Jača li uticaj DPS-a na Izbornu komisiju

Danas najvjerovatnije konačna lista predsjedničkih kandidata za izbore 19. marta. Svi kojima budu potvrđene prijave, imaće predstavnike u DIK-u

32634 pregleda 38 komentar(a)
DIK trenutno ima 11 stalnih članova: sa ranije sjednice, Foto: BORIS PEJOVIC
DIK trenutno ima 11 stalnih članova: sa ranije sjednice, Foto: BORIS PEJOVIC

Koliko će biti kandidata za predsjedničke izbore 19. marta biće poznato danas, a od toga će zavisiti i ukupan broj članova Državne izborne komisije (DIK) i odnos snaga u tom tijelu, koje uglavnom čine predstavnici političkih predstavnika.

Prema nezvaničnim izvorima, postoje indicije da će pored opunomoćenika DPS-a “na strani” te partije biti predstavnici još nekih kandidata, kad budu donosili ključne odluke u vezi sa izbornim procesom.

Prema Zakonu o izboru poslanika i odbornika, utvrđivanjem kandidature ispunjavaju se uslovi za određivanje predstavnika u prošireni sastav DIK-a, ali i opštinskih izbornih komisija (OIK) i biračkih tijela.

Zasad je potvrđena kandidatura Milu Đukanoviću (DPS), Draginji Vuksanović Stanković (SDP), Andriji Mandiću (DF) i Goranu Daniloviću (Ujedinjena Crna Gora).

DIK bi danas trebalo da se izjasni i o ostalima, jer ističe rok od 48 sati za provjeru njihove dokumentacije. To su Jakov Milatović (Evropa sad), Aleksa Bečić (Demokrate), kao i Jovan Radulović, kojeg je predložila grupa građana.

DIK je trebalo da se izjasni i o kandidaturi Željka Matijaševića, ali je on sinoć povukao kandidaturu.

Influenser Jovan Radulović je kasno u nedjelju veče predao kandidaturu DIK-u, a novinari su ga vidjeli kako silazi sa sprata na kojem su prostorije DPS-a.

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li je to tačno.

DIK trenutno ima 11 stalnih članova, od čega je predsjednik tog tijela Nikola Mugoša nestranačka ličnost, dok je jedan član iz NVO sektora. Od ostalih članova, troje je iz DPS-a, dvoje iz DF-a, a po jednog predstavnika imaju SNP, Demokrate, Socijaldemokrate i Bošnjačka stranka. Treći Član DIK iz DF-a Milan Marović podnio je ostavku početkom februara nakon što je na sjednici Komisije usvojena odluka da od Republičke izborne komisije Srbije traže podatke o tome da li jedan od lidera DF-a Andrija Mandić i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić ostvaruju biračko pravo i imaju prebivalište u Srbiji.

U slučaju da se potvrde sve kandidature, sastav Komisije se može proširiti za sedam članova. To znači da bi DIK ukupno imao 18 članova, pa bi za odlučivanje bilo potrebno da glasa najmanje 10 članova.

Predstavnike u DIK-u već su dobili Đukanović i Mandić.

Kako je objavljeno na sajtu DIK-a, Mandićev predstavnik je pravnik Tomica Knežević, a Đukanovićev Andrija Radman, takođe pravnik i nekadašnji predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi.

Iz DIK-a su “Vijestima” rekli da opunomoćeni predstavnici predsjedničkih kandidata mogu da učestvuju u radu i odlučuju 20 dana prije održavanja izbora, a mandat im prestaje danom utvrđivanja konačnih rezultata izbora.

Na pitanje da li prošireni sastav DIK-a može zakomplikovati donošenje odluka, predstavnik DIK-a je odgovorio da većina od ukupnog broja mora glasati za donošenje odluka, a potencijalni problem može biti da “ako oni koji budu nezadovoljni izbornim rezultatima, ne budu htjeli da glasaju za očigledne stvari”.

Sekretar Izborne komisije glavnog grada i bivši direktor SNP-a i Demokrata Vladimir Vujović rekao je da sastav opštinskih izbornih komisija (OIK) još nije promijenjen tamo gdje još nijesu proglašeni konačni rezultati lokalnih izbora.

Zbog ustavnih žalbi, rezultati izbora još nijesu proglašeni u Podgorici, Pljevljima, Plavu, dok u Šavniku izbori još nijesu završeni zbog nemogućnosti da se održe na dva biračka mjesta.

”Pravilo je da se nakon konstituisanja vlasti promijeni sastav OIK-a, ovdje to nije bilo moguće i Izborna komisija Podgorice radi u onom sastavu kojeg je izabrala prethodna vlast i tako će dočekati predsjedničke izbore”, kazao je Vujović.

Objasnio je da iako će nakon izbora troje sudija Ustavnog suda on dobiti kvorum za rad i riješiti izborne žalbe, neće biti vremena da se izmijeni sastav OIK-a prije predsjedničkih izbora. Opštinske izborne komisije su važne jer prikupljaju podatke glasanja po opštinama i dostavljaju ih DIK-u, koji proglašava rezultate.

Tužilaštvu danas šalju Danilovićeve sporne obrasce

DIK će danas Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dostaviti sporne obrasce sa potpisima podrške Goranu Daniloviću, nakon njegovih tvrdnji da je bilo brisanja podataka.

To je “Vijestima” rekao sekretar DIK-a Nikola Dedeić.

Funkcioneri Ujedinjene Crne Gore DIK-u su u nedjelju dostavili dopunu potpisa, nakon što je ta institucija u srijedu utvrdila da nedostaje 2.269 validnih. Danilović je tada rekao da je neko brisao podatke sa obrazaca s potpisima.

Lacmanović: Mogućnost zloupotrebe ličnih podataka

Predstavnici partija koji imaju predsjedničke kandidate, nijesu htjeli da komentarišu kandidaturu influensera Radulovića, koji je preko društvenih mreža tražio od građana da ga podrže i dostave mu lične podatke.

”Svi koji su dobili podršku za kandidaturu, mogu da učestvuju na izborima i zakon je jasan. Nećemo nikoga da potcjenjujemo”, odgovorio je “Vijestima” poslanik DF-a Jovan Vučurović.

Komentarišući Radulovićev poziv građanima ekspert za oblast zaštite ličnih podataka Radenko Lacmanović upozorio je na mogućnost zloupotrebe ličnih podataka građana. “Što se tiče poziva, shvatio sam ga neozbiljno, ali ako bi mu dostavili lične podatke, značilo bi da su dali saglasnost za obradu ličnih podataka”, rekao je Lacmanović za “Vijesti”.

Radulovića nisam shvatio ozbiljno: Lacmanović
Radulovića nisam shvatio ozbiljno: Lacmanovićfoto: Savo Prelević

Upozorio je da se može doći u situaciju da će Radulović, iz njemu dostupnih baza podataka ili na protivpravan način, doći do jedinstvenih matičnih brojeva građana “koji su inače odavno kompromitovani i do čega je lako doći”, da će te podatke koristiti sam i popunjavati obrasce i na taj ih način učiniti pravno validnim.

”Što se tiče samih potpisa, to je već druga stvar, potpis može da bude i lični podatak, ali je drugačiji postupak, gdje grafolozi utvrđuju da li je potpis autentičan ili ne. Ovdje se radi o svjesnoj zloupotrebi lako dostupnih ličnih podataka građana, pogotovo matičnih brojeva i to svakako predstavlja kršenje ne samo Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, nego i drugih kako međunarodnih tako i domaćih propisa zbog kojih bi onaj ko to uradi mogao i krivično odgovoriti”, kazao je Lacmanović koji je bio član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih odataka (AZZLP).

Iz Agencije su najavili da će danas odgovoriti na pitanja “Vijesti” u vezi sa pozivom Radulovića građanima.

Bonus video: