Balkanski integracioni forum

Đukanović: Samo je jedna ozbiljna investicija bila iz Rusije, postoje centri koji žele da vode Titovu spoljnu politiku

"Idemo tim putem i kada bi nakon toliko godina neko u EU odsvira kraj za politku proširenja, mi bismo nastavili ovim putem.. Crna Gora je već dugo na tom putu", rekao je Đukanović

50365 pregleda 68 komentar(a)
Sa Balkanskog integracionog foruma: Đukanović, Foto: Savo Prelević
Sa Balkanskog integracionog foruma: Đukanović, Foto: Savo Prelević

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je danas da Crna Gora ni jednom nije bila u nedoumici kada je u pitanju evropski put bez obzira na uticaj Rusije.

On je Balkanskom integracionom forumu u Podgorici kazao da je Crna Gora bila otvorena za svakog ko je želio da radi sa njom, pa su to bili i ruski investitori i da ruskih investicija nije bilo toliko koliko se predstavlja.

"Samo je jedna ozbiljna investicija bila iz Rusije, a to je bila investicija u aluminijumsku industriju", naveo je.

On je rekao da postoje još centri moći koji žele da vode Titovu (bivši predsjednik SFRJ - Josip Broz Tito) spoljnu politiku, te da oni koji vode takvu politiku se nijesu ni sami opredijelili kom krugu žele da pripadnu.

Miroslav Lajčak, Milo Đukanović
foto: Savo Prelević

On je Evropskoj uniji (EU) poručio da kaže da ne želi zemlje Balkana.

"Idemo tim putem i kada bi nakon toliko godina neko u EU odsvira kraj za politku proširenja, mi bismo nastavili ovim putem.. Crna Gora je već dugo na tom putu. Mi smo Evropljani, mi smo svoji na svome. Moramo računati na pravila da bismo postali dio kluba. Šta je alternativa, da li ovo što se nudi iz Moskve? Zaista je izlišno razgovarati na tu temu", kazao je Đukanović i dodao da iz pravca Rusije nije viđena ozbiljna ponuda, već samo destrukcija evropskih sistema vrijednosti.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić kazao je da se ne kaje što je stao na stranu evropskih vrijednosti nasuprot nacionalističkim.

"Stanje nekig konflikta i iščekivanja konflikta u BiH može se prevazići poštovanjem načela na kojima funkcionišu demokratske zemlje i EU", kazao je Komšić.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je da je geostrateška i geopolitička konfiguracija Zapadnog Balkana završena i da neće biti promjena granica, bez obzira na ideje koje postoje.

Miroslav Lajčak, Milo Đukanović
foto: Savo Prelević

Smatra da EU nije angažovana koliko treba u regionu i da bi i SAD trebalo više da se angažuju.

On je odnos međunarodne zajednice prema BiH ocijenio kao nekorektan, jer je taj odnos drugačiji nego bilo gdje u svijetu i "institucionalizovan" zbog Dejtonskog sporazuma.

Specijalni izaslanik Evropske unije (EU) Miroslav Lajčak rekao je da integracija Zapadnog Balkana u EU nema alternativu. Više o tome OVDJE.

Đukanović: Inicijativa Otvoreni Balkan nije konzistentno formulisana

Đukanović je, komentarišući inicijativu Otvoreni Balkan, rekao da ta ideja nije konzistentno formulisana od starta niti je od starta ponuđena svim zemljama regiona.

Posebno je problem, kako je kazao, kredibilitet pojedinih autora.

"Pridružujem se onima koji misle da je riječ o političkom marketingu, prije nego ozbiljnoj ideji", rekao je Đukanović.

Rekao je da primjećuje da je ova struktura Evropske komisije (EK) mnogo naklonjenija regionu nego prethodna, koja je poslala dosta ohrabrujućih poruka.

S druge strane je, kako je rekao, poslato dosta i drugačijih poruka sa važnih adresa što stvara konfuziju kada su evropske integracije u pitanju.

Kazao je da ga čine nespokojnim poruke o nekom odloženom članstvu, o nekom drugačijem partnerstvu sa državama Zapadnog Balkana.

"Problem Zapadnog Balkana je nestabilnost, zbog dugog zaostajanja u ekonomskom razvoju. U siromaštvu se lakše razvija netolerancija što vodi u genocid", kazao je Đukanović.

Otvoreni Balkan je regionalna inicijativa koja uključuje Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, ranije poznata kao mini-Šengen. Inicijativa je promijenila ime u Otvoreni Balkan (Open Balkan) krajem jula, na sastanku u Skoplju na kojem su učestvovali lideri tri zemlje Edi Rama, Zoran Zaev i Aleksandar Vučić. Tada je dogovreno da od 1. januara 2023. budu ukinute granične kontrole između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije i potpisana su tri dokumenta - Memorandum o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumijevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu.

Komšić: Ako EU odustane, cijeli Zapadni Balkan će "pasti u krilo Putina"

Komšić je kazao da su njih indirektno zvali u Otvoreni Balkan.

"Bili smo lagano skeptični prema tome. Međutim pojavljuje se novi detalj u svoj ovoj gužvi postavljenja američkih izaslanika - otvoreno nam se kaže da je to odlična ideja", naveo je Komšić.

On je pitao da li se kroz Otvoreni Balkan stvoriti nešto što nije kompatibilno sa standardima EU - da li se žele uvesti "prljave tehnologije", netransparentni poslovi...

"Svašta mi se mota po glavi...zašto je Otvoreni Balkan bolji od Berlinskog procesa?", pitao je Komšić.

On je rekao da su svi za regionalnu saradnju, ali po evropskim standardima.

On je rekao da postoji alternativa, jer ako EU odustane, cijeli Zapadni Balkan će "pasti u krilo Putina".

Komšić je kazao da ima pojedinih ekonomskih interesa članica EU da utiču na odluke EU.

Naveo je primjer predsjednika Francuske, Emanuela Makrona koji je dao za pravo "Plenkoviću da se miješa u BiH", zbog prodaje aviona Hrvatskoj.

Timonije: Očekujemo i želimo da BiH bude članica EU

Francuski ambasador Kristijan Timonije rekao je da očekuju i žele da BiH bude članica EU, i da imaju u vidu istorijske okolnosti i pomoć Francuske.

Komšić je kazao da je Francuska bila ključna u intervenciji i zaustavljanju rata u BiH "ali to je bilo jedno vrijeme".

"Naš dug, sva zahvalnost za predsjednika Širaka ali za Miterana nešto drugo", kazao je Komšić podsjećajući da je Miteran za vrijeme rata došao u Sarajevo.

Miteran je kritikovan da je posjetio Sarajevo da bi pomogao Srbima.

Đukanović: Vlada da isporuči rezultate u poglavljima 23 i 24 koje je sada blokirala i dovede EU pred svršen čin

Đukanović je, govoreći o situaciji u BiH, rekao da EU pored obaveze prema politici proširenja ima i obavezu da pokuša da podigne geopolitički značaj što je najavila i predsjednica EK (Ursula fon der Lajen).

Rekao je da se događa odstupanje od principa na kojima je zasnovana EU i na Balkanu i unutar EU i Evropa mora dati odgovore.

"Mi moramo da obnovimo reformski kapacitet i tačno je da je gotovo nestao. Ni to nije bez neke", kazao je Đukanović.

Dodao je da nema ništa ozbiljno od 2013.

"Nama treba vlada jer je sad nemamo. Ona mora da se organizuje oko pregovaračkog procesa, isporuči rezultate u poglavljima 23 i 24 koje je sada blokirala i dovede EU pred svršen čin", kazao je predsjednik Crne Gore.

Rekao je da je ključno pitanje zašto mi na današnji dan nijesmo ispunili svoje obaveze.