Skupština u utorak glasa o četvrtom sudiji: Bojkot izgovor da se ne popuni Ustavni sud?

Za napredak u pristupanju EU svi politički akteri moraju podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija, poručili iz Evropske komisije

26165 pregleda 13 komentar(a)
Propisano je da Ustavni sud ima sedam sudija, kako bi u svakom slučaju mogao da donese odluku: Sa jedne od posljednjih sjednica, Foto: BORIS PEJOVIC
Propisano je da Ustavni sud ima sedam sudija, kako bi u svakom slučaju mogao da donese odluku: Sa jedne od posljednjih sjednica, Foto: BORIS PEJOVIC

Malo je vjerovatno da će Skupština na sjednici u utorak izabrati četvrtog sudiju Ustavnog suda, jer opozicija ne učestvuje u radu parlamenta otkada je predsjednik države Milo Đukanović donio ukaz o njegovom raspuštanju, što bi, kako kažu sagovornici “Vijesti”, mogao biti izgovor da se ne kompletira važna institucija i ostane pod kontrolom “jednog centra”.

U utorak je druga sjednica prvog redovnog proljećnjeg zasjedanja u 2023. godini, a na dnevnom redu je, između ostalih tačaka, i ponovno glasanje za četvrtog sudiju Ustavnog suda, Faruka Resulbegovića koji nije dobio potrebnu većinu 27. februara. Na toj sjednici, za sutkinje Ustavnog suda izabrane su Snežana Armenko, Momirka Tešić i Dragana Đuranović. One su dobile potrebnu većinu glasova, dok su kod glasanja za Resulbegovića uzdržani bili poslanici Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke, pa je on dobio 46 glasova “za”, što je bilo manje od potrebna 54 (dvotrećinska većina).

Dobile potrebnu većinu glasova na sjednici 27. februara: Đuranović, Armenko i Tešić
Dobile potrebnu većinu glasova na sjednici 27. februara: Đuranović, Armenko i Tešićfoto: Skupština

Međunarodna zajednica već tada je pozvala da se izabere i četvrti sudija, a iz Evropske komisije su juče poručili da za napredak u pristupanju EU, što je želja velike većine građana Crne Gore, svi politički akteri moraju podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija, a posebno Ustavnog suda.

”Ustavni sud koji u potpunosti funkcioniše je ključan za osiguranje poštovanja osnovnih prava svih građana Crne Gore i očuvanje stabilnosti institucija”, rekla je “Vijestima” portparolka EK Ana Pisonero Hernandez.

Ustavni sud koji u potpunosti funkcioniše je ključan za osiguranje poštovanja osnovnih prava svih građana: Pisonero Hernandez
Ustavni sud koji u potpunosti funkcioniše je ključan za osiguranje poštovanja osnovnih prava svih građana: Pisonero Hernandezfoto: Evropska komisija

U drugom krugu glasanja, za izbor Resulbegovića je potrebna tropetinska većina (49 glasova), što znači da su mu neophodni i glasovi opozicije koja nije prisustvovala prvoj sjednici Skupštine, a nije učestvovala ni u radu odbora, jer, kako su više puta rekli, ne žele da učestvuju u radu parlamenta koji je raspušten.

”Skupština Crne Gore je legitimno raspuštena i besmisleno je da nastavi rad”, rekao je nedavno poslanik Liberalne partije Andrija Popović u emisiji Reflektor na TV Vijesti.

Iz DPS-a, SD-a, SDP-a i BS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će doći na sjednicu u utorak.

Poslanica Demokratskog fronta i predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić ocijenila je da bi bojkot izbora i posljednjeg kandidata za sudiju pokazao da još u dijelu opozicije postoji težnja da se održi princip kontrole svih državnih organa i tijela iz jednog centra.

”To je onaj princip koji je kao dominantan u prethodnom tridesetogodišnjem periodu doveo Crnu Goru u stanje ozbiljne institucionalne deformacije, do krajnjih granica ugrozio načelo vladavine prava i na kraju, ali ne najmanje važno, blokirao proces pregovora sa EU”, rekla je Kordić “Vijestima”.

Kordić
Kordićfoto: Luka Zeković

Ona je kazala da će DF svakako glasati za četvrtog, odnosno sedmog sudiju Ustavnog suda, čijim izborim bi se uspostavio sastav tog tijela u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu.

”Nadam se da će biti dovoljno političke savjesti potrebne za postizanje najmanje tropetinske vecine u parlamentu”, poručila je.

Đukanović je parlament raspustio 16. marta, nakon što je, prema spornim odredbama izmijenjenog Zakonu o predsjedniku, istekao rok za formiranje nove vlade. Šef države se, obrazlažući odluku, pozvao na Ustav. On je dan nakon te odluke raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun. Nakon Đukanovićeve odluke, poslanici tridesetoavgustovske skupštinske većine podnijeli su Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju, koju će taj sud razmatrati po hitnom postupku...

Šefica parlamenta Danijela Đurović saopštila je prije nekoliko dana, pozivajući se na odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika, da će zakonodavni dom nastaviti s radom.

Tim Zakonom propisano je da mandat poslanika prethodnog saziva prestaje potvrđivanjem mandata novog.

Šef Kluba poslanika Demokrata i član Ustavnog odbora Boris Bogdanović kazao je da je Đukanović “na skandalozan način” donio deklaratoran akt kojim je raspustio parlament, a da prethodno nijesu ispunjeni Ustavom propisani uslovi za raspuštanje.

”Bez obzira što je 2002. godine raspušten parlament nastavio da normalno radi i funkcioniše, DPS-u će to poslužiti kao izgovor da ne prisustvuje sjednicama Skupštine iz najmanje dva razloga: prvo, kako se ne bi izlagao političkoj blamaži da na samoj sjednici ne glasa za čovjeka koji dolazi iz manjinskih naroda, baš zato što dolazi iz reda Albanaca, za kog su na sjednicama Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu imali samo riječi hvale i drugo kako bi Đukanović odbio da proglasi svaki zakon kojeg donese Skupština Crne Gore”, kazao je Bogdanović “Vijestima”.

Bogdanović
Bogdanovićfoto: Luka Zeković

Kako je dodao, tako to funkcioniše u autokratskim modelima vladavine na čijem čelu je aktuelni predsjednik Crne Gore.

Predstavnici manjinskih naroda u Skupštini nijesu uspjeli da se dogovore o svom predstavniku u Ustavnom sudu, jer su iz BS-a insistirali da to bude Bošnjak, dok su albanske partije tražile da bude Albanac, čime bi prvi put dobili predstavnika u Ustavnom sudu.

Kako su “Vijesti” juče objavile, Đukanović nije proglasio, niti vratio poslanicima na ponovno odlučivanje zakone usvojene nakon raspuštanja parlamenta iako su za to istekli rokovi propisani Ustavom.

Potpredsjednica Demosa Ksenija Milović podsjeća da je poslanik te partije oba puta prilikom glasanja za sudije Ustavnog suda (12. decembra i 27. februara) glasao za sva četiri kandidata, pa će i 4. aprila glasati za Resulbegovića.

Nije dobio podršku DPS-a i BS-a: Resulbegović
Nije dobio podršku DPS-a i BS-a: Resulbegovićfoto: Youtube/Printscreen

”Te činjenice su najbolji dokaz da je za političku partiju Demos imperativ kompletiranje Ustavnog suda. Takođe, izražavamo žaljenje što je i ovaj proces u Crnoj Gori dobio obilježja partijske trgovine, pa i pored toga što je javnost imala priliku da prati čitav izbor sudija Ustavnog suda, pretpostavljamo da su određene izjave i namjere pokazale stepen političke zrelosti u Crnoj Gori”, kazala je.

Milović ocjenjuje da bi izbor četvrtog sudije Ustavnog suda značio rad te institucije u punom kapacitetu.

”Takođe, značilo bi da ćemo uskoro dobiti stručne stavove na sve nedavne zloupotrebe Ustava, a ima ih više. Izborom četvrtog sudije izbjegava se scenario koji su navodili određeni mediji i pojedinci - da će prilikom odlučivanja po pitanju ustavnih žalbi odnos biti 3:3, dakle glasanje će voditi u dalji nastavak agonije po pitanju tumačenja Ustava”, rekla je Milović.

Propisano je da Ustavni sud ima sedam sudija, kako bi u svakom slučaju mogao da donese odluku.

Trenutno je u Ustavnom sudu šestoro sudija, i kako su upozorili iz NVO sektora, paran broj sudija ne obezbjeđuje odlučivanje u svakom slučaju, jer je moguće da glasovi budu podijeljeni i da se ne postigne većina, što može da zakomplikuje odlučivanje o eventualnim izbornim žalbama u vezi sa glasanjem na predsjedničkim izborima.

Bogdanović: Jedini put ka punoj funkcionalnosti suda

Boris Bogdanović poručuje da je izbor četvrtog, odnosno sedmog sudije Ustavnog suda, jedini put ka potpunoj funkcionalnosti Ustavnog suda.

”Podsjetiću vas da Ustavni sud ne odlučuje većinom ukupnog broja prisutnih sudija, već većinom ukupnog broja sudija Ustavnog suda. A, to zapravo znači da je za odluku Ustavnog suda potrebno da glasa četvoro sudija Ustavnog suda. Očigledno da DPS želi da ovu instituciju, nakon što je držao u višemjesečnoj blokadi, sada želi da je drži u stanju djelimične funkcionalnosti. I to je za autokratske sisteme, potpuno normalna stvar. Oni u tome ne vide ništa sporno, čak se time i ponose”, kazao je.

Ksenija Milović se nada da će, kako je rekla, izborom četvrtog sudije Ustavnog suda Crna Gora zatvoriti samo jednu od neslavnih epizoda svoje političke istorije “u kojoj su političke partije koje se zaklinju u evropske vrijednosti svoje glasanje iskoristile kao pravo veta i na taj način stopirale mnoge procese koji su krenuli od 30. avgusta i pored mnogih opstrukcija, uspjeće da nastave svojim tokom”.

Bonus video: