Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatra Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koje se tiču potrebe hitne socijalno-kriminološke profilakse u društvenim uslovima, kada postoji neodložna potreba preventivnog djelovanja na potencijalne učinioce krivičnih djela protiv polnih sloboda i posebne zaštite djece.
Radi se o silovanju, obljubi nad maloljetnom osobom ili djetetom, posredovanje u prostituciji kad su u pitanju maloljetne osobe...
Ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva pravde, ljudskih i mabnjinskih prava Sergej Sekulović kazao je da je, sa jedne strane, sudska praksa bila previša blaga, te da je u presudama primjetno izricanje sankcija koje su zakonski minimum.
“Postoje razlozi krtiminalno-političke prirode, ali i negativna sudska praksa koja nije bila dovoljno odvraćajuća”, kazao je on.
Sekulović je kazao i da zakon nije cjelovito rješenje, neće sam po sebi riješiti problem, ali jeste korak naprijed.
“Ne bih se upuštao u analizu pojedinačnih sudskih odluka, ali ako postoji odluka da je olakšavajuća okolnost to što lice koje je počinil krivično djelo nad djetetom ili nemoćnom osobom ima djecu, onda sudska vlast treba da je ispita”, kazao je ministar navodeći da je Vlada spremna da “ako postoje mehanizmi u drugim zemljama, a u vezi sa zabranama prilaza mjestima u kojima borave djeca ili rada sa djecom, koje bi mogli da primijenimo, ima prostora da doradimo zakon”.
Poslanik DPS Predrag Sekulić kazao je da vjeruje da Ministarstvo ima analizu počinilaca ovih krivičih djela. Upozorio je da su podignute gornje granice kazne.
Pitao je i da li se time postiže svrha izmjena, ako sudovi izriču kazne koje su zakonski minimum.
“Radi se o visokim predviđenim kaznama i našoj obavezi da vjerujemo pravosudnim organima Crne Gore. Ovo je predlog, a vi kao poslanici možete i treba da ga popravite”, odgovorio je državni sekretar u Ministarstvu pravde Boris Marić.
Potpredsjednica Skupštine i poslanica PZP, jednog od konstituenata DF, Branka Bošnjak kazala je da se radi o jednoj od prvih tema kojim se bavio Ženski klub poslanica.
Ona je saglasna sa Sekulićem da donja granica nije pomjerena i da bi trebalo više da se pomjeri.
“Šokirana sam analizom rada sudova, imala sam osjećaj da se mnogo više brine o nasilnicima nego o žrtvama, jer i danas imamo ljude koji se normalno kreću nakon takvog djela”, kazala je Bošnjak.
Poručila je i da se Ženski klub zalaže za hemijsku kastraciju za pedofile i višestruke povratnike silovatelje.
“To imamo u skandinavskim zemljama, Sjevernoj Makedoniji, Francuskoj,... Uvijek je bila debata da li se krše ljudska prava i možemo voditi debatu o tome”, poručila je Bošnjak.
Poslanica SDP Draginja Vuksanović Stanković je kazala da je ranije ukazivala da je zakon do sada zakon štitio počinioce, a ne žrtve.
“Treba da se stavimo u poziciju roditelja čije je dijete žrtva nasilja”, kazala je ona.
Podsjetila je da je nedavno bio slučaj da je jedan “psihopata pratio od škole djevojčicu, a da tužilac nije mogao da reaguje, jer nije imao pravni osnov što je svedeno na nivo prekršaja”.
"I prije sam zagovarala kad su u pitanju silovatelji hemijsku kastraciju. Ako imamo djevojčicu i dječaka kojem je obljubom povrijeđen i psihički i fizički integritet, hemijska kastracija je neki vid reciprociteta”, kazala je Vuksanović Stanković.
Poslanik DF Slaven Radunović kazao je da hemijska kastracija ne treba da bude pravilo.
On smatra da prije toga treba da obezbijedimo apsolutno povjerenje u pravosudni sistem.
“Ja ga trenutno nemam”, kazao je on.
On je napomenuo i da se može desiti da “nečija razmažena, ljubomorna ćerka prijavi silovanje, pa da hemijskom kastracijom bude nanešena nepopravljiva nekom mladiću”.
“Kako vjerovati, s obziroma na rasprostranjenu korupciju, da neko zbog benefita neće donijeti pogrešnu odluku”, kazao je on.
Bošnjak je odgovorila da smatra da nije dobro shvaćena inicijativa Ženskog kluba.
“To je hemijski tretman, a ne fizička kastracija. To je vid liječenja, nije trajno. Radi se o tome da se misli na pedofile i višestruke povratnike u silovanju. Za te ekstreme moramo da imamo rješenje u zakonodavstvu”, kazala je Bošnjak.
Boris Marić je kazao da treba imati konzervativniji pristup i ocijenio da emocije mogu da utiču na određena zakonska rješenja. Rekao je da moramo raditi na jačanju institucija i da treba sagledati sve aspekte i rizike, kao i da je zadovoljan zbog toga što se vodi ozbiljna debata.
Poslanik Srđan Pavićević smatra da se ne može voditi “ovako jeftina rasprava” o ovako važnom pitanju. On je rekao da treba da se vodi javna rasprava na koju će biti pozvani meritorni ljudi.
“Pitanje hemijske kastracije je upotreba određenih ljekova koji daju ekvivalentno istu stvar koju bi dala fizička kastracija, dovodi do smanjenja nivoa testosterona. Naučno je dokazano da silovatelji nisu pokazali povećan nivo testosterona i veliko je pitanje da li djelujemo ovom terapijom”, istakao je Pavićević.
On je kazao da su u zemljama koje su uvele hemijsku kastraciju počinioci ovih krivičnih djela sami tražili pomoć i imali prethodno psihotretman.
Poručio je da apsolutno smatra da je hemijska kastracija jedna od mogućnosti, ali mora “da dođe kao konsekvenca uspješne psihoterapije”.
Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić rekao je da zakonski koncept treba da bude najgrublji mogući. Kazao je da kao političar ne želi da ulazi u pitanje razumijevanja pedofila i onih koji počine teška djela protiv polnih sloboda, obljube nad nemoćnim licem, djetetom...
“Ako tužioci i sudije utvrde da se desilo krivično djelo, treba da imamo najteže kazne. Potpuna podrška predlogu hemijske kastracije”, poručio je on.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno je podržao Predlog o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika koji je dostavila Vlada. Sekulović je rekao da se otvaraju tri važna pitanja - donjih kaznenih granica, pitanje registara i hemijska kastracija.
On je kazao da pitanje hemijske kastracije treba da prati genezu svakog posebnog slučaja, te da je potrebna veća javna rasprava i multidisciplinarni tim koji će razmatrati ovo pitanje. Ocijenio je da je stvoren dobar osnov da se ova priča privede kraju.
Sekulović je kazao je da je pristup tog resora da se u Krivični zakonik uvede pojam poslova od javnog značaja, među kojima su novinari i ljekari, tako da se poslovima od javnog značaja smatra obavljanje profesije i dužnosti koje podrazumijeva povećani rizik za bezbjednost tog lica u oblasti javnog informisanja, zdravstvene zaštite i pravne pomoći.
On je pojasnio da bi djela teško ubistvo ili teška tjelesna povreda pratila adekvatna kaznena politika.
Milačić je pozvao poslanike da podrže izmjene i dopune Krivičnog zakona, kojima se uvode strože kazne za napade na novinare. Pojasnio je da su predložili dopunu člana 142 kojom se definiše pojam novinara, dok se ubistvo novinara prilikom vršenja profesionalnih zadataka ili u vezi sa njima tretira kao teško ubistvo.
On je kazao da su predložili pooštrene kazne od jedne do osam godina zatvora, umjesto šest mjeseci do pet godina za nanošenje teških tjelesnih povreda novinara, maloljetnika, trudnih žena i službenih lica. Između ostalog, predviđene su kazne od tri mjeseca do tri godine za sprječavanje novinara u vršenju profesionalne radnje...
Bonus video:
