PREMIJERSKI SAT

Abazović: Imamo podršku međunarodne zajednice, ali nema uticaja na Vladu

"Možemo i sada da odemo na izbore, ali da bi to uradili trebaju nam članovi Ustavnog suda i izborna reforma. Neće niko izbjeći sud građana", kazao je predsjednik Vlade

34776 pregleda 29 komentar(a)
Foto: Printscreen YouTube
Foto: Printscreen YouTube

Premijer Dritan Abazović rekao je da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) obaveza države i da će se to pitanje uskoro riješiti.

"Temeljni će biti potpisan u skladu sa Ustavom i zakonom", poručio je Abazović odgovarajući na pitanja šef Poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slavena Radunović.

Radunović je pitao premijera da li dalje važi njegovo i obećanje potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića da će Vlada u najskorije vrijeme potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizovati popis u ovoj godini i najozbiljnije razmotriti savjet SAD i EU da se Crna Gora uključi u Otvoreni Balkan.

"Da li ste spremni da rizikujete pad Vlade, nakon tih odluka?", pitao je Radunović.

On je dodao da se iz nekih partija koji čine Vladu ili je podržavaju u parlamentu čuju otvoreno protivljenje tim obećanjima.

"Sve što sam ikad rekao, iza toga stojim i nema nikakvog mrdanja...Trudim se da stvari skidam sa dnevnog reda", kazao je Abazović.

On je kazao da druge vjerske zajednice koje budu željele ugovor, "a i iskazala želju Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) čiji je poziv jutros dobio", svi imaju jednaka prava i obaveze i tret,ma

Očekuje da se pitanje Temeljnog ugovora riješi uskoro i tokom ove nedjelje će, kako je najavio, obavijestiti javnost o tome, nakon što ode na komisije.

"Ima li disonantnih tonova, ima. Da li neko želi da ruši Vladu oko toga, to nije moj problem. Dok sam premijer bavim se državnim pitanjima. Ni moja URA me ne interesuje i tamo ima disonantnih tonova. Koliko će Vlada trajati neka odluči Parlament. Tretiranje ovih tema treba da se završi na pošten način i da se prelazi na druge teme", poručio je Abazović.

Popis je, kako navodi, tehničko pitanje koje se u Crnoj Gori predstavlja kao političko i svako će se danas ili za godinu isto izjasniti.

Podsjetio je da se popis održava svakih deset godina, bio je 2011, a zbog korone nije bio 2021.

"Dajte da vidimo da se u razumnom roku ispoštuje. Ne bih samo volio da bude u periodu izbornih kampanja, a znate da nas čekaju, lokalni, parlamentarni i predsjednički...", naveo je Abazović.

Govoreći o Otvorenom Balkanu rekao je da to nikako ne smije biti zamjena za članstvo u Evropskoj uniji.

Nada se da će Radna grupa koja će se baviti ovim pitanje, dati objektivan stav o regionalnoj inicijativi.

"Znate koliko prema istraživanju Svjetske banke iznosi čekanje svih kamiona na granicama država Zapadnog Balkana za godinu dana? To je 1.142 godine...I mi hoćemo da budemo konkurentni", kazao je Abazović.

Radunović je kazao da mu je drago što je Abazović rekao da ostaje pri svom stavu iako će imati problema.

"Sila će se dići, mislim na SDP i slično. Čudo će napraviti, samo da se ne povrijede. A što se tiće DPS-a, ali što se tiče DPS-a, i vi i ja znamo, to će neko drugi završti ako bude trebalo", kazao je Radunović.

Govoreći o popisu, kazao je da "Milo Đukanović iz čista mira odlaže popis do 2023".

Naveo je da je popis tehničko pitanje i dobiće se važan podataka - koliko je stanovnika u Crnoj Gori.

"Ako se budu popisivali strogo samo oni koji su u Crnoj Gori, neće biti ni 600 hiljada...pa ćemo da vidimo gdje je problem biračkog spiska. Fantomski birači više nijesu glavni problem, već rezervni fondovi birača DPS-a koji žive van Crne Gore i koji nemaju pravo da glasaju u Crnoj Gori", kazao je Radunović.

Predsjednik Kluba poslanika Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović pitao Abazovića da li je, za period od dva mjeseca, koliko je na njenom čelu, zadovoljan radom Vlade.

"Naslijedili ste mnogo neriješenih pitanja od prethodne Vlade, koja nije riješila važna pitanja, pa ni pitanje Temeljnog ugovora, a bila je tako posvećena SPC", kazao je Ivanović.

Uskoro pred poslanicima zakon o porijeklu imovine

Abazović je kazao je da je izuzuetno zadovoljan dosadašnjim radom Vlade, uprkos svim izazovima

"Nijesam opterećen time što ima različitih mišljenja, mislim da je to dobro...Trudim se da povećam efikasnost, jer odluke donosimo sporo. Neke stvari mogu brže da se rješevaju", rekao je Abazović.

On je najavio da će ubrzo u Skupštini naći zakon o porijeklu imovine i da će poslanici moći o njemu da glasqju do 31. jula

Prema njegovim riječima, ima pozitivnih stvari o kojima se ne priča, poput otvaranja autoputa, bulevara prema Danilovgradu i postavljanja kamena temeljca za žičaru Kotor - Lovćen.

On očekuje i otvaranje tri fabrike do kraja ljeta u Tuzima, a jedna, koja će zapošljavati najmanje 100 ljudi, počeće da radimo do kraja ovog mjeseca.

"Razmišljamo i o cementari u Pljevljima...Deblokirali smo energetske projekte", kazao je Abazović.

"Možemo i sada dna izbore, ali da bi to uradili trebaju nam članovi Ustavnog suda"

Abazović je odgovarajući na pitanje Miodraga Lekića (Mir je naša nacija) rekao da je 43. Vlada nastala zbog nefunkcionalnosti 42. vlade.

"Prethodna vlada nije našla zajednički jezik za parlamentom i zato sam najmanje kriv ja, a rekao bih da ste i Vi najmanje krivi, ali da sada ne ulazim u te pojedinosti", kazao je Abazović.

Abazović je kazao da su postojala da rješenja za nefunkcionalnost bivše vlade - da se nastavi tako i druga koju su legitimno izabrali.

"Dali smo model koji nije perfektan, ali koji smo smatrali optimalnim u tim uslovima. Možemo i sada da odemo na izbore, ali da bi to uradili trebaju nam članovi Ustavnog suda i izborna reforma. Neće niko izbjeći sud građana", rekao je Abazović.

Lekić je pitao da li je 43. Vlada, sa vraćanjem na vlast DPS-a i njegovih partnera nastala u kombinaciji nekog oblika međunarodnog paket aranžmana, "zapravo djelovanjem određenih službi ili osoba van naše zemlje i domaće autoklonijalne saradnje - proizvodeći tako i sliku samoponištavanja države, posebno njenog ustavnog karaktera.

"Ili smatrate da je Vlada, sa dominantnim i nereformisanim DPS-om na vlasti, nastala na bazi suverene volje građana (na posljednjim izborima 30. avgusta) kao osnovnim demokratsko - ustavnim postulatom koje poznaju demokratska društva?...Stvarate utisak da su vas izbušile određene obavještajne službe. Kako može vaš predstavnik da kaže da neko ne može u jedan odbor jer ne dijeli NATO vrijednosti? NATO je posljednja linija odbrane kriminala u Crnoj Gori. Ne zato što NATO to hoće, već ga vi zloupotrebljavate", naveo je Lekić

On je pitao i da li u akluelnoj izvršnoj vlasti faktički postoje ili djeluje više vlada. Kazao je i da mu je žao da nijesu "u istom dijelu parlamenta".

"Prije dvije godine su nama građanima dali mandat da pokrenemo pitanje dekriminalizacije društva i grade Crnu Goru kao poštenu kuću. Od toga nema ništa. Kuća je bez temelja, ima samo jedan veliki balkon sa kojeg se saopštava propaganda koja nestaje. Naš projekat koji je počeo prije dvije godine je zaustavljen i neko je odgovoran za urušavanje velike volje birača. Oni nas prate i traže taj odgovor", poručio je Lekić.

Govoreći o uticaju obavještajnih službi, Abazović je naveo da je Crna Gora puna teorija zavjere.

"Ne možemo zabraniti ljudima da promišljaju kako žele. Imamo podršku međunarodne zajednice, ali nema uticaja. Niti mislim da bi oni lili krokodilske suze da u parlamentu padne 43. Vlada", rekao je Abazović.

Lekić je ocijenio da je očigledno da u Vladi postoji više vlada i da premijer nekada ne može da proturi tačku dnevnog reda.

"Djelujete kao produkt službi, pa se nijeste dobro dogovorili... Vlada se ozbiljno 'zaljuljala' i ovo je vraćanje na ono što smo imali prije nekoliko godina kada je predsjednik DPS-a odlučio da ima svoju crkvu pa je donio Zakon o slobodi vjeroispovijesti", naveo je Lekić.

Dodao je da je ova Vlada, "Vlada kontinuiteta DPS-a".

Lekić je u dopunskom pitanju tražio od Abazovića da odgovori da li će ukinuti oznaku tajnosti sa podataka o letu predsjednika države Mila Đukanovića u Pariz 2020. godine.

Abazović je odgovorio da je za to da se objavi sve što je u Generalnom sekretarijatu.

"Neka se objavi i makne stepen tajnosti i za let državnim avionom, i za famozne stanove...Nemam nikakvu obavezu prema bilo kome, sem prema građanima. Ako mislite da ću nekoga da štitim što je išao negdje službeno ili privatno, to neću činiti", rekao je Abazović.

On je dodao da generalni sekretar Vlade razumije pravo i zahtjeve NVO sektora i da je on prava adresa da se isporuče svi dokumenti.

"Ima tamo i dokumentacije koja je nestala, i od prije pet i deset godina. Ima svega...Ali to što ima, apsolutno imate moju punu podršku da se sve učini javnim i transparentnim".

Suada Zoronjić (Crno na bijelo) pitala je premijera šta planira da uradi da državne institucije rade transparentno i budu servis građana.

Navela je primjer Fonda zdravstva koji je, kako je navela, u problemima koji se prelivaju na cijeli zdravstveni sistem.

Smatra da treba rasformirati Upravni odbor Fonda, koji treba da odgovara za neke odluke, i tamo postaviti stručne ljude.

Ona je pitala i da li najavljeni zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može vratiti poljuljano povjerenje u institucije i državu.

Abazović je odgovorio da taj zakon kasni jer se čekalo šest mjeseci na komentar Evropske komisije koja je imala neke primjedbe.

"On mora da bude funkcionalan, jer ga imaju neke zemlje ali ne pokazuje rezultate. Najveće je pitanje ko će da vrši nadzor. Poreski organi ili tužilaštvo. Mi bismo voljeli da to radi Tužilaštvo, ali bi im to značajno povećalo obim posla. Ali želimo da imamo potpuno jasna i čista posla kako je neko sticao imovinu. Ko god je stekao legalno, sretno bilo, mi navijamo da naši građani budu što bogatiji, ali isto tako mora da postoji doza odgovornost”, rekao je Abazović.

Što se tiče Fonda zdravstva, kazao je da su se tamo nagomilali dugovi i to će biti veliki izazov i za sadašnjeg ministra finansija i za budućeg, kao što je bilo i za prethodnog.

Abazović je kazao da ostaju dileme za finansiranje Fonda.

“Bolja naplata poreza sada kompenzuje postojeću situaciju. Pokušaćemo da raskrinkamo ako se radi o nekim kriminalnim radnjama kada je riječ o ovome što ste ovdje iznijeli”, naveo je Abazović odgovarajući na konstataciju Zornjić da Fond godinama reketira stomatologe..

Zoronjić: Fond reketira stomatologe

Zoronjić je pozvala nadležne organe da "utvrde reket", ali "reket na kulturan i fin način".

"Fond primorava stomatologe da potpišu umanjene fakture, pri čemu se moraju odreći zarade. Evo jedan primjer za januar, ako jedan stomatolog prihoduje 3.097 eura, Fond mu uzima 797. Ove fakture su različite po mjesecima. Ovo je reket. Ovo jedan stomotalog nije htio da potpiše, nego je slao svoje fakture, jer nije htio da ga država krade, da ga Fond krade. Ovo svi stomatolozi znaju, ali ne smiju da pričaju...Očekujem da ćete ovo da riješite i stane ova agonija, a da stomatolozi budu obeštećeni. Stomatolozi nijesu uključeni u Evropa sad, nijesu plaćeni za pripravnost”, rekla je Zornjić i dodala da u porodici ima dva stomatologa i zna “ovo napamet”.

Abazović je rekao da očekuje da se provjeri ta dokumentacija i da se preduzmu mjere.

“Nije to jedini problem u zdravstvu ili kada govirimo o fondovima i javnim preduzećima”, rekao je Abazović.

“Nijesam zadovoljan radom sudova, pravda nije na najvećem nivou"

Andrija Popović (Liberalna partija) je pitao zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji uslovljenoj dominantno evropskim ratom i ruskom agresijom na Ukrajinu, a prioritet je ubrzani put ka Evropskoj uniji.

"Sve to radite u tradicionalnom roku od 100 dana datom Vladi koji treba da odgovori Liberalnoj partiji i ostalim konstituentima nove parlamentarne većine, jesmo li pogriješili dajući Vam podršku prije 60 dana, slijedi li naše preispitivanje iste? Namjerava li nova 43. evroatlantska Vlada zaustaviti, ranije započet progon i hajku svojih građana i građanki, čak i nas imunitetom zaštićenih poslanika, koji smo do bola stradali u policijsko-klerikalnoj ujdurmi na Cetinju i Belvederu 4. i 5. septembra 2021. zbog odbrane građanske države a sada smo masovno okrivljeni i privode nas svakodnavno u cetinjski Sud?”, pitao je Popović.

On je kazao da niko ne zna, “pa ni vaši ministri” da li će biti ugovor sa SPC ili pojedinačni ugovori sa MCP i tri eparhije”.

Abazović je ponovio da će sve biti urađeno u skladu sa Ustvom i zakonom.

“Temeljni ugovor će imati 19 članova i za Vladu je važno ono što piše od člana 1 do člana 19. Sve vjerske zajednice, što se tiče Vlade imaju, identičan tretman.. Da li to pitanje iziskuje neki veći senzibilitet-vjerovatno. Da li treba o tom pitanju da pričamo narednih pet godina, mislim da ne treba”, rekao je premijer.

Dodao je da je Vlada zainteresovana za što brže učlanjenje u EU i pozvao Popovića i njegove kolege i u parlamentu da daju doprinos donošenjem nekih odluka.

Kada je riječ o pozivima za ročišta u Cetinjskom sudu, Abazović je kazao da ne radi u Sudu za prekršaje, niti je davao ovlašćenja da ne se protiv nekoga bilo šta preduzima, čak ni prema ljudima koji su se “na krajnje nekulturan I nevaspitan način” odnosili prema njemu ili fizički pokušali da ga ugroze.

“Doživljavam to samo iskaz momentalne političke frustracije...”, naveo je Abazović.

On je dodao da nije nikakav politički progon u pitanju.

“Nijesam zadovoljan radom sudova, pravda nije na najvećem nivou u Crnoj Gori, ali ne bih stvarao 'zlu krv' u smisli da su se neke institucije okomile na određeni broj građana. Ne vidim ovdje ništa u domenu rada premijera ili ministra unutrašnjih poslova”, smatra Abazović.