"U Crnoj Gori treba provjeriti i izjave sa vrha"

Krivokapić: Izjave ne dajem ishitreno, bez prethodnog prikupljanja i analize podataka

„Zar ugrožavanje lične sigurnosti neko može da nazove 'nije bilo napada'? Zar prijetnje, psovke i pokušaj fizičkog nasrtaja nisu napadi?“, naveo je Krivokapić za RSE

28275 pregleda 27 reakcija 27 komentar(a)
Krivokapić, Foto: Gov.me
Krivokapić, Foto: Gov.me

Premijer Zdravko Krivokapić za Radio Slobodna Evropa tvrdi da nijednu izjavu o događajima u Crnoj Gori nije dao ishitreno, bez prethodnog prikupljanja i analize podataka.

Krivokapić je odgovorio na upit RSE da prokomentariše nekoliko slučajeva u kojima su zvaničnici, uključujući i njegov kabinet, reagovali na osnovu netačnih ili nepotpunih informacija koje su objavili mediji. To, osim pitanja medijske pismenosti državnog aparata, otvara i pitanje posljedica koje njihove izjave mogu izazvati.

"Niti mediji provjeravaju osjetljive informacije, niti shvataju opasnost dijeljenja poluinformacija i dezinformacija u momentima podignutih tenzija“, kaže za Radio Slobodna Evropa Darvin Murić iz Centra za demokratsku tranziciju koji reakcije vrha vlasti na dezinformacije vidi kao spregu politike i medija:

"S druge strane, poslednji ljudi od kojih bi smjelo da se očekuje da nasijedaju na to i da se istrčavaju na takve poluinformacije i dezinformacije su najviši državni funkcioneri. Nažalost, to su u Crnoj Gori, u suštini, standardni načini vođenja politike a i medija, donekle“, kaže Murić, urednik platforme Raskrinkavanje, koja se bavi analizom medijskih sadržaja u cilju suprotstavljanja manipulacijama i povećanja medijske pismenosti.

Slučaj sa Cetinja

Poslednji takav primjer je objava informacije da je na Cetinju 27. juna napadnut svještenik Srpske pravoslavne crkve sa sinom, koju su odmah po objavi komentarisali premijer Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić osuđujući napad. U policijskom saopštenju istog dana navodi se da „nije bilo fizičkog napada“.

Šef parlamenta je pozvao nadležne da bez odlaganja i po zakonu procesuiraju počinioce ovog napada.“Najoštrije osuđujem napad na rektora Cetinjske bogoslovije, oca Gojka Perovića na Cetinju”, napisao je Bečić na Twitteru.

“Želimo da vjerujemo da napad na oca Gojka Perovića i njegovog sina na Cetinju nije realizacija jučerašnje prietnje predsjednika države i Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića”, piše u Krivokapićevom reagovanju na taj događaj. Dan ranije, Đukanović je na kongresu mladih kazao da je DPS spremna da tekovine koje su stvorili brani "do poslednje kapi krvi".

Novinaraka Vesna Rajković Nenadić ukazuje na “evidentan” pad novinarskih standarda u Crnoj Gori, kao poseban problem vidi reakciju zvaničnika na problematične medijske sadržaje.

“Premijer nije smio da izda saopštenje u kojem navodi da je pop napadnut, što se pokazalo da nije tačno. Inače, posljednja saopštenja koja potpisuje Krivokapić ukazuju da ih piše neko ko ili ne zna taj posao ili ko najmjerno diže tenzije u društvu, čemu sam sklonija da vjerujem”, kaže Rajković -Nenadić za RSE.

Premijer za RSE

Premijer Krivokapić je Radiju Slobodna Evropa odgovorio da smatra da nije ishitreno reagovao te da se dogodio napad, iako ne fizčki, o kome je kako tvrdi imao zvanične informacije:

„Zar ugrožavanje lične sigurnosti neko može da nazove 'nije bilo napada'? Zar prijetnje, psovke i pokušaj fizičkog nasrtaja nisu napadi?“, naveo je Krivokapić za RSE.

Vesna Rajković Nenadić smatra da je u ambijentu svakodnevnih tenzija i “duboko polarizovanog crnogorskog društva”, ogromna uloga nosioca državne vlasti.

“Nije opravdanje da je nešto rekao premijer ili predsjednik. Poluinformacije se moraju provjeravati, izjave takođe, jer kao što vidite to što je rekao premijer ujutro, popodne se ispostavi kao potpuna neistina”, kaže za Rajković-Nenadić.

Dan kasnije oglasio se i Savjet za građansku kontrolu rada policije preporučivši policiji da se blagovremeno oglašava povodom događaja, koji mogu da vode produbljivanju različitih konflikata.

“Povodom događaja na Cetinju o kojem su određeni mediji neobjektivno pisali i tako doprinijeli da se crnogorska javnost uznemiri i podignu tenzije u ionako već podijeljenom društvu Uprava policije se oglasila gotovo pri samom isteku dana, saopštenjem u kojem su iznijeti zvanični detalji kojima se demantuju ranije, očigledno poluistinite i lažne informacije o konkretnom događaju", kaže se u saopštenju.

Dramatičan rast dezinformacija

Direktor nevladine organizacije Medija centra Goran Đurović kaže za RSE da su poslednji događaji pokazali da u Crnoj Gori postoji „dramatičan rast netačnih informacija“ koje se plasiraju preko medija.

„Nažalost, da kažem nedostatak iskustva kada je u pitanju rad Vlade da se prepoznaju oni mediji koji šire dezinformacije, ali i da se prepozna potreba da se osjetljivi trenuci i incidenti predstavljeni u medijima prethodno provjere sa državnim organima. To je već nesnalaženje zvaničnika aktuelne vlasti i onih koji rade u Vladi. I to će se, nadam se, promijeniti“, kaže Đurović.

Đurović
Đurovićfoto: PR Centar

Još jedno pisanje medija, uz objave uznemirujućeg snimka na društvenim mrežama, o privođenju oca u zatvor zbog “sječe drva da bi prehranio dvoje maloljetne djece” uznemirio je crnogorsku javnost i doveo do protesta više stotina građana 18. juna u Podgorici.

Da je otac sproveden u zatvor zbog nepoštovanja sudske odluke, a ne “nelgalne sječe drva” postalo je jasno iz saopštenja Osnovnog suda u Podgorici.

U reagovanju Ministarstva unutrašnjih poslova, istim povodom, apeluju se na nadležne organe da se “u interesu djece omogući izlazak na slobodu njihovog oca”, iako se navodi da otac u kontinuitetu nije postupao u skladu sa rješenjem Suda kojim se majci omogućava nesmetan kontakt sa djecom”.

Vesna Rajković-Nenadić ukazuje na posljedice nepravovremenog reagovanja institucija.

“Građani su protestovali zbog toga što je putem medija i društvenih mreža stvoreno uvjerenje da je čovjek u pritvoru zbog toga što je brao drva da bi prehrano svoju maloljetnu djecu... Ispostavilo se da ta informacija nije tačna. Institucije nijesu na vrijeme dale pravu i adekvatnu inforrmaciju. I sami građani moraju da sačekaju da vide šta se u stvari desilo a ne da reaguju ishitreno na osnovu pisanja društvenih mreža i vrlo često i opskurnih portala. U ovom slučaju tu informaciju su prenosili i etablirani mediji, koji važe za ozbiljne”, kazala je Rajković-Nenadić.

Slučaj treći

Slučaj koji je početkom marta uznemirio javnost je objava da je u Podgorici brutalno napadnut štićenik jedne nevladine organizacije za zaštitu prava LGBTQ osoba kome su, kako je saopšteno, nepoznati napadači “na tijelu oštrim predmetom iscrtali krst”.

Uslijedile su brojne reakcije domaćeg i međunarodnog nevladinog sektora, državnih zvaničnika, domaćih i međunarodnih institucija, ambasada … koji su od nadležnih tražili da se hitno rasvijetli napad.

Samo nekoliko dana kasnije nevladina organizacija koja je objavila vijest ponovo se oglasila povodom istog događaja navodeći da su otkrili da je “štićenik sam sebe povrijedio”.

“U ovom slušaju napravljena je ogromna šteta za bilo koga ko živi u Crnoj Gori jer je poslata slika da se ovdje napadaju i povređuju pripadnici LGBTQ, što se u ovom slučaju pokazalo kao potpuna neistina. Potrebna je ogromna odgovornost”, kaže Rajković- Nenadić.

Goran Đurović smatra da su reakcije međunarodne i domaće javnosti na objavljene medijske sadržaje plod ili posljedica vjere da će mediji objaviti informacije koje su provjerene i tačne.

„Jer se postavlja pitanje, ako se svaka informacija koja bude objavljena u medijima, i to ne samo onima koji postoje u internet spektru, već i tradicionalnim, prepoznatim medijima, mora provjeriti onda to jeste stvarno zabrinjavajuće za cijeli društvo“, smatra Goran Đurović.

Odgovornost Vlade

Đurović objašnjava da Vlada ima posebnu odgovornost jer kreira institucionalni oblik i zakondavni okvir, koji propisuje sankcije za neodgovorne.

„Vlada je ta koja, prije bilo kakvih zvaničnih izjava, u različitim osjetljivim situacijama treba da da punu informaciju iz zvaničnih izvora ne bi li se preduprijedilo sve ono što jeste pokušaj a to je da se vrši uzbunjivanje javnosti, stvaranje tenzija i kreiranje jednog ambijenta u kome postoji ogromna buka u kojoj građani više ne mogu da provjere koje su sve informacije u medijima tačne“, kaže.

Premijer Krivokapić za RSE navodi da nijednu izjavu o događajima u Crnoj Gori nije dao bez prethodnog prikupljanja i analize podataka:

“Zdrav ambijent nastaje tako što se jasno utvrđuje odgovornost svih činilaca društvene zajednice. Svjedoci smo serije neodmjerenih, zapaljivih i nedgovornih izjava političara koji je zaposjeo najvišu ustavnu poziciju u državi i nije predmet analize”.

Premijer Krivokapić kaže da kada bi mediji i državni organi analizirali izjave predsjednika Đukanovića, lako bi došli do rješenja „enigme“ ko podstrekava i podiže tenzije u Crnoj Gori:

“Kada predsjedniku Đukanoviću gledate kroz prste u Tužilaštvu, ali i u dijelu medija i javnosti, onda je jasno zašto nastaju ovakve situacije”.

U Crnoj Gori su učestali incidenti na nacionalnoj osnovi između prosrpskih i procrnogorskih grupa nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine kada je nakon 30 godina, došlo do promjene vlasti na državnom nivou koju su formirale koalicije predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Zoran Miljanić za Radio Slobodna Evropa, 22. juna bezbjednosnu situaciju ocijenio je kompleksnom ali stabilnom uprkos pojačanim tenzijama u državi.

Preporučujemo za Vas