Akcija za ljudska prava dostavila je 25 predloga amandmana na važeći Zakon o državnom tužilaštvu, među kojima su i predlozi za sprečavanje sukoba interesa i političkog uticaja, ocijenjivanja tužilaca, disciplinske odgovornosti....
Nacrt zakona koji su radili lideri parlamentrane većine, a koordinirao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, trebalo bi danas da bude javno objavljen, rečeno je “Vijestima” u njegovom kabinetu.
Abazović je juče saopštio da je dokument dostavljen Savjetu Evrope. Iz civilnog sektora i opozicije međutim navode da je nedopustivo da Nacrt nije dostupan široj javnosti. Još nije ni precizirano ni ko je formalni predlagač jer je dokument usaglašavan na sastancima lidera parlamentarne većine, dok Ministarstvo pravde u čijem je resoru ova oblast, nije uključeno u njegovu izradu.
U vezi sa izradom zakona juče se oglasila Konferencija tužilaca koja je konstatovala da je neprihvatljvo da tužilačka organizacija bude ignorisana tokom izrade zakona koji se tiču nje. Saopšteno je da su od Vlade i Ministarstva pravde zatražili da je Državnom tužilaštvu dostavi nacrt novih izmjena.
“Neprihvatljivo je kontinuirano ignorisanje tužilačke organizacije tokom izrade rješenja na kojima se temelji organizacije, funkcionisanje i položaj Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva...”, navodi se u saopštenju.
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević rekla je “Vijestima” da ne može da komentariše Nacrt koji nije objavljen”.
“Obećali su javnu raspravu i nek je obezbijede. Svi to očekujemo”, dodala je ona.
HRA je svoje predloge amandmana dostavljala tokom izrade važećih zakona 2015, zatim nedavno Ministarstvu pravde i prethodnih dana ponovo Radnom Savjetu za konsultovanje o predlogu izmjena zakona o tužilaštvu.
Između ostalog predložili su odredbe o sprečavanju sukoba interesa članova Tužilačkog savjeta. Kada su u pitanju ugledni pravnici smatraju da je potreban i dodatni uslov koji bi obezbijedio njihovu nezavisnost od političkog uticaja. To znači da oni budu “osobe od integriteta, politički neutralne, koje nijesu u bliskim porodičnim vezama sa sadašnjim ili bivšim visokim partijskim funkcionerima ili funkcionerima izvršne vlasti, kao što je to bio slučaj”.
“Takođe, predlažemo da članovi iz reda uglednih pravnika ne mogu da budu ni bivši državni tužioci (kao što je sada članica Tužilačkog savjeta nekadašnja vrhovna državna tužiteljka), u skladu sa preporukom Evropske mreže sudskih savjeta, koju bi trebalo prihvatiti po analogiji”, navodi HRA. Oni u obrazloženju podsjetili da je zadatak TS da obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva od političkih i drugih uticaja i da je izostanak odgovarajućih garancija njegove nezavisnosti predstavlja značajan propust.
“Za članove Savjeta po važećem zakonu mogu biti birani državni tužioci koji su u bliskim porodičnim vezama sa sadašnjim ili bivšim visokim partijskim funkcionerima ili funkcionerima izvršne vlasti, tj. mogu biti osobe koje ne ispunjavaju uslove za izbor u Savjet Agencije za sprečavanje korupcije, Savjet RTCG i Savjet Agencije za elektronske medije, iako bi nivo nezavisnosti i nepristrasnosti koji se očekuje od članova Tužilačkog i Sudskog savjeta trebalo da bude najviši. Primjera radi, državna tužiteljka Stojanka Radović, koja je za članicu Tužilačkog savjeta bila izabrana 2014. godine, supruga je tada visokog funkcionera izvršne vlasti Generalnog direktora Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija, Nova Radovića. Ona npr. ne bi mogla biti izabrana za članicu Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za elektronske medije, jer se radi o osobi čiji je bračni drug lice koje bira Vlada”, podsjeća HRA.
Da bi se Tužilački savjet dosljedno sačuvao od političkog uticaja, a što je bio cilj Ustavne reforme 2013. godine, HRA smatra da bi izbor uglednih pravnika članova tog savjeta, trebalo urediti na isti način kao izbor pravnika članova Sudskog savjeta, a to je kvalifikovanom većinom svih poslanika, što je bila i preporuka Venecijanske komisije odranije, a pominje se i u njihovom posljednjem mišljenju.
Oni navode da su svjesni da je u sadašnjoj izuzetno polarizovanoj političkoj situaciji vjerovatno bilo nemoguće obezbijediti i tropetinsku većinu u parlamentu, te da “garancije nezavisnosti kod državnog tužilaštva, odnosno Tužilačkog savjeta nijesu striktne kao kod sudija i Sudskog savjeta”.
Fokus izmjena Zakona o državnom tužilaštvu je promjena odnosa snaga u TS, gdje tužiociu ne bi imali većinu kao sada - već bi ministar pravde imao odlučujuči glas. Savjet bi kao takav donosio odluke čiji bi smisao bio smjena tužilaca koji ne rade svoj posao.
Šef poslaničkog kluba Demokrata i predsjednik Odbora za politički sistem Boris Bogdanović i Momo Koprivica su u ponedjeljak izrazili zabrinutost da se ponovo ne dođe u političku situaciju kao prilikom predlaganja prethodnih tužilačkih zakona.
“...Potrebno je da dogovorimo: kad se tekst navedenog zakona šalje u skupštinsku proceduru, u kojoj formi, ko je predlagač, te da li se ostavlja prostor i rok za javnu raspravu i inkluziju svih zainteresovanih strana i relevantnih partnera. Tj. potrebno je da zauzmemo stav o mogućem terminu održavanja predmetne sjednice”, naveli su oni.
“Vijestima” je u Abazovićem kabinetu rečeno da bi odluka o tome trebalo biti donijeta danas, te da bi već u ponedjeljak šira javnost trebalo biti pozvana na javnu raspravu.
SDP podržava i kadrovske promjene, ali izmjene da budu bolje i transparentne
“Način na koji se neko u vlasti bavi novim zakonima o tužilaštvu već je postao neozbiljan i neodgovoran. Dok se u prethodnom slučaju predlaganja, koji je kritikovala EU i domaća javnost, dio napravljenih proceduralnih i sadržajnih grešaka mogao odbiti na račun neiskustva, brzine, složenih i loših odnosa u vladajućoj koaliciji, ovo već nema nikakvog opravdanja”, rekao je zamjenik predsjednika SDP-a Borislav Banović.
On navodi se ponavlja netransparentnost, zbinjujuće i kontradiktorne izjave.
“Još ne znamo ko formalno stoji iza nacrta/predloga, da li Vlada, neko njeno radno tijelo ili ministarstvo. Ili možda poslanici? Kad ne znate ko formalno stoji iza akta, ni koliko novih verzija postoji, odnosno što je konačan sadržaj, kako možete govoriti o suvisloj i inkluzivnoj raspravi. Što je posebno problematično, bar prema pisanju medija, i u sadržajnom pogledu, ne samo proceduralnom, većina standarda EU opet nije ispoštovana”.
SDP, dodaje Banović, podržava sve neophodne promjene i rješenja koje će voditi profesionalizmu, nezavisnosti i efikasnosti rada pravosudnih institucija, pa i kadrovske.
“Te izmjene moraju biti bolje od prethodnih rješenja. Kolege iz vlasti trebaju da znaju da demokratija podrazumijeva jasno utvrđene procedure i pravila, kao i njihovo poštovanje. To je osnov vladavine prava i pravne države. A primjer za to se mora davati s vrha vlasti. Neshvatljivo i neprihvatljivo je da to sada izgleda suprotno. Od poštovanja zdravstvenih mjera, zaduženja, načina donošenja i usvajanja ovo malo zakona, pravilnika i odluka u ministarstvima, odluka o budžetu i samovoljnoj tekućoj raspodjeli, baratanja tajnim podacima… kao da zakoni i pravila ne postoji. Ne želimo da vjerujemo da se radi o namjeri, da se dodatno uruše nejake državne institucije i društvo uvede u potpuni haos i anarhiju”, kaže Banović.
Bonus video:
