"Rekonstruisati Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje je moguće taman koliko je moguće operisati osobu koja više nije živa", kaže potpredsjednik Socijaldemokratske partije i donedavno državni sekretar Ministarstva pravde Bojan Zeković.
On je komentarisao još jednu, u moru ideja, za iskorak iz sadašnje političkog i institucionalnog haosa u kome partije ne sjedaju za pregovarački sto već gotovo svakodnevno predlažu inicijative za koje znaju da su političkim oponentima neprihvatljive.
Kao jedan od modela za prevazilaženje političke krize pominje se rekonstrukcija Vlade Dritana Abazovića, koja je u tehničkom mandatu jer joj je krajem avgusta izglasano nepovjerenje.
Abazović je rekonstrukciju pomenio gostujući na TV Prva. Upitan da li je to moguće s obzirom na to da je njegovoj Vladi izglasano nepovjerenje, on je kazao da "ta restrikcija ne postoji".
"Razumijem samo politički aspekt da neko to možda ne želi, ali kažem možda ako on (Milo Đukanović) želi da se igra nadmudrivanja - da se i mi malo u igri šaha, da ga pobijedimo," objasnio je.
I dok dio pravnika i stranačkih aktivista to odbacuje kao mogućnost, dugogodišnji civilni aktivista i sadašnji generalni sekretar Vlade Boris Marić pravo ne isključuje tu mogućnost - ali kao sredstvo dolaska do izbora.
On kaže da su i partije svjesne da su izbori neminovni, ali da za to treba stvoriti uslove - od izbora sudija Ustavnog suda pa do dogovora oko neke vlade koja bi ih spremila.
"Izvršna vlast može do izbora nove vlade, to Ustav ne zabranjuje. Ali dobro bi bilo imati Vladu koja bi pripremila izbore, možda uvesti koministre kako bi zaobišli klinč političkih subjekata. Takvo rješenje nekada je predlagao Demokratski front", rekao je Marić nedavno u emisiji Načisto.
On kaže da treba za izbore "stvoriti optimalne uslove" i da bi se na ovaj način mogao dobiti neki model koncentracione vlade.
Marić je za Vijesti pojasnio da je takav njegov predlog u suštini zasnovan na činjenici da, kako kaže, Ustav nije zabranio.
"...Ali da ga treba pratiti politički dogovor u smislu izlaženja iz ove situacije a koja bi doveo do društvene kohezije, bar koliko se to može", kaže Marić.
Potpredsjednik SDP-a objašnjava da Vlada koja je u tehničkom mandatu, obavlja funkciju do izbora nove, sa ciljem da omogući nesmetano funkcionisanje sistema i ostvarivanje prava građana.
"Rekonstruisati Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje je moguće taman koliko je moguće operisati osobu koja više nije živa. Toliko mora znati doktor političkih nauka, ali izgleda usljed želje da ostane na vlasti, kao i njegov prethodnik, "snagom volje pomjera brda", kaže Zeković za "Vijesti".
Poslanik i portparol Pokreta za promjene Nikola Bajčetić kaže da je Ustav jasan u tom dijelu.
"Vlada je izgubila mandat izglasavanjem njenog napovjerenja u Skupštini. Samim tim, smatramo da rekonstrukcija Vlade u tehničkom mandatu nije moguća. Ako bi se pristupilo jednom takvom, novom eksperimentu, to bi značilo dalje produbljivanje političke i ustavne krize", kaže on za "Vijesti".
"Vijesti" su pitanja o mogućnoj rekostrukciji Vlade uputile svim parlamentarnim partijama, ali ostale nisu odgovorile uključujuči i stranku premijera GP URA.
Do sada nije poznata praksa da je bila rekonstruisana Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje.
U Ustavu piše: "Vladi prestaje mandat: prestankom mandata Skupštine, podnošenjem ostavke, kad izgubi povjerenje i ako ne predloži budžet do 31. marta budžetske godine. Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu".
Iz Demokratske partije socijalista su najavili novu inicijativu za skraćenje mandata Skupštini nakon što je odbijena ona koju je predložio predsjednik države i lider te stranke Milo Đukanović. Demokratski front s druge strane sprema izmjene Zakona o predsjedniku, kako bi Đukanovića onemogićili da, kako navode, široko tumači ovlašćenja - odnosno da odbija mandatara, razmišlja o raspuštanju parlamenta ukazom.
Politička kriza je eskalirala izglasavanjem nepovjerenja Abazovićevoj Vladi, nakon što je on potpisao Temeljni ugovor sa SPC. Đukanović nije dao mandat kandidatu stare - nove parlamentarne većine, počela je predizborna kampanja za lokalne izbore 23. oktobra koja je dodatno podigla tenzije javnim prepucavanjem dojučerašnjih saveznika u vlasti oko toga ko je stvarni politički pokrovitelj organizovanog kriminala.
Bajčetić: Dijalogom i tehničkom vladom do izbora
"Izlazak iz trenutne političke krize treba tražiti u parlamentarnom dijalogu, gdje bi bile uključene sve parlamentarne partije. Političke elite se moraju odgovorno postaviti prema tom procesu, kako bi izabrali sudije Ustavnog suda, da bi nadolazeći izborni procesi dobili svoj puni legitimitet. Takođe, parlamentarni dijalog bi morao dovesti do izbora tehničke Vlade koja bi kroz transparentan izborni proces, Crnu Goru povela ka vanrednim parlamentarnim izborima”, rekao je Bajčetić.
Bonus video:
