Ako Vlada ne usvoji sankcije koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, Crna Gora rizikuje da ponovo postane “sigurna kuća” sumnjivog ruskog kapitala.
To je za “Vijesti” ocijenila programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević, komentarišući to što Vlada, iako deklarativno podržava sankcije, još o njima nije odlučila, izbjegavajući da ih uopšte i stavi na dnevni red sjednice jer nema većinu za usvajanje.
Ona navodi da je uvođenje restriktivnih mjera protiv Rusije definitivno jedna od neodložnih obaveza Vlade u tehničkom mandatu, jer u suprotnom, kaže, može doći do štetnih posljedica po državu - i na međunarodnom i na unutrašnjem planu.
Na spoljnopolitičkom planu sankcije su, prema riječima Kovačević, pitanje reputacije Crne Gore.
”Evropa dugo nije bila ovako ujedinjena i solidarna u nekoj odluci, i sve države Evrope opredijelile su se za sankcije koje će naškoditi njihovim finansijskim, ekonomskim i drugim interesima. Uprkos tim pojedinačnim interesima, uvedene su stroge mjere kao jedini mogući način da se pomogne Ukrajini i da pokuša da se zaustavi sukob, a bez ulaska u sveopšti rat. I sad je pitanje želimo li da budemo dio tog jedinstva i solidarnosti, ili da budemo jedna od onih rijetkih tačaka na mapi Evrope koja aktivno ili pasivno podržava agresiju”, ističe ona.
Govoreći o potencijalnim posljedica nepotvrđivanja sankcija po unutrašnje prilike, Kovačević kaže da država zbog toga rizikuje da postane “sigurna kuća” za jahte, kapital i drugu imovinu ruskih oligarha i korumpiranih političara.
”Ili makar privremena ruta i adresa za spašavanje njihovog novca, direktno na taj način podrivajući napore evropskih država. Crna Gora je već jednom vidjela kako izgleda dozvoliti da neobuzdani korozivni kapital iz Rusije diktira ekonomske i političke prilike. Nisam sigurna da smo naučili lekciju”, napominje ona.
U Crnu Goru je u prethodnih petnaestak dana, bježeći od sankcija EU, uplovilo više skupih mega i superjahti ruskih oligarha bliskih predsjedniku Rusije Vladimir Putinu - među kojima su Roman Abramovič, Oleg Deripaska i Vagit Alekperov - koje su nakon kratkog zadržavanja isplovile.
Crna Gora se deklarativno pridružila svim restriktivnim mjerama EU protiv Rusije, a odluka o tome objavljena je na sajtu Vlade 1. marta, kao stav Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Zakonom o međunarodnim restriktivnim mjerama, MVP utvrđuje predlog, koji Vlada mora zvanično da potvrdi kako bi se mjere primjenjivale.
Komisija za politički sistem Vlade, kojom predsjedava vicepremijer Dritan Abazović, usvojila je juče jednoglasno paket sankcija koji je prethodno usvojio Savjet EU, ali taj potez nema značaj dok Vlada ne donese odluku.
Nedostatak podrške za usvajanje odluke razlog je zbog kog se na posljednje dvije sjednice Vlade nije našao predlog sankcija.
Premijer Zdravko Krivokapić, koji bi, kako su “Vijesti” juče objavile, podržao odluku, odlučio je da se ona ne uvrštava u dnevni red jer je dvoje ministara uzdržano, a četvoro protiv.
Povezani članci
Vlada ima 12 resora (premijer je i v. d. ministra pravde), što znači da joj je za odluku potrebno sedam glasova.
Kovačević navodi da je zadatak Vlade, koja je duže od mjesec dana u tehničkom mandatu, da sprovodi tekuće i neodložne obaveze, kako bi se osiguralo obavljanje najvažnijih funkcija države i kako ne bi nastupila određena šteta.
Upozorava da blokiranje ispunjavanja međunarodnih obaveza države predstavlja zloupotrebu javnih ovlašćenja.
”I u ovoj situaciji vidimo ono što je modus operandi crnogorske političke scene - dominacija privatnih, političkih i partikularnih interesa nad javnim. Posebno su zanimljivi netransparentnost, ponašanje i izjave brojnih organa vlasti kao da je sve u redu i da se sankcije zapravo sprovode. Nadamo se da će se zahvaljujući pritisku medija i javnosti okončati ovaj igrokaz koji traje već dvije sedmice, i da će se pošteno saopštiti ko su ti evropejci u Vladi koji se protive uvođenju sankcija državi koja je izvršila agresiju na drugu suverenu zemlju”, poručuje Kovačević.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, pozdravila je na sastanku s ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem usklađenost države sa sankcijama EU, poručujući da je ključna njihova praktična primjena i da ohrabruje vlasti da preduzmu za to potrebne korake.
Kovačević ocjenjuje da su međunarodni partneri Crne Gore svjesni nestabilne političke situacije u državi, ruskog upliva, i da je to problem za čije će rješavanje potrebno vrijeme.
”Sad posmatraju da li će prevagu odnijeti progresivne snage, i to će odrediti odnos prema Crnoj Gori u budućnosti”, zaključuje sagovornica “Vijesti”.
Iz Socijaldemokratske partije (SDP) juče su ocijenili da činjenica da Vlada odbija da podrži jedinstvenu politiku EU, najbolje pokazuje njen “antievropski vrijednosni profil”.
”Suprotstavljajući Crnu Goru temeljnoj evropskoj politici, konfrontiramo je, na štetu građana, čitavom demokratskom svijetu”, saopštio je potpredsjednik SDP-a, Bojan Zeković.
Iz Građanskog pokreta (GP) URA naveli su da je neusvajanje sankcija “tužni pokazatelj lažnog i deklarativnog evropejstva odlazeće Vlade, ali i najbolji argument zbog čega je ona morala da ode”.
Oni su pozvali premijera Krivokapića, ministra finansija Milojka Spajića, ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića i ostale članove Vlade, “da zbog Crne Gore i njene evropske budućnosti pokušaju da suzbiju svoje konzervativne stavove i usvoje odluku MVP-a, kako ne bi bili jedna od rijetkih država koja odbija da osudi rat i prati politiku EU”.
Spajić je danas najavio da će glasati za uvođenje sankcija Rusiji.
Povezani članci
Savjet EU usvojio je juče četvrti paket sankcija protiv Rusije koji, kako su prenijeli mediji, sadrži zabranu novih investicija u ruski energetski sektor, te ograničenje izvoza opreme, tehnologije i usluga za energetsku industriju.
Na listi Putin, Lavrov, Medvedev, Zaharova...
Paket sankcija Rusiji, koji je juče usvojila Komisija za politički sistem, odnosi se na 696 ruskih državljana, finansijske institucije, imovinu, promet, distribuciju dobara...
Na spisku sankcionisanih su, između ostalih, predsjednik Rusije Putin, premijer Mihail Mišustin, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoljcev, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, predsjednik ruske Republike Čečenije Ramzan Kadirov, bivši predsjednik Rusije i aktuelni potpredsjednik Ruskog vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev...
Sankcije važe i za portparolku Ministarstva vanjskih poslova Rusije Mariju Zaharovu, za koju se navodi da je centralna figura državne propagande. Kaznene mjere se odnose i na ministra ekonomskog razvoja Maksima Rešetnjikova, šefa kabineta ruske Vlade Dmitrija Grigorenjka, potpredsjednika za infrastrukturni i regionalni razvoj Marata Husnulina...
Na spisku su i glavni izvršni direktor ruske državne naftne kompanije Rosnjeft Igor Sečin, glavni izvršni direktor ruskog naftnog i plinskog preduzeća Transnjeft Nikolaj Tokarev, Banka Rusije, osiguravajuća kompanija SOGAZ...
Bonus video:
