"Mađarska se zalaže da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU da bi dobila saveznike slične po načinu vladanja"

Analitičar s Political Capital Instituta, Patrik Zišerle je ocijenio da Mađarska želi proširenje jer premijer te države Viktor Orban očekuje da će te države biti njegove saveznice u borbi unutar EU

8244 pregleda 1 komentar(a)
Sa panela, Foto: Vijesti online
Sa panela, Foto: Vijesti online

Mađarska se zalaže da zemlje Zapadnog Balkana uđu u Evropsku uniju (EU) da bi dobila saveznike koji su slični po načinu vladanja.

To je, između ostalog, ocijenjeno na panelu "U kakvu EU se integrišemo" na Beogradskom bezbjednosnom forumu.

Istraživač sa Klingendael institua Vuter Zvirs je ocijenio da zbog niza okolnosti u Holandiji postoji skepsa kada je u pitanju dalje proširenje EU.

Kao primjer je naveo problem vladavine prava u zemljama koje su sada članice, kao što su Poljska i Mađarska.

Analitičar s Political Capital Instituta, Patrik Zišerle je ocijenio da Mađarska želi proširenje jer premijer te države Viktor Orban očekuje da će te države biti njegove saveznice u borbi unutar EU.

Istraživačica sa univerziteta Oksford Tena Prelec je kazala da je proširenje EU došlo do tačke gdje se može povjerovati da je taj proces "mrtav".

Prelec smatra da unutar EU postoje oni koji brinu za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu, ali da su oni daleko tiši od oponenata.

Podsjetila je da su se u "Pandora papirima" našli i zvaničnici iz EU i sa Zapadnog Balkana.

Istraživač Strahinja Subotić smatra da ne treba biti pesimističan kada je u pitanju politička volja unutar EU po pitanju proširenja.

On očekuje da će EU biti glasnija po tom pitanju i da to pokazuju poruke sa Brda kod Kranja.

Subotić navodi da Mađarska govori da je Srbija spremna za ulazak u EU i da je to kontra-usluga jer služi obezbjeđivanju legitimiteta za vlast u Srbiji.

On se slaže da Mađarska želi Zapadni Balkan u EU da bi imali saveznike u kojima se vlada na sličan način.

Zvirs smatra da će se proširenje popeti na agendi EU kada sama Unija počne bolje da funkcioniše i kada polarizacija krene da se smanjuje.

On je rekao da nakon metodologije očekuje promjene i u drugim poljima kada je u pitanju proces pridruženja.

"Nisam siguran da li je Deklaracija sa Brda učinila više dobra ili štete po proširenje", dodaje Zvirs.

Prelec je istakla da se često EU posmatra kao monolitna struktura, a da u stvarnosti ima puno različitih glasova.

Subotić je podsjetio da 2004. nije postojao koncept neliberalnih demokratija, ali i da proces proširenja nije vidio kandidate gdje se zvaničnici druže sa ruskim tajkunima i ljube zastave Kine.

Bonus video: