Šef diplomatije Moldavije: Puna saradnja vlasti Crne Gore sa našim institucijama

Moldavija ni u jednom trenutku nije ispoljavala zabrinutost u vezi sa crnogorskim ili srpskim vlastima, kazao je Popesku

12713 pregleda 2 komentar(a)
Popesku, Foto: Wikimedia Commons/Totuleogluma
Popesku, Foto: Wikimedia Commons/Totuleogluma

Moldavske državne institucije u stalnom su kontaktu sa Crnom Gorom i Srbijom u vezi sa državljanima koji su pokušali da djeluju protiv interesa Moldavije – nezavisno od tih zemalja, izjavio je za Glas Amerike moldavski ministar spoljnih poslova Niku Popesku.

Popesku je za gruzijski servis Glasa Amerike rekao da Moldavija ni u jednom trenutku nije ispoljavala zabrinutost u vezi sa crnogorskim ili srpskim vlastima.

“Ubrzo su nam ponudili punu saradnju. Potpuno su bili spremni i od velike pomoći u vezi sa umanjivanjem mogućih rizika povezanih sa pojedinim državljanima tih zemalja. Saradnja naših zemalja i vlada je odlična. Predsjednica Maja Sandu razgovarala je sa svojim kolegama u Srbiji i Crnoj Gori, što su učinili i ministri spoljnih poslova sa svojim timovima”, rekao je Popesku – ne navodeći više detalja o državljanima Crne Gore i Srbije koje je pominjao.

On je za Glas Amerike govorio poslije februarskih trzavica - pošto je moldavska predsjednica Sandu objelodanila informacije o takozvanom ruskom obavještajnom planu.

Njegova svrha, kako je tada ukazala, bila je uništenje te zemlje kroz organizovanje protesta opozicije i angažovanje ljudi iz Rusije, Bjelorusije, Srbije i Crne Gore koji su prošli vojnu obuku.

Informacije o planovima za navodni državni udar u Moldaviji, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je predsjednici Sandu prenio početkom februara u Briselu.

Međutim, od tada djeluje da se – osim navoda i indicija nije dogodilo ništa konkretno što bi potvrdilo da je ruski plan o destabilizaciji Moldavije zaista i postojao.

Istovremeno, Rusija je odbacila moldavske navode o zavjeri čija bi svrha bila destabilizacija te zemlje.

Ipak, napetosti u vezi sa tim slučajem uticale su na to da grupi od 12 navijača srpskog fudbalskog kluba Partizan bude zabranjen ulaz u Moldaviju i oni su deportovani u Srbiju.

Takođe, moldavske vlasti donijele su tada odluku i da se meč evropskog fudbalskog takmičenja - Kupa konfederacija koji je beogradski klub igrao sa tamošnjim Šerifom, odigra bez navijača.

Uz to, gostoprimstvo je tih dana bilo otkazano i sportistima bokserskog kluba “Budva” koji je trebalo da učestvuju na turniru u prijestonici Kišinjevu.

U intervalu višednevnih napetosti, u jednom trenutku, bio je i zatvoren vazdušni prostor nad Moldavijom – što je mjera koja je ubrzo bila povučena.

Vlasti Srbije odbacile su tada, kako su saopštile, svaku insinuaciju o potencijalnoj umiješanosti njenih građana u moguće nasilne događaje.

Crnogorske vlasti precizirale su, pak, da navode moldavske predsjednice ne treba povezivati sa politikom države, već da se, ako postoji to o čemu je govorila - radi o neodgovornim pojedincima, podsjeća Glas Amerike.

U intervalu kada su se u javnosti pojavili navodi o mogućem državnom udaru, čiji bi inspirator bila Rusija, Moldavija je prolazila kroz period političkih trzavica.

Uz to, gostoprimstvo je tih dana bilo otkazano i sportistima crnogorskog bokserskog kluba “Budva” koji je trebalo da učestvuju na turniru u prestonici Kišinjevu.

U intervalu višednevnih napetosti, u jednom trenutku, bio je i zatvoren vazdušni prostor nad Moldavijom – što je mjera koja je ubrzo bila povučena.

Inače, još od raspada bivšeg Sovjetskog Saveza, Moldavija se suočava sa izazovom u vezi sa delom teritorije Pridnjestrovljem. Riječ je o samoproglašenoj i međunarodno nepriznatoj teritoriji koja je, takozvanu nezavisnost, proglasila februara 1990.

To područje uživa podršku Rusije i u nekoliko izvještaja tokom ruske agresije na Ukrajinu – pominjana je mogućnost da Pridnjestrovlje bude iskorišćeno za izvođenje napada na tu zemlju sa kojom se graniči.

Bonus video: