Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je danas da se odustalo od zakona o tužilaštvu za organizovani krimiminal, te da se našao politički konsenzus i dogovor.
"Time smo napravili značajan iskorak da dobijemo ovo rješenje koje je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije koja nije imala ništa protiv rekompozicije Tužilačkog savjeta. Do sada smo imali ekstreman politički uticaj na tužilaštvo u prethodnom periodu. Kad je riječ o mandatu, mi imamo i sada rješenje da je logično da prestaje mandat u skladu sa tim propisima", istakao je Abazović na debati o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o tužilaštvu.
On je dodao da predloženi Nacrt zakona o tužilaštvu nije veliki, te da se mijenja svega desetak članova.
"Ideja ovog rješenja nije uperena ni protiv koga. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionih pocesa veže za sebe, pravi veliku grešku. Mislim da smo došli do početne solucije i da ćemo na kraju dobiti najbolje rješenje. Ova rasprava je početak procesa, a ne kraj koji treba da Crnoj Gori pomogne u integracionim procesima", rekao je Abazović.
On je najavio još jedan okrugli sto do kraja sedmice.
Očekuje da će Evropskoj komisiji (EK) moći da predstave bolje rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala prije izvještaja o napretku.
Kazao je i da će otvoriti debatu i sa opozicijom o ovom predlogu.
"Niti ovo niti bilo koje drugo rješenje nije sveti spis, generacije poslije nas će ga mijenjati. Ne treba od ovoga praviti apokalipsu jer postoje neki koji ne žele da se stvari pokrenu sa mrtve tačke", kazao je Abazović.
Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivica Stanković poručio je da se nastavilo kontinuirano ignorisanje tuzilačke organizacije u postupku izmjena zakona.
"Poziv i za ovu debatu dobili smo u petak poslije radnog vremena i odazvao sam se zbog lične i profesionalne kurtoazije, iako smatram da ove izmjene nijesu u korist tužilačke organizacije i nacionalnih interesa Crne Gore. Ovakva rješenja nijesu za nas prihvatljiva i pod političkim su uticajem i značiće stradanje prava i pravne države", ocijenio je Stanković.
Dodao je da se u članu 7 koji govori o prestanku funkcije rukovodioca tužilaštva "ispunjenjem uslova za sticanje prava na penziju", nije rješenje isto u odnosu na druge državne tužioce.
"Znači radi se o diskriminatornom odnosu prema rukovodiocima i uperen je protiv glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića. Ovdje se stečeno pravo pretvara u obavezu i diskriminacija je prema rukovodiocima državnih tužilaštava", smatra Stanković.
Istakao je da je član koji definiše izbor vršioca dužnosti VDT-a je direktno suprotan Ustavu jer je predviđeno da v.d. može biti lice koje uopšte nije državni tužilac.
"Sa ovakvom odlukom bi tu moglo biti lice iz preduzeća, korporacija... Tačno je da je VK rekla da broj uglednih pravnika može biti jednak broju tužilaca u Tužilačkom savjetu, ali su to razradili da ne bi trebalo prekidati mandat tuzilaca. Stav VK nije ovdje ispoštovan i radi se o prostoj, a ne kvalifikovanoj većini pa će Skupština birati pet uglednih pravnika, jedan je predstavnik Vlade i smatramo da bi bio dominantan uticaj politike u TS", naveo je Stanković.
Smatra da se time što članove TS proglašava predsjednik Skupštine zadire u prava predsjednika države.
Takođe, imao je primjedbu na rješenje da u TS ne mogu biti bivši tužioci.
"Smatram da je to diskriminacija što je suprotno članu 8 Ustava. Imamo rješenje u pogledu nadležnosti radnih tijela Skupštine prema VDT i GST. Treba da postoji rješenje da podnose izvještaje, ali tu ima četiri, pet tijela koji svaki dan zovu VDT i GST. U parlamentu često očekuju da mi podnosimo izvještaje tako da prepričavamo predmete što bi moglo ugroziti postupak", kazao je Stanković.
U dijelu disciplinskog postupka smatra da bi trebalo precizirati šta je to "znatna šteta ugledu državnog tužilaštva" kako bi se spriječile zloupotrebe.
"Ako smo svi za evropske integracije, nadam se da nećete dozvoliti takav luksuz da Crna Gora ne postane član evropske porodice. Ovaj član 7 koji se odnosi na sticanje penzije je ad hominem pristup prema GST Milivoju Katniću". kazao je Stanković.
Abazović je odgovorio da živimo u pravnim ruševinama.
"Ako neko želi da kaže da ovim rješenjem rušimo pravo ja to ne mogu da prihvatim. Dozvolite da kada je riječ o članu 7, da neko ne misli kao Vi, da Milivoje Katnić treba da bude iznad svih", kazao je Abazović.
Objasnio je i da ako neko može da bude izabran za VDT u punom mandatu, a nije iz tužilačke organizacije, valjda može i v.d.
"Oko uloge Skupštine, tu piše samo proglašava. To je tehnikalija. Oko uticaja politike mislim da da je nije bilo do sad, ne bismo došli u situaciju da mijenjamo zakon i da se bolje koristio zakon ne bismo danas imali ovaj okrugli sto", rekao je Abazović.
Stanković je rekao da je rješenjem derogiran Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO).
"Treba formulisati starosnu granicu", rekao je Stanković.
Vujičić: Suština predloženih izmjena da se za VDT postavi neko po želji trenutne većine, a zatim neke buduće većine...
Zoran Vujičić iz nevladine organizacije Građanska alijanse (GA) je rekao da rezultati tužilaštva nijesu na zadovoljavajućem nivou što je konstatovala i EK u izvještajima.
"Suština predloženih izmjena da se za VDT postavi neko po želji trenutne većine, a zatim neke buduće većine, o čemu se mora razmišljati", kazao je Vujičić.
Takođe je predložio da se u rješenju o disciplinskom postupku bolje definiše "značajna šteta za državno tužilaštvo".
Abazović je rekao da je praksa evropskih zemalja različita.
"U mnogim zemljama Vlada bira VDT. Sjutra će neko osvojiti 50 mandata, pa će sami birati VDT ili će imati većinu da mijenjaju Ustav. Tako da ta logika, sjutra će nova većina mijenjati VDT, nije dobra", rekao je potpredsjednik Vlade.
Pavličić: Trenutne institucije nisu snažne
Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava kazala je da trenutno imamo institucije za koje se ne može reći da su snažne.
"Možemo da govorimo i reformišemo i mijenjamo šta hoćemo ali to nije dovoljno ako nemamo jake institucije. Nemojmo zbog par imena urušavati instituciju tužilaštva. Podržavam rješenje o sukobu interesa, da u tužilaštvu ne može biti srodnik bilo koga na državnim funkcijama", rekla je Pavličić.
Kazala je da motiv uglednog pravnika da bude u Tužilačkom savjetu ne treba da bude apanaža i da dođe 15 minuta prije sjednice da se upozna sa spisima.
"Član koji govori o v.d. je vanredna situacija, a kod nas je redovna. V.d. ni u jednoj instituciji nije donio progres, ali v.d. mora biti iz te institucije", rekla he Pavlićić objašnjavajući da neko ko je iz institucije bolje poznaje kako ona funkcioniše.
Smatra da je najbolje da institucije i partije otvore dijalog da se izabere v.d. sa punim mandatom.
"Penzije su postale diskutabilna tema posljednjih mjeseci. Možemo da odlažemo i tumačimo, Ustav je odredio kada mandat prestaje", rekla je Pavličić.
Ona je rekla da naš put u Evropu ne vodi preko Strazbura, Brisela i Luksemburga nego preko naših institucija.
Stanković je pitao gdje piše u našem zakonodavstvu "ispunio uslove za penziju".
Kaže da svuda piše "stekao uslov za penziju".
To su, kako je naveo, finese u koje rijetko ko ulazi.
Dodao je da je stalnost funkcije osnovni garant da će tužilac obavljati funkciju pošteno.
Marić: Diskriminatorno je da bivši tužioci ne mogu biti članovi TS, treba definisati pojam ugledni pravnik
Boris Marić iz Centra za građanske slobode je rekao da se čini da se otišlo previše u detalje, a da se zaboravilo na suštinu.
"Možda nam nije dobar model, neki kažu da je on uvezen. Što bježimo od toga da prihvatimo političku realnost onakvu kakva nam dođe i kakva će nam doći? Ja sam čuo mnoge advokate mnoge sudije, da žale za istražnim sudijama," naveo je Marić.
Složio se da je diskriminatorno rješenje da bivši tužioci ne mogu biti članovi TS i da treba definisati pojam ugledni pravnik i na koji način se dolazi do te pozicije.
"Činjenica je da sa ovakvim tužilaštvom nemamo rezultate niti ubrzanje evropskih integracija. Moralo je i samo tužilaštvo proaktivnije da prihvati potrebe crnogorskog društva, da bude otvorenije za promjene unutar sebe, posebno u dijelu rukovodilaca. Ulazimo u prostor gdje izjednačavamo sudsku vlast i tužilaštvo koje je samostalan organ, ali nije nezavisan", kazao je Marić.
Muk: Pozdravljamo što je Vlada odustala od posebnog zakona
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk je rekao da je ova tema jedna od najvažnijih tema za Crnu Goru danas u smislu evropskih integracija i borbe protiv korupcije.
"Pozdravljamo činjenicu što je Vlada odustala od posebnog zakona o specijalnom tužilaštvu jer je to bila ključna primjedba EK i VK. Ovo što danas vidimo u tekstu je u najvećem dijelu ono što mi vidimo da treba uraditi za TS. Imamo rješenje koje je dobar put da unaprijedimo kriterijume za izbor članova TS i uklonimo konflikt interesa i otvorimo vrata reformama u tužilaštvu. Ova zemlja ima pravo da kaže da želi da podmladi tužilačku organizaciju i to je legitimno, naročito imajući iskustva i iz sudstva i tužilaštva i sve nezakonite mandate. Ne vidim ništa sporno u tome i ako se odnosi na GST nemam protiv toga ništa. Postoji pregršt razloga da dobijemo novog GST. Naš GST neće da odgovori ni jednoj ustavnoj instituciji kao što je ombudsman. On tu instituciju nipodaštava. Neće da razgovara ni sa parlamentom ni sa civilnim sektorom, a TS ga ništa ne pita. Ovdje govorimo o tome da se neko možda oteo sistemu", rekao je Muk.
On je kazao da je za rukovodioce tužilaštava je jako važno da im se propiše obaveza izvještavanja i kontrole za ono što ne ide na sud.
"Što se tiče rješenja o v.d. VDT-a, ono može da podstakne formiranje kvalifikovane većine u parlamentu. Kad bih bio političar ne bih se libio da tražim mišljenje građana. Ne bi bilo ništa strašno ni čudno da se o ovom nacrtu organizuje referendum. Zašto smo zarobljena država? Zato što imamo zarobljeno tužilaštvo, policiju i bezbjednosne službe. Moramo da vidimo kako da stvari pokrenemo sa mrtve tačke", kazao je Muk.
Bešić: Zakone treba da gledamo kroz lokalni kontekst, a ne primjere evropskih zemalja
Milena Bešić, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), podsjetila je na novu metoodlogiju EK gdje se nijedno poglavlje ne može zatvoriti prije ispunjavanja mjerila iz poglavlja 23 i 24 i poručila da je svaki trenutak dragocjen.
Smtra da za v.d. VDT-a ne treba da važe isti uslovi kao za VDT.
"V.d. bi trebalo da bude prelazno rješenje i neko ko poznaje instituciju u smislu operativnog djelovanja. Zakone treba da gledamo kroz lokalni kontekst, a ne isključivo kroz primjere evropskih zemalja. Iako Venecijanska komisija nema zamjerki na trenutno rješenje, mislim da treba razmisliti o izmjeni Ustava kada je u pitanju predsjedavanje vrhovnog državnog tužioca Tužilačkim savjetom, izuzev u disciplinskim postupcima. Smatram da VDT ne bi trebalo da bude predsjedavajući TS, jer savjet treba da vrši nadzor rada VDT-a", rekla je Bešić.
Abazović je na kraju rasprave rekao da su neke stvari koje su se čule prihvatljive.
Bonus video:
