ključni nalazi analize cdt:

"Pitanje je da li će Skupština izgraditi sposobnost dijaloga za pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina"

Članica Izvršnog odbora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da su političke promjene koje su se desile prilika za značajan napredak u otvorenosti parlamenta, povećanje kvaliteta zakonodavnog postupka, poboljšanje njegove kontrolne funkcije i pokretanja političkog dijaloga koji za cilj ima deblokadu važnih reformskih procesa

5570 pregleda 0 komentar(a)
Gvozdenović, Foto: CDT
Gvozdenović, Foto: CDT

Skupština je dobila priliku za kvalitetnije ispunjavanje dijela obaveza koje su potrebne za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), ali pitanje je da li će izgraditi sposobnost da vodi dijalog za rješavanje pitanja za koja je potrebno pronaći kvalifikovanu većinu.

To su ključni nalazi analize koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) uradio uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD) i Ambasade Kraljevine Norveške.

Članica Izvršnog odbora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da su političke promjene koje su se desile prilika za značajan napredak u otvorenosti parlamenta, povećanje kvaliteta zakonodavnog postupka, poboljšanje njegove kontrolne funkcije i pokretanja političkog dijaloga koji za cilj ima deblokadu važnih reformskih procesa.

“Ključno pitanje, da li će Skupština izgraditi sposobnost da vodi dijalog za rješavanje pitanja za koje je potrebno pronaći kvalifikovanu većinu, ostaje otvoreno”, kazala je Gvozdenović.

U tom pravcu, kako je navela, ohrabruje osnivanje Odbora koji će se baviti reformom izbornog zakonodavstva.

“Ali je znakovito što sličnih inicijativa nema u planu rada Skupštine u dijelu pokretanja dijaloga o izboru Vrhovnog državnog tužioca (VDT), članova Sudskog savjeta (SS) i sudija Ustavnog suda (US)”, ocijenila je Gvozdenović.

Prema njenim riječima, važan korak naprijed novi saziv Skupštine uradio je osnivanjem radne grupe za izradu Zakona o Skupštini.

Gvozdenović je rekla da je tim aktom potrebno konačno i zakonski, odnosno sistemski urediti balans među institucijama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti što je preduslov demokratskog funkcionisanja društva.

“Takođe, Skupština je za kratko vrijeme na respektabilan način obnovila i razvila politike otvorenosti korišćenjem starih i kreiranjem novih praksi za povećanje transparentnosti i komunikaciju sa građanima”, dodala je Gvozdenović.

Ona je rekla da je zakonodavni proces, sa jedne strane, doživio pozitivne promjene kroz veću inicijativu poslanika u predlaganju zakona, ali je sa druge strane blokiran odnosima unutar vladajuće većine.

“Uslovljavanje usvajanja jednih zakona drugim zakonima dovelo je do toga da je Skupština nakon izbora Vlade usvojila mali broj zakonskih tekstova”, smatra Gvozdenović.

Prema njenim riječima, usvajanje sistemskih zakona po skraćenom postupku, bez konsultovanja javnosti, postalo je važna karakteristika dosadašnjeg rada aktuelnog saziva Parlamenta.

“Takođe, kroz dogovore Vlade i Skupštine o sadržaju zakonskih tekstova, koje će kasnije predložiti poslanici, uvedena je praksa “izbjegavanja” javne rasprave što se negativno odrazilo na transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa”, dodala je Gvozdenović.

Ona je kazala da se kontrolna uloga Parlamenta popravlja kroz jačanje kontrolnih procedura, ali da je kvalitet parlamentarnih aktivnosti, odnosno konkretnih koraka nakon sprovedene kontrole, još uvijek upitan.

CDT će, kako je poručila Gvozdenović, pratiti i ocjenjivati napredak u ovoj važnoj oblasti.

“Nove političke okolnosti dale su nam i prostor da vjerujemo da je moguće odblokirati važne reformske procese unutar same Skupštine”, zaključila je Gvozdenović.

Preporučujemo za Vas