Nezavisno funkcionisanje i integritet Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) biće ključni za procjenu napretka Crne Gore u poglavljima 23 i 24, u pogledu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u radnom non-pejper dokumentu Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24.
U dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, između ostalog, navodi se da bi povećanje aktivnosti tužilaštva u pogledu istraga slučajeva korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, trebalo da dovede do uvjerljivijih rezultata u vidu optužnica, suđenja, pravosnažnih sudskih odluka i oduzimanja imovine.
„Učinkovitost i kredibilitet pravosudnog odgovora na korupciju i organizovani kriminal tek treba da se poboljšaju, a to uključuje rješavanje pitanja česte upotrebe sporazuma o priznanju krivice“, istakli su iz EK.
Oni konstatuju da su se rezultati po pitanju sudskih presuda i osuda povećali u 2020. godini, jer je veći broj istraga iz prethodnih godina stigao do sudova. Došlo je, kažu, do uzlaznog trenda u otkrivanju i zapljeni kriminalom stečene imovine, ali konačne konfiskacije imovine i dalje su rijetke.
Iz EK naglašavaju da nije bilo nijedne presude za „pranje“ novca.
„Kapacitet za istrage, krivična gonjenja i presude u slučajevima ʼpranjaʼ novca, još uvek nije na očekivanom nivou“, upozorava se u non-pejperu.
EK u dokumentu nije konstatovala da su usvojene izmjene Zakona o državnom tužilaštvu.
Oni navode da zakonodavne promjene koje su od suštinskog značaja za uspjeh reformi u oblasti vladavine prava, moraju biti pripremljene u skladu s evropskim standardima, najboljom praksom i preporukama Venecijanske komisije (VK), „slijedeći širok i inkluzivan proces konsultacija“.
„Ovo se posebno odnosi na mišljenje VK o zakonodavnoj inicijativi za tužilaštvo, s obzirom na finalizovanje i implementaciju predmetnog zakonodavstva. Jasno, obnovljeno i nedvosmisleno zalaganje sudstva i tužilaštva, uključujući i kroz dosljednu primjenu mehanizama koji obezbjeđuju sudsku i tužilačku nezavisnost i odgovornost, ostaje na čekanju...“, ističu iz EK i dodaju da se, na nivou parlamenta, potrebna većina za sva neriješena imenovanja u pravosuđu i drugim institucijama može osigurati samo političkim dijalogom.
U dokumentu piše da, nakon otvaranja posljednjeg pregovaračkog poglavlja u junu 2020. godine, prioritet za dalji napredak u pristupnim pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.
„Kao što je predviđeno revidiranom pregovaračkom metodologijom, poglavlja ne bi trebalo da budu zatvorena prije nego što Crna Gora ostvari ovaj cilj“, naglašavaju iz EK i dodaju da ispunjavanje mjerila ne zavisi samo od sprovođenja akcionih planova i strateških dokumenata.
„To, takođe, povlači za sobom i demonstraciju snažnije političke volje na nivou Vlade za rješavanje preostalih izazova, posebno u pogledu oblasti koje spadaju u Poglavlje 23 i onih pod nadležnošću Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava. Ovo uključuje odbacivanje i osuđivanje svakog poricanja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja genocida u Srebrenici“, naglašavaju oni.
Crna Gora je, kako navode iz EK, nastavila da implementira akcione planove za poglavlja 23 i 24, kao i druga strateška dokumenta u oblasti vladavine prava, ali je takođe usvojila i neka nova.
„Radilo se na prevazilaženju izazova istaknutih u izvještaju EK za 2020, uključujući kritične oblasti slobode izražavanja i slobode medija, te borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala“, piše u dokumentu.
U non-pejperu se navodi da je nakon promjene vlasti na avgustovski parlamentarnim izborima funkcionisanje administrativnih struktura u oblasti vladavine prava pred novim izazovima „zbog široko rasprostranjenih zamjena i promjena na rukovodećim nivoima“.
„To uključuje i vakuum u izboru šefova i članova radnih grupa za oba poglavlja (23 i 24), što je spriječilo nastavak njihovih aktivnosti. To pitanje treba hitno riješiti“, poručuju iz EK.
Oni dalje ističu da će povećanje rezultata i poverenja javnosti u Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) zavisiti od kontinuiranih napora ASK-a da osigura svoj integritet, nepristrasnost i odgovornost, te od otklanjanja nedostataka prilikom donošenja odluka.
Kad je riječ o slobodi medija, iz EK podsjećaju da je nastavljen rad na medijskom zakonodavstvu.
Transformacija javnog emitera RTCG u nezavisni i profesionalni javni servis zavisiće, kažu, od imenovanja novog Savjeta RTCG.
Promjene u sastavu i načinu rada Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare trebalo bi, smatraju u EK, da dovede do konkretnih rezultata u pogledu istrage starih slučajeva napada na medijsku imovinu.
„Stvaranje okruženja pogodnog za slobodu medija zahtijeva od vlasti i svih političkih strana da se uzdrže od vršenje pritiska na novinare, uključujući i kroz javne izjave“, piše u non-pejperu.
Bonus video:
