"Kulturu treba da vode stručni, a ne politikantski kadrovi"

Žafran: Povećaćemo ulaganja u sektor kulture, Herceg Novi će ponovo biti grad književnika i slikara

"Izmijenićemo pogrešan odnos prema kulturi implementirajući adekvatno urađen dugoročni strateški plan za njen razvoj, povećati ulaganja u taj sektor i proširiti prostorne kapacitete namijenjene kulturnim aktivnostima"

3582 pregleda 0 komentar(a)
Dubravka Žafran, Foto: URA
Dubravka Žafran, Foto: URA

Koliko se o razvoju kulturne sfere Herceg Novog vodilo računa, najviše govori to što je još prije 150 godina imao amatersko pozorište, dok je danas ruinirana i zapuštena zgrada u kojem je bilo smješteno, ističe Dubravka Žafran, kandidatkinja za odbornicu sa liste Crno na bijelo – Može Bokeški.

"Izmijenićemo pogrešan odnos prema kulturi implementirajući adekvatno urađen dugoročni strateški plan za njen razvoj, povećati ulaganja u taj sektor i proširiti prostorne kapacitete namijenjene kulturnim aktivnostima", dodaje Žafran.

Kako je podsjetila, nekada je Herceg Novi bio sinonim za kulturu.

"Kako kulturu života, tako i za kulturne stvaraoce: pisce, slikare, fotografe. Dovoljno je spomenuti samo neke od njih: Andrića, Tomanovića, Lalića, Lubardu, Milunovića, Stanića, Džumhura, Šantića, da bismo shvatili zašto je Herceg Novi oaza književnika i slikara", istakla je.

Dodaje da mnogi stalno ističu da je Herceg Novi grad festivala, ali da gotovo svi "prenebregavaju" činjenicu da su skoro svi festivali nastali na nezavisnoj sceni uz kako dalje navodi činjenicu da, "ako imaju sreće da ih opštinske institucije prigrle i pomognu, to je tek kad sami dobro stasaju".

"Osim toga, nekadašnji grad umjetnika danas nema nijedan rezidencijalni program za književnike ili vizuelne umjetnike. Iako Zimski salon, najstariji likovna manifestacija u nekadašnjoj Jugoslaviji sponosom postoji više od 50 godina, Hercegnovljani već godinama ne mogu da se oslone na gradsku galeriju u nadi da će ih ona uputiti u savremenu umjetnost države ili regiona, jer su programi ove institucije anahroni i rijetki.Građani Herceg Novog ne mogu biti u toku ni sa filmskom umjetnošću, jer nemaju bioskop. Taj važan prostor za kulturu nekada je postojao u gotovo svakom dijelu grada, makar kao ljetna terasa", navodi se u saopštenju.

Danas je stanje u kulturi u Herceg Novom daleko od idealnog, napominje Žafran i ističe da je dosadašnji odnos lokalne vlasti prema njoj bio površan i formalan.

,,Jedan od primjera za to je i foto-atelje Laforest, koji je opština otkupila, bez ikakvog plana za njegovu upotrebu. Mi ćemo taj foto-atelje renovirati i pretvoriti u muzej fotografije“, navodi.

Žafran kaže da im je cilj da Herceg Novi afirmišu kao evropsku prijestonicu kulture i kulturnih dešavanja tokom 365 dana u godini.

,,U te svrhe, izdvojićemo više sredstava za kulturne programe i NVO aktivnosti koje doprinose razvoju kulture. Obogatićemo funduse muzeja, galerija i gradske biblioteke. Osim toga, zaštitićemo i revitalizovati sve kulturne spomenike”, dodaje Žafran.

Iniciraće i otvaranje područnih jedinica fakulteta za likovne, dramske umjetnosti i muzičke akademije sa Cetinja.

Herceg Novi, kako napominje Žafran, zaslužuje mnogo bolje ophođenje prema sektoru kulture, jer se radi o opštini koja ima izuzetno vrijedno kulturno-istorijsko nasljeđe kao veliko potencijal za dodatni razvoj turizma. ,,Kulturu treba da vode stručni, a ne politikantski kadrovi. Herceg Novi zaslužuje da ponovo bude grad kulture i umjetnika“, zaključuje.

Preporučujemo za Vas