Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva, bila je jedna od ključnih zamjerki na Nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, tokom jučerašnje javne rasprave na kojoj su učestvovali predstavnici Vlade, civilnog sektora, Državnog tužilašta.
Među primjedbama su i rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva “ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.
S druge strane, ocijenjeno je da bi usvajanje izmjena zakona otvorilo vrata reformama, ali i da su pojedine odredbe u suprotnosti sa mišljenjem Venecijanske komisije (VK).
Nacrtom izmjena zakona predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v. d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog TS.
Ovo rješenje je oštro kritikovao Stanković: “Sa ovakvom odlukom bi tu moglo biti lice iz preduzeća, korporacija... Tačno je da je VK rekla da broj uglednih pravnika može biti jednak broju tužilaca u Tužilačkom savjetu, ali su to razradili da ne bi trebalo prekidati mandat tužilaca. Stav VK nije ovdje ispoštovan i radi se o prostoj, a ne kvalifikovanoj većini pa će Skupština birati pet uglednih pravnika, jedan je predstavnik Vlade i smatramo da bi bio dominantan uticaj politike u TS”, naveo je Stanković.
VK je u mišljenju navela da evetualno novi sastav Tužilačkog savjeta (koji bi imao malu većinu uglednih pravnika) nije u suprotnosti sa evropskim standardima i mogao bi se objasniti potrebom izbjegavanja korporativizma. “Međutim, u trenutnoj situaciji gdje se svi članovi TS iz redova uglednih pravnika istovremeno biraju prostom većinom glasova u Skupštini, ova reforma može dovesti do povećane politizacije TS”, navodi se u mišljenju koje je ranije tražilo Ministarstvo pravde na prethodna dva predloga zakona o tužilaštvu, koje je inicirala parlamentarna većina.
Stanković smatra i da se time što članove TS proglašava predsjednik Skupštine zadire u prava predsjednika države koji je to činio do sada. Rješenje da u TS ne mogu bivši tužioci, kako je rekao, smatra diskriminatornim.
“Imamo rješenje u pogledu nadležnosti radnih tijela Skupštine prema VDT i glavnom specijalnom tužiocu (GST). Treba da postoji rješenje da podnose izvještaje, ali tu ima četiri, pet tijela koji će svaki dan da zovu VDT i GST”, kazao je Stanković.
Nacrtom zakona VDT i GST su dužni da se odazovu na poziv četiri skupštinska odbora, a ta odredba je unijeta jer su u prethodnom sazivu Skupštine Stanković i Milivoje Katnić odbijali da dođu u parlament u vezi sa zahtjevima Demokratskog fronta za pojedina kontrolna saslušanja.
U dijelu disciplinskog postupka smatra da bi trebalo precizirati šta je to “znatna šteta ugledu državnog tužilaštva” kako bi se spriječile zloupotrebe, a da je članom 7 derogiran Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) i treba formulisati starosnu granicu za odlazak u penziju.
On je pitao gdje piše u crnogorskom zakonodavstvu “ispunio uslove za penziju”.
“Svuda piše ‘stekao uslov za penziju’. Ako smo svi za evropske integracije, nadam se da nećete dozvoliti takav luksuz da Crna Gora ne postane član evropske porodice. Ovaj član 7 koji se odnosi na sticanje penzije je ad hominem pristup prema GST Milivoju Katniću”, kazao je Stanković. Ocijenio je da izmjene nijesu u korist tužilačke organizacije i nacionalnih interesa Crne Gore.
“Ovakva rješenja nijesu za nas prihvatljiva i pod političkim su uticajem i značiće stradanje prava i pravne države”, naveo je Stanković.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović juče je potvrdio da njegov kabinet stoji iza Nacrta. On je odgovorio Stankoviću da “živimo u pravnim ruševinama” i da ne stoje njegove ocjene.
“Ako neko želi da kaže da ovim rješenjem rušimo pravo, ja to ne mogu da prihvatim. Dozvolite da kada je riječ o članu 7, da neko ne misli kao Vi, da Milivoje Katnić treba da bude iznad svih”, kazao je Abazović Stankoviću. Objasnio je i da ako neko može da bude izabran za VDT u punom mandatu, a nije iz tužilačke organizacije, valjda to može i v. d. VDT-a.
“Oko uloge Skupštine, tu piše samo proglašava. To je tehnikalija. Oko uticaja politike - da je nije bilo do sada, ne bismo došli u situaciju da mijenjamo zakon”, rekao je Abazović.
Boris Marić iz Centra za građanske slobode složio se da je diskriminatorno rješenje da bivši tužioci ne mogu biti članovi TS i da treba definisati pojam ugledni pravnik i na koji način se dolazi do te pozicije.
“Činjenica je da sa ovakvim tužilaštvom nemamo rezultate niti ubrzanje evropskih integracija. Moralo je i samo tužilaštvo proaktivnije da prihvati potrebe crnogorskog društva, da bude otvorenije za promjene unutar sebe, posebno u dijelu rukovodilaca. Ulazimo u prostor gdje izjednačavamo sudsku vlast i tužilaštvo koje je samostalan organ, ali nije nezavisan”, kazao je Marić.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić podsjetila je na novu metodologiju EK gdje se nijedno poglavlje ne može zatvoriti prije ispunjavanja mjerila iz poglavlja 23 i 24 i poručila da je svaki trenutak dragocjen.
Smtra da za v. d. VDT-a ne treba da važe isti uslovi kao za VDT.
“V. d. bi trebalo da bude prelazno rješenje i neko ko poznaje instituciju u smislu operativnog djelovanja. Zakone treba da gledamo kroz lokalni kontekst, a ne isključivo kroz primjere evropskih zemalja. Iako Venecijanska komisija nema zamjerki na trenutno rješenje, mislim da treba razmisliti o izmjeni Ustava kada je u pitanju predsjedavanje VDT-a Tužilačkim savjetom, izuzev u disciplinskim postupcima. Smatram da VDT ne bi trebalo da bude predsjedavajući TS, jer savjet treba da vrši nadzor rada VDT-a”, rekla je Bešićeva.
Akcija za ljudska prava (HRA) apelovala je na Vladu da javnu raspravu organizuje po zakonu, odnosno da ona mora da traje najmanje 20, a najviše 40 dana.
Iz HRA su kazali da nijesu prisustvovali jučerašnjoj debati jer je poziv dostavljen u petak nakon radnog vremena. Oni su u pismu Abazoviću pozdravili usvajanje njihovih predloga u pogledu sprečavanja sukoba interesa članova Tužilačkog savjeta, ali s druge strane, kako su dodali, primjetno je da Nacrt sadrži odredbe koje je VK kritikovala.
“Posebno zabrinjava što se ostalo pri tome da v. d. stanje može da se produžava unedogled tako što bi se vršioci dužnosti VDT-a smjenjivali, čime se izigrava ustavno rješenje za izbor VDT-a, koje zahtijeva i učešće opozicije”, istakli su iz HRA.
Dodaju da u Nacrtu zakona nije posvećena dovoljna pažnja uređenju disciplinskih postupaka i postupaka ocjenjivanja državnih tužilaca, iako je u obrazloženju Nacrta ukazano na neefektivnost i nefunkcionalnost ovih postupaka u praksi.
Muk: Neko se možda oteo sistemu
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk je rekao da je Nacrt dobar put da se unaprijede kriterijume za izbor članova Tužilačkog savjeta i ukloni konflikt interesa.
“Ova zemlja ima pravo da kaže da želi da podmladi tužilačku organizaciju i to je legitimno, naročito imajući iskustva i iz sudstva i tužilaštva i sve nezakonite mandate. Ne vidim ništa sporno u tome i ako se odnosi na GST. Postoji pregršt razloga da dobijemo novog GST. Naš GST neće da odgovori nijednoj ustavnoj instituciji kao što je ombudsman. On tu instituciju nipodaštava. Neće da razgovara ni sa parlamentom ni sa civilnim sektorom, a TS ga ništa ne pita. Ovdje govorimo o tome da se neko možda oteo sistemu”, rekao je Muk.
Bonus video:
