njihovih odluka još nije zakonski predviđen", rekao je Leposavić.  

12:45h

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je kazao da Crna Gora čvrsto ostaje u članstvu NATO i da će ispunjavati sve obaveze prema ovoj alijansi, ali i unaprijediti ih.

Abazović
Abazovićfoto: Skupština Crne Gore

"Mi imamo veliku podršku za od NATO država. Tri koalicije koje čine vlast  su potpisale sporazum kojim se garantuje da će Crna Gora ostati u NATO i na putu EU integracije... Naša spoljna politika je dosljedna, naša NATO misija funkcioniše dobro, kvalitetno, treba i tu unaprijediti rad. Sve funkcioniše bez većih restrikcija. Ja ostajem dosljedan tome", kazao je Abazović.

On je odgovarao na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Branka Čavora koji je kazao da je jedan od ključnih spoljnopolitičkih uspjeha prethodne koalicione vlasti DPS i njenih partnera, bilo učlanjenje Crne Gore u NATO alijansu, i učvršćivanje bezbjednosne i sigurnosne pozicije na mapi Evrope i Balkana.

Čavor je Abazovića pitao da li istinski i suštinski podržava jačnje NATO, i pozicije Crne Gore kao ravnopravne članice saveza, i da li članstvo može biti osporeno saradnjom sa partijama koje nijesu podržale učlanjenje Crne Gore u NATO, kao i nekompetentnim, konfuznim djelovanjem bezbjednosnog sektora aktuelne izvršne vlasti.

Abazović je kazao da poštuje stavove svih partija, kao neko ko ima demokratskog kapaciteta.

"Neko ko je bio protiv NATO, ja lično ne dijelim taj stav, ali trebamo otvarati dijalog i praviti kompromis. Sigurno da se nećemo se slagati oko svih pitanja. Premijer je bio gost generalnog sektretara NATO, time je simbolično poslata poruka da se ostaje na tom putu", rekao je Abazović.

Čavor je kazao da je Abazović u savezu kojim se može dovesti u pitanje članstvo i da bi mogla i njegova pozicija u vlasti oslabi.

Poslanik DPS pitao je Abazovića da li kao potpredsjednik Vlade podržava, akciono, deklarativno, članstvo Crne Gore u EU i koje su aktivnosti resora koji su u Abazovićevoj nadležnosti po pitanju preporuka iz Izvjestaja Evropske komisije o Crnoj Gori kada su u pitanju poglavlja 23 i 24.

Abazović je kazao da je nova vlast čvrsto na putu Evropske unije i da su prethodnici "završili posao, Crna Gora bi već bila u Evropskoj uniji i mogli bi da koriste mnogo veće fondove u trenutku pandemije".

On je dodao da je u fokusu poglavlja 23 i 24, ali ne samo sektor na čijem je čelu, nego i evropskim partnerima.

"Formirali smo Savjet protiv organizovanog kriminala, dvoje su već tamo, oni neće imati uticaj na budžet, jer ih plaćaju evropski partneri", rekao je Abazović.

On je dodao da njega i URA-u, DPS targetira sistemski i da mu to nije logično, jer su građanska opcija.

Čavor je kazao da mu nije jasna frustracija prema DPS i da očekuje od Abazovića da bude državnik, a ne ostrašćenik.

12:23h

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović odgovarajući na pitanje poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Luiđa Škrelje kazao je da od parlamentarnih izbora je jedina meta on lično, a onda i građanski pokret URA.

"Nakon parlamentarnih izbora posebno u prvoj sedmici, ja sam postao jedina meta, kada bi prijavljivao prijetnje, posebno na društvenim mrežama, njih bi bilo pet ili deset na dan, mene to ne zanima, kao što su Vas juče izviždali i mene su. I ja ih pozivam da to ponovo čine. To na mene ne utiče. Kada sam prijavio ozbiljne prijetnje ANB-u čovjeka koji je najviše rangiran u kriminanim strukturama u Crnoj Gori, on je insistirao da se sastane sa mnom, ja sam to odbio, saopštio sam ime čovjeka. Morao sam da prijavim državnim organima koji su bili pod Vašom kontrolom, što je potpuno OK, uradio sam to. Nikad nisam dobio bezbjednosnu procjenu, nikada mi nisu saopštili da li je to tačno ili ne. U tom periodu se isto ta priča pojavila o 21 milion eura, ja ne mogu da etiketiram, niti bi to pominjao, to sam rekao jer je Daka Davidović optužio za to nedužnog čovjeka. Sada bi se za smjenu vlasti dalo desetostruko više, da se vrate na tron", kazao je Abazović.

On je objasnio da kada je rekao da pola Crne Gore ne spava, mislio je da ne spava od radosti, jer su željeli pravdu i slobodu.

"Zašto misliti da ne spavaju od sekiracije, ljudi možda ne spavaju od radosti, gledajte to malo na drugačiji način", istakao je Abazović.

Naglasio je da je pravdoljubiv i da ima čvrstu ruku za sprovođenje pravde bez kompromisa.

"Kamo sreće da se ne bavimo politikom, od ovoga samo imamo stres i opterećenje. Imamo obavezu da se žrtvujemo za državu, bez obzira na poslejdica nada mnom i porodicom", rekao je Abazović.

12:04h

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je odgovorajući na pitanje Luiđa Škrelje (DPS) kazao da je proces imenovanja nakon 100 dana Vlade tek počeo i vjeruje da će se pripadnici manjina inkorporirati na osnovu zasluga, a ne političke pripadnosti.

"Vi nijeste upošljavali ljude manjinskih naroda, nego ko je servilan vama. Ja to ne želim. Postoji ljude svih vjera i nacija koji mogu da daju doprinos transformaciji sistema. Proces imonvanja je tek počeo i očekujem da konstatujemo progres u nekom narednom obraćanju", poručio je Abazović.

Škrelja je pitao da li uspjehom za 100 dana rada Vlade smatra eliminisanje pripadnika manjinskih naroda iz svih segmenata vlasti.

Škrelja
Škreljafoto: Skupština Crne Gore

Škrelja je naveo da su predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević i Abazović jedini lideri nekadašnje opozicije koji nijesu prisluškivani, "a neka građani procijene zašto", na šta su iz DF-a dobacili valjda je pitanje zašto su ostali prisluškivani.

On je kazao da je Abazović servilnim nazvao "ljude koje su predstavljai Crnu Goru samo zato što se bili u koaliciji sa DPS-om".

"Vaša priča je trotoarska, pristanska od prije deset godina", kazao je Škrelja.

Preporučujemo za Vas