Niko iskreno ne žuri ka razrješenju političke krize, a veliko je pitanje da li ijedna strana ulazi u pregovore znajući šta zaista želi, kao i ulazi li sa snagom kojom bi željela.
To je za “Vijesti” ocijenio građanski aktivista Stefan Đukić, komentarišući epilog jučerašnjeg parlamentarnog dijaloga, na kom predstavnici partija nisu napravili bilo kakav pomak ka rješavanju duboke političke i institucionalne krize u državi.
Demokratska partija socijalista (DPS) i njeni bivši dugogodišnji partneri Socijaldemokrate (SD) i Socijaldemokratska partija (SDP), nastavili su da insistiraju na povlačenju izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore, vraćanju na početak procesa izbora sudija Ustavnog suda (US) i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, dok ih je stara/nova skupštinska većina ponovo pozvala da krajem mjeseca glasaju za izbor sudija.
”DPS je loše prošao na lokalnim izborima i nije izveo kritičnu masu na ulice, a Demokratski front (DF) i dalje nije poželjan partner mnogima. Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija (SNP) plaćaju danak fijasku zvanom manjinska vlada. Demokrate djeluju i dalje kao da ne znaju šta žele, a SDP i SD ponovo izgledaju kao partije neprepoznatljive od DPS-a. Pritom, bilo kakvi vanredni izbori dovode u igru za formiranje vlade Pokret Evropa sad, a to samo dodatno komplikuje kalkulacije svim subjektima. Zbog toga, uprkos svijesti da je trenutna institucionalna paraliza izrazito loša za društvo i državu, svako razrešenje znači umanjivanje moći za ove partije, te niko iskreno ne žuri ka razrešenju krize”, istakao je Đukić.
Nekoliko minuta nakon što je počeo jučerašnji sastanak koji je inicirala šefica parlamenta Danijela Đurović (SNP), napustili su ga lideri DF-a Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević i čelnik Radničke partije Maksim Vučinić, nezadovoljni činjenicom što se u Skupštini nije pojavio predsjednik države i lider DPS-a Milo Đukanović, već potpredsjednik te stranke Ivan Vuković.
Sastanak je bio organizovan u formatu lidera partija, a osim čelnika DPS-a nisu mu prisustvovali ni predsjednici SD-a i SDP-a Damir Šehović i Raško Konjević, već poslanici tih partija. Ostale stranke predstavljali su lideri.
Ocjenjujući da je nakon odlaska DF-a besmisleno voditi dijalog, sa sastanka su otišli i lideri Ujedinjene Crne Gore i Prave Crne Gore, Goran Danilović i Marko Milačić.
Čelnici DF-a saopštili su da zbog nedolaska Đukanovića više neće učestvovati u razgovorima, poručujući da je cilj šefa države i DPS-a da ne dođe do izlaska iz krize.
”Mi u DF-u smo završili s bilo kakvom inicijativom koja će biti široko upućena, jer je očigledno da je DPS odabrao vaninstitucionalno djelovanje”, rekao je Milan Knežević na pres-konferenciji.
Njegov kolega Andrija Madnić najavio je da će DF opet glasati za izmjene Zakona o predsjedniku, koje je šef države vratio plenumu, te da će ponovo staviti u proceduru predlog za razrješenje Đukanovića, odnosno inicijativu o tome je li povrijedio Ustav.
”Izabraćemo, vjerujem, uskoro i novu vladu, a onda ćemo na izborima, pretpostavljam prvo predsjedničkim, vidjeti koliki je pad DPS-a. Interes DPS-a je da se izbori održe što prije, da se ne bi vidjelo koliko su pali”, naglasio je.
Na pitanje da li bi DF-u bilo prihvatljivo da povuče izmjene Zakona o predsjedniku ako bi DPS glasao za izbor sudija US, Mandić je odgovorio da je nedolazak Đukanovića najbolja poruka da DPS ne želi kompromis.
”DPS-u je nezamislivo da se izaberu sudije US koje imaju integritet... Bilo bi dobro da DPS slijedi našu logiku i da izaberemo dva, tri, a najbolje četiri sudije. Ali oni hoće da kroz političke sporazume dobiju partijske vojnike...”, naveo je.
Đukić kaže da je nepojavljivanje Đukanovića na sastanku u određenom smislu nepoštovanje sagovornika, ali i dobar izgovor da razgovora ne bude.
Napominje da je važno primijetiti da su svi od prisutnih na sastanku, samo u ovoj godini prekršili Ustav jednom ili više puta.
”Bilo da je to nesumnjivo potvrđeno odlukama Ustavnog i Upravnog suda, bilo da postoje ozbiljne indicije za tako nešto. Znajući tu činjenicu i njihova glasanja za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, izglasavanje formiranja opštine Zeta usred izbornog procesa, produžavanje mandata gradonačelniku Podgorice i predsjednicima opština po neustavnoj odluci, nedavanje mandata Miodragu Lekiću ili nekom drugom, te, konačno, izmjene Zakona o predsjedniku - ko bi onda iskreno mogao očekivati da ti ljudi žure ka izglasavanju sudija US?”, kaže Đukić.
Iz DPS-a sinoć su u saopštenju ocijenili da je sastanak pokazao dubinu krize s kojom je država suočena, o čemu, kako su naveli, “najbolje svjedoči stav premijera i lidera GP URA Ditana Abazovića da je stanje u zemlji u potpunosti redovno”.
Dodaju da o dubini krize svjedoči i “ponašanje i performans lidera proruskog DF-a”, te poručuju da će ostati “posvećeni dijalogu”.
”Uz izraženu nadu da politički subjekti, koji se makar deklarativno izjašnjavaju kao građanski i evropski, neće dozvoliti sebi da budu dekor DF-a...”, piše u njihovom saopštenju.
U DF je nakon sastanka prstom uperila i poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković, rekavši da je taj savez “minirao dogovor”, i da ostali subjekti stare/nove većine slijepo slijede njegovu politiku.
Poslanik SD-a Boris Mugoša, rekao je da se, prema Poslovniku Skupštine, prvo mora ponovo odlučivati o izmjenama Zakona o predsjedniku, pa o izboru sudija US. Kazao je da očekuje da stranke “proevropske profilacije” ne glasaju ponovo za izmjene Zakona o predsjedniku.
Šefica Skupštine Đurović ocijenila je da je pitanje izbora sudija US prioritet parlamenta i da mora biti riješen na sjednici 22. novembra. Navela je da će prije te sjednice biti zakazana nova runda dijaloga, na nivou predsjednika stranaka.
”Vidim da postoji spremnost za razgovor. Očekujem da na narednom sastanku izađemo s konkretnim predlozima i rješenjima”, poručila je.
Lider Demokrata Aleksa Bečić, rekao je da je US rješenje trenutnih dilema na političkoj sceni, uključujući i pitanje izmjena Zakona o predsjedniku.
”To zavisi od poslanika. Ni danas nisam čuo da je ijedan kandidat (za sudije) osporen i s moralnog i sa stručnog aspekta. Ako izaberemo sudije, nek US odmah na dnevni red stavi sve sporne odluke”, podvukao je.
Sastanku su prisustvovali predstavnici svih parlamentarnih partija.
Abazović: Državu destabilizuju oni koji gube podršku
Premijer u tehničkom mandatu i lider GP URA Dritan Abazović, kazao je da Crna Gora nije u vanrednoj situaciji i da državu u destabilizaciju “guraju samo oni koji rapidno gube podršku”.
On je na presu nakon sastanka rekao da pitanje izbora sudija US treba da se riješi, da se poslanici ne bi prepucavali o tome da li je nešto u skladu s Ustavom.
”Većina kolega se saglasila da ćemo poštovati odluku suda ako on kaže da odluke nisu donijete po pravilima. Lopta je u dvorištu onih koji nisu glasali u prvom krugu za sudije. Imamo mogućnost da se svi ispravimo 22. novembra. To je i zahtjev EU. Hoće li kolege da se odluče za to - ne znam”, saopštio je Abazović.
Komentarišući zahtjev DPS-a da se proces izbora sudija vrati na početak, Abazović je odgovorio da bi se tako izgubilo vrijeme.
”Što nije dobro. Razlog opstrukcije DPS-a je to što im slabi politička podrška”.
Abazović je na pitanje o tome hoće li poslanici GP URA ponovo glasati za izmjene Zakona o predsjedniku, odgovorio da je njihov stav nepromijenjen.
Đukanović traži mišljenje VK
Đukanović je sinoć zatražio da Venecijanska komisija (VK) da hitno mišljenje na izmjene Zakona o predsjedniku.
To je saopštio Đukanovićev savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja, Boris Bastijančić.
"Naglašavajući da bi posljedica mogućeg ponovnog izglasavanja spornog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore na skupštinskom plenumu, i njegovog stupanja na snagu u vrlo kratkom roku, mogla biti urušavanje ustavnog poretka Crne Gore i univerzalnih pravnih vrijednosti, šef države zatražio je da Venecijanska komisija dâ hitno mišljenje na ovaj Zakon, koji je, kako je poznato, vratio Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje", naveo je Bastijančić.
Bonus video:
