Odluka predsjednika Skupštine Andrije Mandića da ne dobija tajne podatke nije održiva, jer on mora biti upoznat sa njima da bi učestvovao u radu i odlučivanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, ocijenio je viši saradnik u Atlantskom savezu Dragan Samardžić.
On je kazao da Mandić mora da čita tajne podatke da bi učestvovao u radu i odlučivanju Savjeta, jer bez toga to tijelo ne bi moglo da funkcioniše.
Samardžić smatra da je Mandićeva izjava, da je tražio da mu se ne šalju tajni podaci, samo predstava za javnost.
“Vi po funkciji morate da čitate (podatke) da biste učestvovali u radu Savjeta i donosili te odluke, ili on unaprijed deponuje glas za sve odluke Savjeta”, rekao je Samardžić u intervjuu Agenciji MINA.
Na pitanje da li može da funkcioniše to što je Mandić tražio da ne prima tajne podatke, Samardžić je odgovorio odrično.
“Sve odluke koje donosi Savjet, a koje su iz domena kolektivnog članstva u NATO-u, imaju određen stepen tajnosti. Znači mora biti upoznat sa njima da bi donio adekvatnu odluku”, naveo je Samaržić.
On je podsjetio da Savjet odluke donosi konsenzusom i da sva tri predsjednika moraju glasati za odluku da bi bila validna.
Samardžić je istakao da u Crnoj Gori veliki broj ljudi po funkciji dobija dozvolu za pristup tajnim podacima.
“Taj član Zakona, kada je predložen, nije bio takvog sadržaja, ali je na intervenciju poslanika on proširen i svi članovi Odbora za odbranu i bezbjednost po difoltu dobijaju dozvolu za pristup tajnim podacima što, prema mom mišljenju, ne bi trebalo da bude”, dodao je Samardžić.
On je naveo da se tu već desila zloupotreba.
Kako je objasnio Samardžić, ako se u domaću obavještajnu informaciju stavi neki tajni podatak dobijen od savezničke službe ili NATO-a, to automatski više nije domaća informacija, već postaje podatak kojem pristup imaju samo članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost.
On je kazao da je protiv ustavnog rješenja da Crna Gora ima Savjet kao kolektivni organ koji odlučuje, a na osnovu tih odluka predsjednik države komanduje Vojskom.
Samardžić je, govoreći o bezbjednosnom sistemu, rekao da problemi u tom sistemu nijesu „od juče“ ili u posljednje tri godine, već da su posljedica dugoročnog zapostavljanja.
“Proces našeg učlanjenja u NATO, kao što smo iskoristili u sistemu odbrane da se on reformiše, modernizuje, opremi i da dostignemo određene standarde, nije iskorišćen u bezbjednosnoj i obavještajnoj komponenti”, smatra Samardžić.
On je kazao da su jedno vrijeme svi problemi bezbjednosnog sistema prikrivani tako što su Rusija i Srbija optuživane za maligne uticaje na Crnu Goru i predstavljane kao glavna prijetnja.
“A ispod radara razvijale su se i odvijale kriminalne djelatnosti, korupcija. Nijesmo izgradili mehanizme zaštite ljudskih prava i sve ono što je u vezi sa poglavljima 23 i 24 i našim priključenjem Evropskoj uniji (EU)”, rekao je Samardžić.
Kako je kazao, drugi period ruskog malignog uticaja odvija se u posljednje tri godine, naročito za vrijeme tehničke Vlade, gdje se u potpunosti nastoji da se relativizuju takav uticaj Rusije i sve spoljne prijetnje.
“Ni jedan ni drugi pristup nije dobar. Naš bezbjednosni sistem ima dosta problema”, rekao je Samardžić.
On je naveo da je nova Vlada na početku mandata pokazala da ima volju i plan da izvrši rekonstrukciju obavještajno-bezbjednosnog sistema.
“Prva stvar koja je napravljena, kao da su mene pitali, ja bih to isto prvo uradio, smijenjen je generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Kurti”, rekao je Samardžić.
Prema njegovim riječima, to imenovanje bilo je najgora odluka i najviše je kompromitovalo crnogorski bezbjednosni sistem u očima NATO-a.
Samardžić je naveo da se postavlja pitanje da li Crna Gora ima adekvatan sistem bezbjednosti i sistemski odgovor na moguće prijetnje, prije svega na maligni uticaj, hibridno ratovanje, sajber opasnosti i propagandu.
“Naš sistem nema mogućnosti da se suprotstavi ni trenutnim izazovima, a kamoli izazovima koji će biti puno složeniji u budućnosti”, ocijenio je Samardžić.
Crnogorski koncept bezbjednosti je, kako smatra, zaostao i prvo se mora mijenjati strategija nacionalne bezbjednosti.
“Da integrišemo sve što se može integrisati i na osnovu te strategije da razvijemo sektorske, strategije odbrane, zaštite i spašavanja, obavještajno-bezbjednosnu”, naveo je Samardžić.
On je poručio da treba vidjeti koji su to segmenti koji se mogu racionalnije postaviti i integrisati, jer se previše sredstava daje, a ne dobija sposobnost koja je potrebna.
Samardžić je rekao da je ove godine predviđeno značajno povećanje budžeta za obaveštajno-bezbjednosni sektor i da je oko 20 miliona EUR opredijeljeno za obavještajnu zajednicu.
On je kazao da ga raduje što je predviđen i određeni broj opreme, ističući da članovi nadležnog skupštinskog Odbora treba da postave pitanje koja je to oprema, koji su mehanizmi koji garantuju da ta oprema neće biti zloupotrijebljena, kao i koja se nova sposobnost dobija.
Samardžić je, odgovarajući na pitanje koliko se imidž Crne Gore u NATO-u promijenio u posljednje tri godine i da li država ima povjerenje partnera NATO-a, rekao da je država u prethodne tri godine kompromitovala sistem bezbjednosti.
Crna Gora se, prema njegovim riječima, u jednom slučaju pokazala kao nepouzdan saveznik, kada se NATO suočio sa najvećim bezbjednosnim izazovom.
“Jedina članica koja nije odgovorila na ono što je bio zahtjev je Crna Gora. Nijesmo donijeli potrebnu odluku”, kazao je Samardžić i naveo da je u Crnoj Gori plasiran totalno pogrešan narativ da je spriječeno uključivanje crnogorskih vojnika u rat u Ukrajini.
On je istakao da je to apsolutno netačno i da je jedini i osnovni cilj bio da se prevenira dalji sukob i da se zaštiti teritorija NATO-a.
Samardžić je naveo da je druga stvar kompromitacija sistema tajnih podataka.
Kako je naveo, NATO, kao bezbjednosna organizacija, počiva na sistemu čuvanja tajnosti podataka.
"Kod nas je taj sistem kompromitovan kada ste dozvolili da u ključne službe, koje razmjenjuju podatke sa saveznicima pojedinačno i NATO-om kao organizacijom, ulaze ljudi koji nikako ne bi smjeli tamo da se nađu”, rekao je Samardžić.
Kako je kazao, u to vrijeme Crna Gora je „pasivizirana“ i biće potrebno dugo vremena da se država vrati na pozicije koje je imala u sistemu NATO-a.
Samardžić je naveo da je prvo potrebno da na ključne pozicije u sistemu bezbjednosti, u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, a posebno ANB-u, dođu ljudi koji su provjereni po sistemu NATO provjere i imaju znanje i kredibilitet.
On je, govoreći o situaciji u svijetu zbog sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, rekao da je to najopasnija situacija nakon Drugog svjetskog rata, ali da nije siguran da neće biti još opasnijih.
Samardžić je kazao da je nesporno da treba osuditi masovni teroristički napad koji je izvršio Hamas 7. oktobra, kao i da je nesporno pravo Izraela da se suprotstavi terorističkoj organizaciji i zaštiti državu.
“Sa druge strane, treba voditi računa da se u svemu postupa po međunarodnom ratnom pravu, da se spriječi stradanje civila i nevine djece u Gazi. Vidimo da sadašnje akcije Izraela sve više nailaze na osudu i evropskih država”, dodao je Samardžić.
Kako je naveo, Crna Gora je tu bila dosljedna i oba puta je glasala za primirje.
Samardžić smatra da će posljedice tog sukoba i na globalnom planu biti velike.
Prema njegovim riječima, situacija u Ukrajini i Gazi pokazala je da je prevencija sukoba sve teža.
“Da je detekcija opasnosti sve teža, da su ti veliki ratni sukobi postali sve više kompleksni, da su multidimenzionalni i da je, osim samog kinetičkog sukoba, uključen veliki broj drugih sukoba i operacija”, dodao je Samardžić.
On je ocijenio da se po pitanju agresije Rusije na Ukrajinu moglo više uraditi.
Kako je kazao, da je međunarodna zajednica, prije svega EU i NATO, pokazala odlučnost prije sukoba, kao što je to pokazala nakon izbijanja agresije, sigurno da bi to uticalo na donosioca odluke da li da preduzmu akciju.
Samardžić smatra da taj sukob sigurno neće biti brzo završen.
On je naveo da je kašnjenje u sprovođenju kontraofanzive Ukrajine omogućilo Rusiji potrebno vrijeme da konsoliduje snage i riješi ono što je bio najveći problem, a to je umrežavanje i sinhronizacija svih vidova dejstava.
“To je na kraju rezultiralo nakon 190 dana te kontrafazive - da su učinci veoma loši i da je propala kontrofanziva”, rekao je Samardžić.
On je kazao da svijet treba da učini sve da se što prije sjedne za pregovarački sto.
“Mislim da se neće desiti da Rusija tako lako odustane, jer od dva strateška cilja koja je zacrtala - agresija i invazija na Ukrajinu radi stvaranja tampon zone prema NATO i drugi radi strateškog pozicioniranja u pojasu Crnog mora, nijedan nije ostvaren”, ocijenio je Samardžić.
Upitan gdje su potencijalna nova žarišta i gdje postoji opasnost od izbijanja sukoba, on je kazao da je klasični sukob moguć u okruženju Rusije, zavisno od njihovih pretenzija.
“Tu treba uključiti rejon Baltika i svakako Moldaviju. A ostalo ne vjerujem da može doći do nekih većih sukoba”, rekao je Samardžić.
On je dodao da postoje neriješena krizna žarišta u Gruziji, koje je samo zaleđeni problem, kao i na području Zapadnog Balkana, na kojem su neriješena pitanja u Bosni i Hercegovini i na Kosovu kritične tačke.
Samardžić je kazao da, što se tiče Zapadnog Balkana i same Crne Gore, Rusija tradicionalno ima velike interese, koje, prije svega, plasira kroz prostor Srbije i Republike Srpske.
“Prividno se čini da Crna Gora nije u fokusu, ali dosta toga se dešava ispod radara, maligni uticaji Rusije u regionu su značajni”, istakao je Samardžić.
Bonus video:
