To što je Crna Gora za dvije i po sedmice dobila gotovo 1.500 novih birača predstavlja značajan rast za tako kratak period, i to treba da bude predmet posebne analize jer je u najavi situacija u kojoj će broj glasača prevazići broj stanovnika države.
Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu porast broja birača u odnosu na stanje u biračkom spisku koji je 8. marta zaključen za predsjedničke izbore.
U novom spisku je 543.599 birača, a u onom po kom je 19. marta održan prvi krug izbora za šefa države 542.154.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nove podatke objavilo je prije tri dana, a nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 17. marta raspisao vanredne državne izbore. Novi spisak važiće isključivo za njih, a ne i za drugi krug predsjedničkih izbora, koji bi trebalo da se održi u nedjelju.
Član Državne izborne komisije (DIK) i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, rekao je “Vijestima” da za porast broja birača mogu biti odgovorna najviše dva faktora.
Prvi, kako objašnjava, može biti taj da broj birača koji su to pravo stekli ispunjavanjem uslova u pogledu punoljetstva, državljanstva i najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, u većoj mjeri prelazi broj birača koji su to pravo izgubili smrću ili gubitkom jednog od dva uslova - državljanstva ili prebivališta.
Druga, kako kaže Suljević, vrlo vjerovatnija situacija, a imajući u vidu demografske trendove koji ne govore u prilog prvoj, je da pravovremeno iz spiskova nisu brisana ona lica koja su to pravo gubila smrću ili iseljenjem iz Crne Gore.
”Na taj način je došlo do nagomilavanja birača, pa sad imamo u najavi scenu u kojoj će broj birača prevazići broj građana. Popis stanovništva, onog trenutka kad bude sproveden, pokazaće ažurirane brojke na principu kojih će se jasno ocijeniti kvalitet evidencija MUP-a”, ističe on.
Prema podacima MUP-a, broj birača za manje od tri sedmice najviše je porastao u Podgorici (408), Nikšiću (143), Bijelom Polju (125) i Rožajama (112).
S druge strane, u Šavniku je sedam birača manje nego u spisku za predsjedničke izbore, u Plužinama je broj nepromijenjen, dok ih je u Žabljaku troje više.
Iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) “Vijestima” su saopštili da rast broja birača predstavlja “vrlo značajno povećanje za tako kratak vremenski period”, i da to treba da bude predmet posebne analize.
”Međutim, kako posmatračke misije, a time ni CeMI, nisu kao ranijih godina uključene u koordinaciono tijelo MUP-a koje je nadležno za organizaciju i koordinaciju obaveza te institucije tokom izbora, nemamo direktan uvid u registre iz kojih se ovi podaci preuzimaju. Mi ćemo, u svakom slučaju, analizirati moguće razloge ovako visokog povećanja upisanih birača, što je netipično visok broj u odnosu na ranije periode, i nakon izbora obavijestiti javnost o našim nalazima”, naglašavaju iz CeMI-ja.
U spisku je, prema podacima MUP-a 1.791 novoupisani birač. Od toga je 1.620 onih koji su biračko pravo stekli punoljetstvom, 162 birača su prijavila prebivalište u Crnoj Gori, dok je devet ljudi pravo glasa steklo prijemom u crnogorsko državljanstvo.
Iz CeMI-ja objašnjavaju da je od obnove državne nezavisnosti 2006. godine, za gotovo 13 odsto porastao broj birača u odnosu na broj punoljetnih građana.
Navode da, imajući u vidu da je prema podacima Monstata u državi 618 hiljada stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto.
”Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan, niti ažuriran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto”, podvlače iz CeMI-ja.
Iz MUP-a “Vijestima” nisu odgovorili kako objašnjavaju rast broja birača.
Iz CeMI-ja kažu da nepoznat broj osoba nije odjavio prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo na duže vrijeme, a koje su glasale na izborima iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta.
Osim toga, dodaju, ne postoji dovoljno razvijen sistem za utvrđivanje broja crnogorskih državljana koji istovremeno imaju državljanstvo druge zemlje, niti provjere da li je dvojno državljanstvo stečeno na zakonit način. Sve to, prema njihovim riječima, za rezultat ima konstantno povećanje broja birača.
”Što je više nego jasan pokazatelj višegodišnjeg problema s nesređenošću biračkog spiska, i potrebe za urgentnim iznalaženjem adekvatnih mehanizama za unapređenje ovih baza podataka”, poručuju iz CeMI-ja.
S obzirom na to da su parlamentarni izbori raspisani za 11. jun, MUP je u obavezi da birački spisak zaključi do 31. maja do ponoći.
Suljević: MUP-u politika iznad prava
MUP je novi spisak objavio sa šest dana zakašnjenja. Prema Zakonu o biračkom spisku, taj Vladin resor bio je u obavezi da to učini najkasnije do 19. marta, do ponoći, s ozbirom na to da je Đukanović izbore raspisao dva dana ranije.
”Vijesti” iz MUP-a nisu dobile odgovor zašto zakonska obaveza nije sprovedena u roku.
Demokratska partija socijalista zbog toga je prošle sedmice bila najavila krivičnu prijavu protiv ministra Filipa Adržića, ali iz te stranke listu nisu saopštili da li su je podnijeli.
Zakonom je predviđena kazna od 1.500 eura do 2.000 za “odgovorno lice u Ministarstvu ako javno ne objavi ili ovlašćenim subjektima ne dostavi podatke, ili to ne učini u rokovima propisanim odredbama”.
Suljević kaže da je izvjesno da MUP nije ispoštovao svoju zakonsku obavezu, i da naknadno objavljivanje podataka nije u skladu ni sa Kalendarom izbornih radnji koje je donio DIK, a čime je predviđeno da to učini najkasnije do 19. marta, do ponoći. On navodi da treba imati u vidu da se radi o tehničkoj stvari koja ne zahtijeva bilo kakve složene postupke, već da se ovakvi prikazi podataka najvjerovatnije obrazuju automatski. To, prema njegovoj ocjeni, ukazuje da je iza tog odgađanja postojala “neka namjera rukovodstva MUP-a”, a da je utvrđivanje motiva odgađanja predmet nadležnosti drugih državnih organa.
”Očigledno je da je MUP stavio političke iznad pravnih razloga u dijelu sporenja predsjednikovog ukaza o raspuštanju Skupštine i odluke o raspisivanju izbora. To, naravno, nije i ne smije biti opravdanje za neizvršavanje zakonskih dužnosti...”, poručuje Suljević.
Iz CeMI-ja navode da im razlog kršenja zakona nije pozanat i da MUP treba pozvati na odgovornost.
Bonus video:
