PORTPAROLKA EK ANA PISONERO HERNANDEZ:

EK očekuje konferenciju za Crnu Goru što prije

Bolji fokus na temeljne reforme, jače političko upravljanje, povećana dinamičnost i predvidljivost procesa, ključni su elementi revidirane metodologije proširenja

37085 pregleda 33 reakcija 11 komentar(a)
Pisonero Hernandez, Foto: EK
Pisonero Hernandez, Foto: EK

Evropska komisija očekuje da će međuvladina pristupna konferencija za Crnu Goru i Srbiju, na kojoj će biti razmatrana primjena revidirane metodologije proširenja, biti održana što je prije moguće, rekla je “Vijestima” portparolka EK Ana Pisonero Hernandez.

“Nadamo se da će međuvladine konferencije moći da se održe što je prije moguće i sa Crnom Gorom i sa Srbijom, ali je na rotirajućem predsjedništvu Savjeta EU da ih sazove”, kazala je Pisonero Hernandez.

Savjetom EU trenutno predsjedava Portugalija.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je tokom posjete Podgorici 4. maja rekao da EK želi da ubijedi članice da međuvladina konferencija sa Crnom Gorom bude u junu.

Savjet EU dogovorio je 11. maja primjenu revidirane metodologije proširenja na pristupne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom, nakon što su obje zemlje kandidati izrazile spremnost da je prihvate.

Nova metodologija, koju je krajem 2019. godine predložila Francuska radi povećanja efikasnosti procesa, prvenstveno je namijenjena Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, koje još nisu otvorile pregovore sa EU o članstvu. Srbija i Crna Gora, koje uveliko pregovaraju sa EU, mogle su da biraju da li će preći na novu metodologiju i obje su se odlučile za nov režim.

U dokumentu pod nazivom Primjena revidirane metodologije proširenja na pristupne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom navode se ključni elementi za poboljšanje procesa.

To su bolji fokus na temeljne reforme, jače političko upravljanje, povećana dinamičnost i predvidljivost procesa, zasnovana na objektivnim kriterijumima i rigoroznim pozitivnim i negativnim uslovljavanjima.

“Ovi elementi trebalo bi da budu predstavljeni na sljedećem sastanku međuvladine pristupne konferencije sa svakom od zemalja kandidata na ministarskom nivou”, navodi se u dokumentu.

Navodi se da pregovarački okviri sa Crnom Gorom i Srbijom već predviđaju da se poglavlja 23 i 24 (pravosuđe, ljudska prava) obrade na početku pregovora kako bi se obezbijedilo dovoljno vremena za neophodne reforme prije nego što pregovori budu zatvoreni.

Rotirajuće predsjedništvo Savjeta EU zakazuje međuvladinu konferenciju: sa sjednice
Rotirajuće predsjedništvo Savjeta EU zakazuje međuvladinu konferenciju: sa sjednicefoto: consilium.europa.eu

“Takođe, predviđaju da tamo gdje nastanu problemi tokom pregovora u okviru ovih poglavlja, Komisija može predložiti ažurirane referentne vrijednosti tokom procesa, uključujući nove i izmijenjene akcione planove ili druge korektivne mjere, prema potrebi”, piše u dokumentu.

Podsjeća se da nijedno poglavlje neće biti zatvoreno prije ispunjavanja privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.

“Jednom kada se ispune i zatvore privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, akcioni planovi vladavine prava će morati da se ažuriraju. Određena ključna pitanja identifikovana u pogledu funkcionisanja demokratskih institucija i reforme javne uprave će se postepeno uvoditi i uključivati u akcione planove za vladavinu prava. Ovo će pomoći boljem usmjeravanju reforme u ovoj oblasti”, navodi se.

Dodaje se da će se razmotriti korektivne mjere u slučaju problema koji se pojave tokom pregovora, takođe u skladu sa principom reverzibilnosti procesa koji predviđa poboljšana metodologija.

U non-pejperu za Zapadni Balkan konstatovan slab napredak Crne Gore

Iz EU poručuju da je evropska budućnost Zapadnog Balkana za EU nepobitna i jasna, što je navedeno i u novom non-pejperu od 5. maja.

“Tekući proces integracije u EU za Srbiju i Crnu Goru treba da se ubrza, a dvije zemlje da ubrzaju dinamiku agende svojih reformi, prije svega u vezi sa vladavinom prava i upravljanjem, ali i da konsoliduju svoju geopolitičku orijentaciju”, navodi se u novom radnom dokumentu koji se pojavio u Briselu, a u koji je Glas Amerike imao uvid. U dokumentu piše da uprkos nivou finansijske i ekonomske pomoći, ljudi u regionu doživljavaju osjećaj dubokog razočarenja procesom proširenja EU.

Ključni faktori za to su: izostanak odlučujućih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju koji su se očekivali u martu 2020, slab napredak Srbije i Crne Gore, slaba implementacija ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, te spor napredak pregovora Srbije i Kosova.

Kao glavni izazov za zemlje Zapadnog Balkana navodi se vladavina prava koja je ključna u novoj metodologiji proširenja.

Iz EK nijesu kometarisali novi non-pejper. “Komisija redovno prati dešavanja u Crnoj Gori, a godišnje objavljujemo izvještaje o proširenju”, rekla je Pisonero Hernadez.

Preporučujemo za Vas