Najava posjete premijera Dritana Abazovića Kijevu, trebalo bi da demonstrira nastavak snažne podrške Crne Gore Ukrajini i njenom otporu ruskoj invaziji, pa stoga ne bi smjela da ima marketinški karakter.
To je mišljenje sagovornika “Vijesti” o odluci premijera da prihvati prošlonedjeljni poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, da dođe u glavni grad te države.
Iako je Abazović pokrenuo ideju o zajedničkom odlasku u Kijev premijera Zapadnog Balkana, s njim će u Ukrajinu, prema posljednjim informacijama, putovati samo albanski kolega Edi Rama.
Iz Vlade Sjeverne Makedonije juče su tamošnjim medijima saopštili da premijer te države Dimitar Kovačevski ipak neće ići u Kijev, “zbog intenzivne agende”.
Termin posjete još nije preciziran.
Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Miodrag Lekić (Demos), kazao je da se nada da vijest o odlasku u Kijev ne ulazi u dnevnu dozu propagande koja je, prema njegovim riječima, upadljivo visoka na crnogorskoj političkoj sceni.
Ističe da će za ukrajinski narod, ali i za Zelenskog, biti dobro da posjete nemaju formalni, medijsko-revijalni karakter, već konkretne sadržaje - prvenstveno za mir, okončanje rata i diplomatsko rješenje konflikta.
”To je zapravo interes ukrajnskog naroda - da se zaustave njegove velike patnje u ovom ratu. Uostalom, ostaje da vidimo bilanse balkanske kompozicije za Kijev. Ostaje, takođe, i da isti sastav pokrene i balkanski voz za Brisel, koji je očigledno negdje zaustavljen, zbog nekog kvara”, rekao je Lekić “Vijestima”, dodajući da je za vjerovati da je najava posjete precizno definisana na liniji Ukrajina - Crna Gora, bez organizacije neke treće strane.
Bivši crnogorski ministar inostranih poslova Branko Lukovac rekao je da je poziv Zelenskog izraz njegovog zadovoljstva zbog stava Crne Gore da osudi agresiju Rusije na Ukrajinu i u cjelini se pridruži stavovima i politici sankcija EU i NATO-a.
To, kaže, tim više što se imaju u vidu tradicionalno bliski odnosi Crne Gore i Rusije, ali i rizici kojima je Crna Gora bila izložena zbog, kako navodi, suprotstavljanja Rusije opredjeljenju Podgorice da ide u NATO, te brojnih pritisaka da se, uz pomoć domaćih i regionalnih snaga naklonjenih Rusiji, osujeti takva orijentacija i Crnoj Gori nametne proruska politika.
”Posjeta Kijevu s premijerom Albanije, takođe članice NATO-a, treba da demonstrira snažnu podršku Ukrajini ove dvije članice, pojedinačno i kao dijela tog saveza, u osudi agresije i herojskom otporu, kao i u zajedničkom djelovanju unutar Alijanse, kako bi se nastavile i pojačale podrška i pomoć Ukrajini”, naglašava Lukovac za “Vijesti”.
Abazović je, u telefonskom razgovoru sa Zelenskim, rekao da Crna Gora pruža otvorenu podršku nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, dodajući da se nada da će ona dobiti status kandidata za ulazak u EU.
Premijer je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, rekao Zelenskom i da se evropske vrijednosti slobode i prava na sopstveni izbor danas brane izvan granica EU, i da Crna Gora stoprocentno podržava odnos EU prema ruskoj invaziji.
Lukovac ocjenjuje da bi bilo veoma važno da crnogorski i albanski premijer nastave sa zajedničkim naporima u daljoj podršci Ukrajini i suprotstavljanju agresivnoj, osvajačkoj politici Rusije.
”Premda se, izgleda, odustalo od inicijative premijera Abazovića da to bude zajednička posjeta svih premijera država Zapadnog Balkana - jer se pokazala kao nerealna - vjerujem da će i za Ukrajinu biti korisno da od premijera ove dvije države Zapadnog Balkana dobije uvjeravanja o njihovom daljem zalaganju da se toj podršci pridruže sve države našeg regiona”, podvukao je.
Lekić kaže da je vjerovatno poželjno da “gosti s Balkana” imaju usaglašene stavove o ruskoj invaziji na Ukrajinu, pa i puteve kako izaći iz teške krize.
Međutim, dodaje da stavovi ne treba da budu obrazloženi samo “stoprocentnim usaglašavanjem” s EU ili NATO-om, već da, uz poštovanje proklamovanih savezništava, izražavaju autonomne pozicije država - demokratski usaglašene kod kuće i uz većinsko raspoloženje građana.
”Crna Gora treba da vodi uravnoteženu politiku u ovoj krizi s dramtičnim događajima i dalekosežnim posljedicama. Naša zemlja treba da se priprema i za period poslije rata u Ukrajini, koji će sigurno dovesti do novina u međunarodnom sistemu, posebno u oblasti bezbjednosti Evrope”, poručuje Lekić.
Crna Gora je početkom aprila usvojila paket sankcija EU Rusiji zbog vojne invazije na Ukrajinu, a koji se odnosi na 696 ruskih državljana, finansijske institucije, imovinu, promet, distribuciju dobara...
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je u petak da su “zamrznute” 44 nekretnine 34 ruska državljanina, kojima su prethodno uvedene sankcije.
Lekić: Pojasniti informaciju o vojnoj pomoći Ukrajini
Lekić upozorava da Vlada mora biti transparentna i usaglašena u vezi sa stavovima i izjavama, i da stoga treba da demistifikuje informaciju o vojnoj pomoći Ukrajni.
”Za početak, da se objasni javnosti, pa i nama u parlamentu, zašto na sajtu Ministarstva odbrane stoji da je ‘usvojena odluka Vlade o nastavku vojne pomoći Crne Gore Ukrajni’, dok na sajtu Vlade s iste, sedme sjednice, održane 9. juna, nema takve tačke, a još manje informacije o tome? Kao da u Vladi po nekim temama postoji zapravo više vlada... Teško da se uz proizvodnju ovakvih nejasnoća Vlada može uzeti za ozbiljno, i to povodom tako osjetljivog spoljnopolitičkog pitanja kao što je rat u Ukrajni.”
Lukovac: Razvijati odnose s onom Rusijom koja ima prijateljsku politiku
Upitan može li Abazovićev odlazak u Kijev biti povod za nastavak zaoštravanja odnosa s Rusijom, Lukovac odgovara da misli da posjeta neće biti razlog nekih novih neprijateljskih akcija Rusije prema Crnoj Gori, iako će biti povod za dalje zaoštravanje.
”Smatram da i u ovim okolnostima Crna Gora treba da afirmiše svoje opredjeljenje da s Rusijom, onom koja bi imala pozitivnu, konstruktivnu, prijateljsku politiku i ponašanje, nastavi dalje da razvija i njeguje tradicionalne prijateljske odnose.”
Bonus video:
