Glavni i odgovorni urednik platforme Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Raskrinkavanje, Darvin Murić kazao je da su politički akteri uvidjeli da su dezinformacije besplatan način da utiču na birače te da smo u posljednje tri godine imali porast dezinformacija u predizbornom periodu.
Murić je to poručio na drugom panelu regionalne konferencije "Ima li fer izbora u eri demokratije?" koju je organizovao CDT.
"Politički akteri su uvidjeli da mogu lako uticati na birače širenjem dezinformacija, što je posebno evidentno u predizbornom periodu", poručeno je konferenciji, navodi se u saopštenju Centra za demokratsku tranziciju.
Murić je kako se navodi, kazao da je u Crnoj Gori tokom posljednjih izbornih ciklusa zabilježen trend korišćenja dezinformacija i manipulisanje biračima.
"U posljednje tri godine smo imali porast dezinformacija u predizbornom periodu. Imali smo situaciju sa pandemijom, zbog čega smo svi bili prisutniji u virtuelnom prostoru i izloženiji dezinformacijama", naglasio je on.
Murić je objasnio da je predsjedničke izbore obilježila praksa objavljivanja lažnih istraživanja, kojih je kako je naveo, bilo na desetine.
On je dodao da se dezinformacije šire putem mreže botova, da su politički akteri nerijetko neodgovorni, te da su Crnoj Gori potrebna strateška rješenja za pojavu dezinformacija.
Govoreći o rezultatima SeeCheck koja evidentira lažne vijesti na platformama Meta kompanije, Murić je istakao da su članice Mreže postigle promjenu načina objavljivanja informacija.
"Prvi i najvidljiviji rezultat rada fakt-čeking organizacija je taj što tabloidi prave lažne informacije, ali ih ne objavljuju na Fejsbuk stranicama. Mi imamo mogućnost da smanjimo doseg njihovih objava na društvenim mrežama. Kad radite brzo i odgovorno, doprinosite promjeni i tjerate ih da priznaju da objavljuju netačne vijesti", kazao je on.
Predstavnik Evropskog partnerstva za demokratiju, Dragan Kremer, ocijenio je da je informativna uloga medija u sadašnjem trenutku u značajnoj mjeri oslabila.
"Došli smo do toga da mali onlajn mediji koji praktično i nemaju zaposlene, mogu da im pariraju. Imamo problem sa tim kako sadržaj završava u medijima. Sadržaj koji mediji sve učestalije preuzimaju sa društvenih mreža nije vijest, na taj način dezinformacije dobijaju kredibilitet, a čitaoci takav sadržaj doživljavaju kao ozbiljnu informaciju. Mediji su unizili standarde profesije i time unizili definiciju vijesti", kazao je Kremer.
Govoreći o značaju fakt-čeking organizacija, Kremer je ukazao da njihov rad ima značajnu društvenu funkciju.
"Mogu da razumijem ljude koji kažu da gube povjerenje u medije zato što fakt-čekeri ukazuju na njihove propuste i lažne vijesti. Ali sa druge strane, uviđam drugu važnu činjenicu, upravo zbog rada fakt-čeking zajednice počinjemo u većoj mjeri da cijenimo istinitu informaciju. Fakt-čeking ima vrlo važnu društvenu funkciju i pokazuje kako možemo da se odbraniti od nadolazećih lažnih vijesti", istakao je on.
Da su društvene mreže pružile slobodu za širenje dezinformacija i lažnih vijesti, kazala je Jelena Berković iz Faktografa.
Kako je kazala Berković, značaj fakt-čeking organizacije se ogleda u podsticanju kritičke svijesti kod pojedinaca.
"Za mene je, kao novinara, provjera informacija prvi korak u njihovom objavljivanju. Ukoliko to tradicionalni mediji ne rade, onda ne rade ono što je njihova iskonska svrha u svijetu. Što mi, kao konzumenti, kritičniji nastupimo, to će biti bolje po medije. Mi smo kao neki mali usamljeni borci za ono što su osnovni principi novinarstva, sa misijom da vratimo novinarstvo u novinarske kuće", rekla je Berković.
Šefica odbora Evropske mreže standarda za provjeru činjenica (EFCSN), Klara Himenez Kruz, rekla je da su dezinformacije dobile zamah u toku pandemije i prerasle u nove narative.
"Kako je pandemija divljala, to su dezinformacije prerastale u neke druge narative, poput poricanja klimatskih promjena. Društva nisu postala dovoljno otporna, tome doprinosi i vještačka inteligencija. To je problem koji je tek u usponu", navela je ona.
Ona je ukazala da novu zakonsku regulativu na nivou Evropske unije koja će se između ostalog baviti pitanjem dezinformacija, te da fakt-čekeri pomažu velikim kompanijama da ispoštuju obaveze na koje će ih obavezivati ta regulativa.
Regionalnu konferenciju "Ima li fer izbora u eri dezinformacija?" organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa regionalnom mrežom fakt-čekera SeeCheck, uz podršku ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici i Evropske Unije.
Bonus video:
