Ustavni sud i raspodjela stanova

Interes bivše vlasti preči od Ustava

Većina sudija nije u stanju da prevaziđe sopstveni sukob interesa, kaže Stevo Muk komentarišući nemogućnost Ustavnog suda da odluči po inicijativi u vezi sa dodjelom stanova funkcionerima

18995 pregleda 15 komentar(a)
Muk, Foto: SAVO PRELEVIC
Muk, Foto: SAVO PRELEVIC

Ustavni sud je u ovom sastavu pokazao da nije zaštitnik ustavnosti i zakonitosti, već da je spreman da interese ranije vlade i vladajuće partije stavi iznad Ustava i zakona, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk.

Komentarišući to što Ustavni sud nije u ponedjeljak mogao da odluči o inicijativi za ocjenu ustavnosti odluke o dodjeli stanova funkcionerima, kazao je da taj sud već dvije godine ne uvažava značaj ovog pitanja i odbija da donese odluku.

“Pitanje koje dugo i snažno zaokuplja političku i društvenu scenu i izaziva brojne kontroverze, nije bilo prioritet u radu suda”, kazao je “Vijestima” Muk.

Zbog nedostatka dvoje sudija i problema sukoba interesa, Ustavni sud nije mogao da odluči u vezi sa inicijativom za ocjenu ustavnosti odluke bivše Vlade da pod povlašćenim uslovima dijeli stanove pojedinim funkcionerima.

Sud je u ponedjeljak raspravljao o dvjema inicijativama, Instituta alternative i grupe poslanika Demokratske Crne Gore, kroz tačku za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada, na osnovu kojih je Vlada internim Pravilnikom prethodnih godina dijelila stanove ministrima, sudijama, tužiocima, poslanicima...

Inicijativu Ustavni sud nije prihvatio ni odbacio, odnosno nije donio konačnu odluku, jer nije bilo kvoruma za odlučivanje. A to su četri glasa od ukupno sedam koliko sudija po zakonu ima Ustavni sud, ali je dvoje sudija penzionisano, a novi nijesu izabrani.

Sudije Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragoljub Drašković su iznijeli stav da je odluka bivše vlade zakonita. Pošto se nijedan od preostale dvojice sudija Miodrag Iličković i Milorad Gogić nije složio sa tim, Ustavni sud nije odlučio.

Sudija izvjestilac bila je Lopičić, koja je navela da bivša Vlada nije prekoračila ovlašćenja i da je odluka o podjeli kredita i stambenih kvadrata bila zakonita. Ona je time prihvatila argumente koje je kabinet bivšeg premijera Duška Markovića naveo u izjašnjenju - da je praksa dodjele stanova funkcionerima, sudijama, tužiocima postojala i u ranijim sistemima i državama.

Lopičić nije se pozivala na sukob interesa iako je dobila 75 kvadrata, a već je bilo stambeno obezbijeđena. Sudije Gogić i Iličković su jedini u US koji nisu dobili stanove, ni kredite od bivše vlade. Ranije je objavljeno da su Vladine kredite dobili i sudija Budimir Šćepanović i to 90 kvadrata i Dragoljub Drašković 109 kvadrata.

Stevo Muk kaže da se sada pokazalo ono što se moglo naslutiti i u vrijeme kad su podnijeli inicijativu.

“Većina sudija Ustavnog suda nije u stanju da prevaziđe sopstveni sukob interesa i stane na stranu brojnih i ozbiljnih argumenata saopstvenih inicijativa, a koji dokazuju neustavnost osporenih odredbi zakona”, kazao je Muk.

Svoj integritet je, kako je dodao, konačno izgubio odlukama o predsjedavanju sudom koje je naknadno morao da ukida.

“Sve u svemu, sumnjam da će ovaj sastav suda biti u stanju da donese odluku kojom bi posredno osporio i prava i privilegije koje su i sami iskoristili”, rekao je Muk.

Institut alternativa je u junu 2019. podnio Inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada koje je bivša vlada koristila kao osnov za donošenje i primjenu odluka o rješavanju stambenih potreba funkcionera.

“Smatramo da se spornim odredbama ‘vještački održavaju u životu’ podzakonska akta koja uređuju pitanja van ovog Zakona i koji su ‘zaostavština’ starog sistema”, navedeno je u inicijativi IA.

Osporene odredbe su, kako se dodaje, protivustavno smještene u ovaj Zakon i predstavljaju neustavni osnov za donošenje navedenih odluka i temelj neustavne prakse koju koriste Vlada, Sudski i Tužilački savjet...

Rukovodilac stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović Marković rekla je krajem aprila da je najmanje 175 funkcionera dobilo povoljne stambene kredite, od ukupno njih 580. Njima je podijeljeno oko 25 miliona eura.

Prekršen Ustav, građani diskriminisani

U inicijativi Instituta alternativa navedeno je da se ovakvim rješavanjem stambenih pitanja javnim funkcionerima i državnim službenicima čini diskriminacija prema građanima zaposlenim u privatnim preduzećima i drugim pravnim licima.

Nije im sporno da država može da omogući privremeno uslove (plaćanjem cijene zakupa stana, omogućavanjem stanovanja u stanu u vlasništvu države) za stanovanje pojedinim službenicima za vrijeme obavljanja poslova, ali je “neustavno i nezakonito trajno raspolaganje državnom imovinom u ove svrhe”. Nezakonito je, kako navode, i omogućavanje kredita za rješavanje stambenih potreba, jer se poslovima kreditiranja bave banke.

Dodatno je, kako se dodaje u Inicijativi, diskriminatorno što Vlada preko Komisije za stambena pitanja omogućava značajno povoljnije uslove za rješavanje stambenog pitanja nego kroz javne politike Vlade koja je tri puta sprovodila projekat pod nazivom “Hiljadu plus”.

Preporučujemo za Vas