U Skupštini je danas, u nastavku četvrte sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasjedanja, počela rasprava o razrješenju predsjednika Državne izborne komisije (DIK), Alekse Ivanovića.
Na početku sjednice konstatovana je ostavka Dejana Vujisića (Pokret za promjene) na poslaničko mjesto.
Administrativni odbor Skupstine Crne Gore, kojim predsjedava Milun Zogović, podnio je krajem januara Skupštini predlog odluke o razrješenju predsjednika Ivanovića, zbog odbijanja Državne izborne komisije da 28. decembra 2020. godine verifikuje mandat Suadi Zoronjić sa poslanicke liste „Crno na bijelo“.
U predlogu se navodi da je Administrativni odbor jednoglasno utvrdio da su Ivanović i pojedini članovi DIK-a povrijedili odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji su, bili dužni da primjenjuju doslijedno i neselektivno a ne da budu uzdržani i protiv njegove primjene.
„Zbog nezakonitog odbijanja Državne izborne komisije, dana 28. decembra 2020. godine da po urednom zahtjevu Skupštine dostavi Skupštini izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta i da verifikuje mandat Suadi Zoronjić sa poslanicke liste 'Crno na bijelo' - GP URA, na šta Državnu izbornu komisiju obavezuje član 32 tačka 13 Zakona“, navodi se u obrazloženju Odluke.
Ivanović je, kako se dodaje, povrijedio član 32 tačka 13 Zakona o izboru odbornika i poslanika,“na način što, nakon što je predsjednik Državne izborne komisije primio ostavku na funkciju poslanika Filipa Adžića, Državna izborna komisija nije podnijela Skupštini Crne Gore izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta i izabrala onog kandidata koji je sljedeći prema redosljedu na poslaničkoj listi Crno na bijelo - GP URA“.
"Na kraju sve dođe na naplatu"
Predsjednik Poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović kazao je da je slučaj predsjednika DIK-a samo jedan u nizu slučajeva kada grupa ljudi koja smatra da je bila izabrana da služi režimu i predsjedniku DPS-a i države Milu Đukanoviću dokazuje svoju lojalnost kršeći zakon.
„Na kraju sve dođe na naplatu“, rekao je Radunović i dodao da Ivanović zaslužuje ozbiljno krivično gonjenje, da se ovakve stvari ne bi više dešavale. On je naveo da je ovo samo jedna od opstrukcija koje se pripremaju od 30. avgusta i promjene vlasti na izborima.
„Ovo je najprovidniji primjer kako se to radi protiv Ustava i zakona i osnovnih poslova koje treba da obavlja predsjednik DIK-a“, naveo je Radunović.
Kazao je da je bio iznenađen ponašanjem Ivanovića, jer mu dok je bio u Agenciji za zaštitu ličnih podataka nije djelovao „kao čovjek koji će na jedan telefonski poziv da se stavi u službu bivšeg režima“.
Predsjednik Poslaničkog kluba „Mir je naša nacija“ Boris Bogdanović rekao je da je Ivanović učestvovao u pokušaju državnog udara 28. decembra, ali „se malo okliznuo jer nije očekivao politički šamar, ni on ni njegovi nalogodavci od kojeg se neće oporaviti“.
„Kao što mu puč nije uspio, neće uspjeti da izbjegne smjenu“, rekao je Bogdanović
Kazao je i da je Ivanović uoči izbora u Herceg Novog zloupotrijebio lične podatke hiljada građana i ustupio ih drugoj državi.
„On je neovlašćeno upotrijebio podatke građana za svoje potrebe i usko-političke potrebe svojih nalogodavaca iz Splendida. On je kontrolisao birački spisak i kazao da je sve u redu, a nakon toga se žalio. Ovo ne bio pošlo za rukom ni Šojiću“, rekao je Bogdanović.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PzP) takođe smatra da Ivanović hitno treba da bude krivično procesuiran za zloupotrebu položaja.
„Ovo pokazuje da profesionalac u bivšem režimu nije bilo profesionalac, postojale su samo marionete koje su mogle da se potegnu kada god bivšem režimu odgovara.
Raduje me što će biti razriješen i da raspišemo konkurs i dobijemo prfesionalca na čelu DIK-a. Moramo da vidimo, a to smo počeli kroz Odbor za izbornu reformu, koliko su zakonska rješenja dobra i koliko omogućavaju profesionalnost i neopristrasnost“, rekla je Bošnjak.
Milosava Paunović (SNP) kazala je da ko god bude novi predsjednik DIK-a treba da se otme uticajima vlasti, bez obzira ko bude činio strukturu vlasti.
„Nama ovo nije počelo sa Ivanovićem. Imali smo kontinuitet ovakvih postupaka predsjednika DIK-a“, navela je Paunović.
Podsjetila je da je bivši predsjednik DIK-a Budimir Šaranović tokom lokalnih izbora u Beranama 2018. pomogao DPS-u prolongirajući rok za odgovor na žalbe.
„Tada su ponovljeni izbori u nekoliko mjesnih zajednica i tadašnje strukture DPS-a su uložile žalbe, a umjesto da odgovori u roku od sedam dana prolonigrao je rok na mjesec dana što je bila svojversna pomoć DPS-u da bi pokušali da namaknu nekoliko stotina glasova, što im nije uspjelo“, rekla je Paunović.
Miloš Konatar („Crno na bijelo“) podsjetio je da su podnijeli krivičnu prijavu protiv Ivanovića i članova DIK-a koji su učestvovali u „pokušaju puča“ čime su iskazali svoj stav.
Poručio je da poslanici moraju zauzeti stav da se nijedno kršenje zakona ne isplati.
„Ne možete kršiti Ustav, a ostati na funkcijama. Zakon će važiti jednako za sve, bezakonje u Skupštini neće proći“, poručio je Konatar.
Ivan Brajović (SD) kazao je da bi bilo lako kada bi u Aleksi Ivanoviću bilo skupljeno svo zlo koje se dešava u Crnoj Gori.
„Neki koji su govorili o njemu ga uopšte ne znaju. Bio sam obradovan činjenicom da se on javio na konkurs za predsjednika DIK-a i kada je izabran zato što znam za njegovo stručne reference, iskustvo i znanje. Profesionalno je obavljao svoju dužnost“, kazao je Brajović.
Dodao je da se ponavlja istorija, da vlast priča jedno, a opozicija drugo i da se mora naći „način da se približe u stavovima“ i da je „državni udar“ to što nema budžeta.
On je rekao da se ne može o ovom slučaju misliti potpuno ujednačeno, kao što se čulo tokom diskusije, jer „28. decembra vlast nije imala kvorum za sjednicu“.
Jovan Vučurović (DF) kazao je da nije problem samo Ivanović, već treba DIK osloboditi zagrljaja DPS-a što je ogroman korak.
„DIK je decenijama jedna od glavnih karika na koju se oslanja DPS“, rekao je Vučurović.
On je ocijenio da je to sistem zla i svih zloupotreba, koji počinje u mini štabovima DPS-a, pa se nastavlja u školama gdje direktori targetiraju radnike, zatim se dešava uticaj kriminala i kupovina ličnih karata...
„Onda se pojavi DIK da zapečati pokradene izbore svojim odlukama“, kazao je Vučurović.
Vladimir Martinović (Demokrate) kazao je da je Ivanović imao moralne i profesionalne odgovornosti, sam podnio ostavku, pa Skupština ne bi vodila ovakvu raspravu.
„Njegovom smjenom će se vratiti povjerenje građana u DIK. Neuspjelim pokušajem parlamentarnog udara 28. decembra, u DIK je uvedeno stanje institucionalne šizofrenije. Njeni čelnici su umislili da imaju nadležnost Ustavnog suda“, rekao je Martinović.
Marko Milačić (Prava Crna Gora) nazvao je predsjednika DIK-a „Aleksa Đukanović“ i poručio mu da ništa nije vječno.
Kazao je da nema poslanika DPS-a da brane Ivanovića, što znači da su ga pustili na milost i nemilost parlamentarne većine.
Milun Zogović (DF) rekao je nijedni izbori prethodnih 30 godina nijesu bili regularni i DIK je bio institucija koja je štitila političke monopole kroz zlouopotrebe i prekrajanje volje građana.
Bečić je rekao da se u Skupštini 28. decembra branila izborna volja građana.
„Slažem se da se previše vremena potrošilo fokusirajući se na jednog čovjeka...i ja sam bio iznenađen njegovim postupanjem 28. decembra, ali ću se iz korektnosti tu zaustaviti jer su pravni argumenti koje smo čuli nesporni i ukazuju da smo bili prinuđeni da odbranimo zakon, Ustav i izbornu volju građana“, kazao je Bečić.
Rasprava o predlogu za razrješenje Ivanovića je završena, a poslanici će se o tome naknadno izjasniti
Tokom rasprave o Predlogu liste za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) poslanici su ukazali na polarizovanu medijsku scenu u Crnoj Gori i pad u kvalitetu izvještavanja.
„Mediji su postali neodgovorni kada su profitu dali primat u odnosu na informaciju“, rekla je Tamara Vujović (Demokrate).
Administrativni odbor Skupštine u martu je utvrdio Predlog liste za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za elektronske medije predložen je Edin Koljenović, kandidat nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda i Andrijana Nikolić, kandidatkinja Udruženja komercijalnih emitera.
Marko Milačić (Prava Crna Gora) rekao je da je sreće AEM bi se bavila sadržajima na Javnom servisu, jezokom mržnje i šikanom protiv političkih neistomišljenika.
„Oni su bavili drugim stvarima, napadima na nekadašnju opoziciju, a sada vlast“, kazao je Milačić.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić najavio je da će ove sedmice sazvati sjednicu Savjeta RTCG i izvršiti žrijebanje članova mandata prvog sastava Savjeta, u skladu sa novima zakonom o Javnom servisu.
Žrijebanjem će, kako je kazao, biti određeno, kojim članovima će mandat trajati tri godine, četiri godine i pet godina.
Za raspravu o Predlog dva člana Komisije za rangiranje kandidata za člana Odbora Regulatorne agencije za energetiku, nije bilo zaintersovanih.
O Leposaviću u srijedu
Rasprava o predlogu razrješenja ministra pravde, manjinskih i ljudskih prava Vladimira Leposavića, biće održana u srijedu, najavio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.
On je kazao da će rasprava biti održana nakon kratke Sedme sjednica Prvog redovnog zasjedanja, na čijem je dnevnom redu Predlog odluke o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, a dnevni red će vjerovatno biti dopunjen izmjenama Zakona o radu.
Glasanje o preostalim rješenjima očekuje se u četvrtak, ako skupštinski odbori završe svoj dio posla.
Predlog za razrješenje Leposavića zbog njegove izjave o Srebrenici podnio je početkom aprila premijer Zdravko krivokapić. U obrazloženju je naveo da je javno djelovanje ministra od izbora 4. decembra prošle godine odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma lidera tri pobjedničke koalicije iz septembra 2020. koji je bio programski osnov za formiranje Vlade.
Naveo je da je Leposavić, odgovarajući na poslaničko pitanje, relativizovao odluke Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u kojima se tragični događaji u Srebrenici pravno kvalifikuju kao djelo genocida.
Iz DF-a su rekli da neće glasati za smjenu Leposavića, jer se takve stvari ne rješavaju bez dogovora i da će Krivokapić morati tražiti pomoć DPS-a, koji se ipak nije izjasnio da li će glasati za smjenu. Ni Demokrate, kako je saopšteno iz te partije, neće glasati za smjenu Leposavića ako to podrži DPS.
DPS bojkotuje rad Skupštine. Šef poslaničkog kluba DPS-a, Danijel Živković, saopštio je prošle sedmice da će njihov stav biti poznat kad to pitanje dođe na dnevni red parlamenta.
Bonus video:
