Nakon što je juče Venecijanska komisija preporučila da se ne usvajaju izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, njegova sudbina zavisiće uglavnom od ishoda političkog razgovora oko izbora četvoro sudija Ustavnog suda, reklo je više sagovornika “Vijesti”.
Ako opozicija prihvati izbor sudija, vladajuća većina bi mogla odustati od ponovnog glasanja za osporavani zakon.
To proizlazi i iz zvaničnih odgovora predstavnika partija većine, koji su odgovorili na pitanje “Vijesti” da li će nakon negativnog stava VK ponovo glasati za izmjene Zakona.
Venecijanska komisija, kao tijelo Savjeta Evrope, je predsjedniku države Milu Đukanoviću i Skupštini dostavila juče hitno mišljenja kojim ne preporučuje da se usvoje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, navodeći da se tim zakonom mijenjaju ovlašćenja propisana Ustavom kroz “običan zakon”.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernadnez sinoć je pozvala političke lidere da primjene preporuke, navodeći da je to ključno za promovisanje stabilnosti i pravilnog funkcionisanja demokratskih institucija Crne Gore.
Povezani članci
Eksperti VK nisu sporili da je Ustav neprecizan u dijelu koji se tiče imenovanja mandatara i navode da je to tijelo 2007. godine, tokom donošenja najvišeg pravnog akta Crne Gore, predlagalo deblokirajući mehanizam koji, kako je sada jasno, tadašnja parlamentrana većina nije usvojila.
Eksperti podsjećaju na tadašnji stav: “Što se tiče kandidata za premijera, formulacija se čini prikladnom za prvi pokušaj. Moglo bi se smatrati da se parlamentu da pravo da bira premijera u okviru parlamenta, ako ne bude izabran prvi ili prva dva kandidata koje je predložio predsjednik”.
U Ustavu je ostala samo formulacija da Skupština glasa za mandatara koga je predložio predsjednik države.
Parlamentarna većina (DF, SNP, Demokrate, URA, Demos, CIVIS, Ujedinjena i Radnička partija) je izmjene zakona o predsjedniku usvojila 2. novembra ove godine. Cilj je bio da omogući imenovanje Miodraga Lekića (Demos) za mandatara, nakon što je predsjednik Milo Đukanović to odbio da uradi. Đukanović je zakon vratio 7. novembra Skupštini ne potpisujuči ga, uz obrazloženje da je neustavan i zatražio mišljenje od VK.
Taj zakon je ponovo na dnevnom redu sjednice Skupštine u ponedjeljak i to kao prva tačka. Na sjednici je i novo glasanje za kandidate za sudije US, za čiji je izbor potrebna tropetinska većina. DPS izbor sudija uslovljava povlačenjem izmjena Zakona o predsjedniku i određivanjem datuma vanrednih izbora.
Iz DF-a su poručili su da će ponovo glasati za izmjene Zakona, jer je to, kako kažu, rješenje problema. “Ovaj Predlog izmjena i dopuna Zakona je napravljen, kako to primjećuje i obrađivač iz Venecijanske komisije, da bi se prevazišao problem i zbog toga će DF glasati za njega - znači, da bi se prevazišao problem”, rekao je “Vijestima” šef Poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović.
Komentarišući mišljenje VK-a, kazao je da to nije mišljenje, nego nacrt mišljenja. “Poslali smo tražene sugestije VK-u. U svakom slučaju, kako to i sama Venecijanska komisija kaže, samo Ustavni sud Crne Gore može da tumači da li je neki zakon u skladu sa Ustavom ili nije. Mišljenje Venecijanske komisije možemo da prihvatimo kao savjet, a iz njega se vidi da je obrađivačima potpuno jasno da je čitavi problem nastao Đukanovićevim nedodjeljivanjem mandata kandidatu parlamentarne većine”, kazao je Radunović.
Eksperti VK-a u vezi sa tim naveli su da o pitanjima ustavnosti odlučuju ustavni sudovi i da oni ne žele, niti imaju mandat da se miješaju u ulogu ovih sudova. “Međutim, Ustavni sud Crne Gore trenutno ne može da funkcioniše zbog nedostatka kvoruma, a predstoji ponovna skupštinska rasprava o Zakonu o predsjedniku. U tom kontekstu, Venecijanska komisija je prihvatila da da svoje mišljenje o ustavnosti Zakona”, navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija u mišljenju je, između ostalog, adresirala odgovornost za političku krizu na sve političke subjekte.
”Odbijanje predsjednika da predloži kandidata za premijera za formiranje Vlade, ili da imenuje onog koga je predložila skupštinska većina, izostanak političkih konsultacija ili odbijanje da u njima učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta ili impičment, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, sve do ishitrene zakonodavne inicijative koja se materijalizovala u izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, sveukupno su simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i loših političkih i ustavnih kultura”, navodi VK.
Lider SNP-a i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković rekao je “Vijestima” da od izbora sudija Ustavnog suda zavisi da li će njegova partija ponovo glasati za izmjene Zakona o predsjedniku.
On je naveo da SNP apeluje na poslanike da izaberu sudije US, koji će, kako je kazao, razriješiti sve. “I to ne da se bira jedan sudija, nego četiri, kako bi odluke bile validne jer se donose većinom od ukupnog broja sudija. Mislimo da je Ustavni sud jedina instanca kojoj definitivno pripada da u jednoj suverenoj državi ocjenjuje šta je ustavno, a šta nije. Poštujemo volju i želju međunarodne zajednice da da doprinos razrješavanju političke situacije u Crnoj Gori, i SNP će to svakako uzimati u obzir. Ali moramo shvatiti da smo sad u pat poziciji, i da su oni koji ne žele da izaberu sudije najodgovorniji za sve ovo. Međutim, da je g. (Milo) Đukanović dao mandat g. (Miodragu) Lekiću, situacija bi bila razriješena. Ovako se sasvim logično traži izlaz iz krize. Najavljivanje izbora u ovom trenutku, a da nisu proglašeni svi rezultati lokalnih izbora održanih prije skoro dva mjeseca, apsolutno nije logično”, poručio je.
Šef Poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović, rekao je “Vijestima” da će njegova partija ponovo glasati za zakon ako u nedjelju, na novom sastanku parlamentranih partija, ne bude dogovora u vezi sa tehničkom, koncentracionom ili drugom Vladom, o načinu davanja mandata onome ko bi vodio tu vladu, kao i o izboru četvoro sudija Ustavnog suda.
On je rekao da je saglasan sa ocjenama VK koja ukazuje da je Đukanović taj koji treba danas da odriješi Gordijev čvor u Crnoj Gori. Faktički se pokazuje da kriza postoji, da je to kriza na nivou političkih i institucionalnih odnosa. Đukanović nije onaj koji hoće da razriješi krizu, već je onaj koji je produbljuje, tako da ga VK indirektno osuđuje kao prvog pozvanoga da rješava krizu. VK predlaže da sve ustavne nedoumice treba da riješi nezavisni Ustavni sud. Međutim, VK treba da kaže i da su pojedini sadašnji članovi Ustavnog suda dobili stanove (od države), i da oni nikako nisu nezavisni”, kazao je Radulović.
IZ GP URA nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti”, ali je lider te partije premijer Dritan Abazović ove sedmice na konferenciji za novinare rekao da će glasati za Zakon ako ne budu izabrane sudije Ustavnog suda.
Iz DPS-a i SD-a su pozdravili mišljenje VK-a.
U njemu se takođe navodi da je vrlo malo ustavnih odredaba o formiranju Vlade, kao i da ih izmjene i dopune Zakona o predsjedniku razjašnjavaju ove odredbe, već ih dopunjavaju i čak im i protivrječe. VK podsjeća da je za izmjenu Ustava potrebna kvalifikovana većina, a da su izmjene odredaba o fomiranju vlade kroz izmjene Zakona o predsjedniku, koji je običan zakon, u suštini promjene Ustava manjom većinom od one propisane Ustavom.
VK ističe i da žali zbog blokade Ustavnog suda i ocjenjuje da je to rezultat nespremnosti političkih partija da pronađu konstruktivne kompromise.
Gorjanc Prelević: Vrijeme je da se svi uozbilje
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da očekuje da partije poštuju mišljenje Venecijanske komisije. “Država je dovoljno izblamirana, to je jasno saopšteno i u tom mišljenju, krajnje je vrijeme da se svi uozbilje i počnu da rade u interesu građana. Očekujem da izaberu sve sudije Ustavnog suda i da se što prije obezbijedi sprovođenje parlamentarnih izbora”, rekla je Gorjanc Prelević “Vijestima”.
Iz HRA su juče, povodom dana Međunarodnih ljudskih prava, poručili da je poražavajuća činjenica da su na taj dan u Crnoj Gori sva ljudska prava ugrožena institucionalnim kolapsom Ustavnog suda. “Propuštanjem da blagovremeno izabere nedostajuće sudije, politička elita je demonstrirala neodgovornost prema konceptu zaštite ljudskih prava.... Ustavom utvrđen opšti interes zaštite ljudskih prava ne smije biti predmet političke trgovine”, poručili su.
Bogdanović: VK potvrdila “simptome nepoštovanja institucija i građana”
Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović rekao je da je Skupština dobila je Nacrt mišljenja VK i da treba sačekati konačan stav.
“U ovom trenutku primjećujem da je VK pored mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore imala jasan osvrt u odnosu na odluku predsjednika Crne Gore da ne da mandat kandidatu kojeg je predložila nesporna parlamentarna većina, ističući da su sve to simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i loših političkih i ustavnih kultura, rekao je za Vijesti.
VK, kaže on, razumije da Zakon o predsjedniku predstavlja pragmatičan pokušaj da se riješi institucionalni ćorsokak, iz koga se može zaključiti da je tumačenje Ustava od strane predsjednika da ne da mandat kandidatu parlamentarne većine u najmanju ruku sporna stvar. “Pri čemu ponavljam jasan stav Demokrata da je nedavanje mandata nakon pada 43. Vlade Crne Gore apsolutno neustavna odluka predsjednika”, kaže Bogdanović, ne navodeći da li će poslanici te partije ponovo glasati za izmjene zakona.
Bonus video:
