Crnoj Gori je sve na raspolaganju da postane naredna članica Evropske unije (EU), poručio je u intervjuu “Vijestima” evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji, ocjenjujući da Vlada i parlament imaju kapacitet za sprovođenje neophodnih reformi.
Varhelji je prethodnih dana boravio u zvaničnoj posjeti Podgorici, gdje se sreo s najvišim državnim zvaničnicima. U razgovoru “Vijestima, kazao je da su u Briselu, ali i u članicama EU veoma dobro primljeni dosadašnji rezultati Vlade, i da se on nada da bi Crna Gora završna mjerila za poglavlja 23 i 24 mogla dobiti predstojećeg ljeta.
Podsjećajući da velika većina građana Crne Gore podržava njen ulazak u EU, Varhelji kaže da zbog toga smatra da će, ko god da je na vlasti u Podgorici, morati da prati volju naroda.
Komentarišući ovonedjeljnu posjetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika šefu crnogorskog parlamenta Andriji Mandiću, evropski komesar je rekao da su takve posjete “prolazne”, i da, znajući gdje se građani Crne Gore nalaze u pogledu svoje orijentacije, jedna posjeta to ne može promijeniti.
Na pitanje kako gleda na optužbe da zastupa interese Srbije u Evropskoj komisiji, koje su se mogle čuti i u Crnoj Gori, Varhelji je odgovorio da “čovjeku treba suditi po njegovim djelima”.
Kako ocjenjujete rezultate rada nove Vlade?
Mislim da se ova Vlada pozabavila mnogim stvarima koje su ostale nedovršene od strane više prethodnih vlada. I do sada, u ovih nekoliko mjeseci, postigli su mnogo. A to je veoma dobro primljeno ne samo u Briselu, već i u prijestonicama članica Evropske unije. Dakle, sada su rezultatima pokazali da nisu samo voljni, već i sposobni da isporuče. Ključno je bilo to da se, u trenutku formiranja Vlade, razmišljalo ne samo o tome kako će raditi Vlada, već i kako da reformsku agendu koju sprovode radi članstva u EU pretoče u političke odluke donijete u parlamentu. Dakle, ova Vlada sada ima ne samo volju, već i snagu u parlamentu da isporuči ono što je potrebno.
Sada pravosuđe, mislim, što se tiče imenovanja, postaje potpuno funkcionalno. Još ima nekih nezavršenih imenovanja oko kojih sam podsticao Vladu, takođe i parlament da ih završe, a ima i nekih zakonodavnih obaveza u vezi sa pravosuđem, ali rekao bih da je najteži dio već obavljen. Zaista se nadam da će i ostatak moći da se ponovo završi prilično brzo
Dakle, mislite da Vlada ima kapacitet za sprovođenje neophodnih reformi?
Da, mislim da ima. I to ne samo Vlada, već i parlament. To je tajna svakog uspješnog pridruživanja. Ako pogledate prethodna pridruživanja, svuda je postignut nacionalni dogovor između parlamenta i vlade, bez obzira na to ko je bio na vlasti a ko u parlamentu, kako bi se sprovele sve reforme koje su apsolutno neophodne za pridruživanje.
Verujete li da će Plan rasta za zapadni Balkan i Instrument za reformu i rast postići svoje ciljeve, s obzirom na primjedbe Evropskog revizorskog suda? Vidjeli smo njihovo mišljenje o slabim kapacitetima zemalja zapadnog Balkana da obezbijede održive reforme, kao i da postoji ogromna razlika između tržišta Evropske unije i tržišta regiona.
Dakle, Evropski revizorski sud potvrdio je osnovnu ideju zašto radimo na Planu rasta. Zato smo i napravili Plan rasta. Jer integracija novih članica u Evropsku uniju nije samo institucionalni proces. To takođe znači da do vremena pridruživanja treba smanjiti razliku između vas i trenutnih članica EU. Odnosno, da, kad budete u Evropskoj uniji, možete efikasno da se takmičite na tržištu. To znači da ćete već ranije imati koristi od članstva u EU. Zato radimo na Planu rasta, da vam obezbijedimo koristi i prije pridruživanja.
Da li je Evropska komisija razmatrala Reformsku agendu Crne Gore i mislite li da će Crna Gora moći da dobije prvu tranšu podrške iz novog fonda u okviru Plana rasta za zapadni Balkan?
Pa, krenimo redom. Prvo treba da se uspostavi Instrument za reformu i rast. Znate da su lideri EU odlučili da ga uspostave. Ali sada će ključna zakonodavna tijela, Savjet EU i Evropski parlament, morati da se konkretno dogovore oko toga kako to da izvedu. Nadamo se da će se ovaj posao veoma brzo odvijati. Gajimo velike nade da će ga Evropski parlament usvojiti već ovog proljeća. Tako da odmah nakon toga može uslijediti podnošenje i usvajanje planova od strane zemalja zapadnog Balkana. Što se tiče prvih isplata - želimo da idemo što brže možemo. Mogao bih reći da je moj ambiciozni cilj - ljeto. Ali hajde da vidimo i prvo uspostavimo instrument.
Premijer Milojko Spajić rekao je da Crna Gora ove godine može dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Da li Vi tako mislite?
Da, zato sam ovdje. To je ono o čemu smo razgovarali. Poruka je vrlo jasna. Moja poruka je da su vrata širom otvorena. Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima o pridruživanju. Premda je izgubila više od tri godine do sada. Ali uz brzinu i kvalitet rada koji smo vidjeli kod nove Vlade i ove nove političke koalicije i “konstrukcije” - to znači, ne samo koalicije u Vladi, već i parlamentarne većine iza toga - sasvim je moguće brzo isporučiti rezultate. Više smo nego spremni da pomognemo da Crna Gora isporuči sve te reforme, možda čak i prije kraja godine. Ponovo bih rekao - razgovarajmo o ljetu, ljeto je uvijek puno nade.
Može li Crna Gora postati sljedeći član EU do 2030. godine?
Glavno pitanje je može li se Crna Gora pripremiti da to postane.
Šta Vi mislite?
Sve je na raspolaganju Crnoj Gori da to ostvari. Zato imamo Plan rasta kako bismo vam pomogli da ubrzate stvarnu integraciju. Zato želimo da vam pomognemo da istrajete i dobijete završna mjerila. Završna mjerila - to ne znači mnogo običnim ljudima, ne kao meni ili drugima koji rade na ovome, ali za običnog čovjeka bi to trebalo značiti da, kada ispunimo ove kriterijume, možemo preći na sljedeću, konačnu fazu pristupnih pregovora, u kojoj počinjemo zatvarati poglavlja i dolaziti do konačnih sporazuma. Ako se to postigne, sve će zavisiti od Crne Gore kada želi postati članica.
Šta mislite o našem pravosuđu sada, nakon popunjavanja značajnih upražnjenih mjesta u pravosudnim institucijama?
Veoma sam srećan što je rad počeo time. Imenovanja u pravosuđu bila su ključna. Sada pravosuđe, mislim, što se tiče imenovanja, postaje potpuno funkcionalno. Još ima nekih nezavršenih imenovanja oko kojih sam podsticao Vladu, takođe i parlament da ih završe, a ima i nekih zakonodavnih obaveza u vezi sa pravosuđem, ali rekao bih da je najteži dio već obavljen. Zaista se nadam da će i ostatak moći da se ponovo završi prilično brzo.
Da li je dovoljno popuniti prazna mjesta u pravosudnim institucijama pa da se stanje u toj oblasti popravi?
Ne, takođe su potrebne izmjene nekih zakona i akcioni planovi u vezi s borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala...
Neke članice EU su kritikovale činjenicu da je koalicija “Za budućnost Crne Gore” postala dio vlasti. Očekujete li da ova koalicija bude konstruktivan partner ili mislite da je ona prosrpski i proruski akter u Crnoj Gori?
Mislim da je u Crnoj Gori najviši nivo podrške članstvu u EU (možda je u Albaniji viši). Ne mislim da bi bilo ko u vlasti mogao vjerodostojno sprovoditi drugačiju strategiju, drugačiju geopolitičku strategiju. Dakle, ko god želi da upravlja državom i ko god želi da bude dio ove političke konstrukcije moraće pratiti volju naroda. U suprotnom bi bilo veoma teško. Dakle, mislim da je ovo nešto što će se u svakoj rekonstrukciji Vlade uzeti kao prvo načelo. Ali ja nisam premijer, to je na njemu da odluči. Ali sudeći po sastancima koji sam imao s njim, u Briselu i u Crnoj Gori, sastancima s predsjednikom države, predsjednikom Skupštine, parlamentarnim Odborom za evropske integracije, potpredsjednikom Vlade (Aleksom) Bečićem, guvernerkom Centralne banke - svi idu u tom pravcu. Dakle, oni žele da što brže uvedu Crnu Goru u Evropsku uniju.
Kao što znate, predsjednik parlamenta Andrija Mandić imao je veoma zanimljivog posjetioca - predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji se nalazi na “crnoj” listi SAD-a. Kako to utiče na imidž Crne Gore kao članice NATO-a i buduće članice EU?
Pa, on je jedan posjetilac, zar ne? Dakle, ako je to u vezi sa regionalnom saradnjom, vrlo dobro. Ako je u vezi s tim kako sprovesti Plan rasta i uspostaviti zajedničko regionalno tržište na osnovu pravila EU, još bolje. Ili ako se radi o Republici Srpskoj koja traži savjet kako da ubrza EU reforme u Bosni i Hercegovini, još sam srećniji. Ako se radi o nečemu drugom, onda mislim i ponavljam da, znajući gdje se građani Crne Gore nalaze u pogledu svoje orijentacije, ove su posjete samo prolazne. Odlučnost koju sam vidio je jasna i glasna, tako da ne mislim da jedna posjeta može to promijeniti.
Kako komentarišete optužbe na Vaš račun koje se mogu čuti i u Crnoj Gori, da zastupate interese Srbije u Evropskoj komisiji?
Kako kažu - sudite čovjeku po njegovim djelima.
Ekonomsko-investicioni plan najbolja ponuda za nastavak gradnje auto-puta
Kakav je vaš stav o najavi Vlade da neće koristiti grantove i jeftine kredite EU za nastavak izgradnje auto-puta “zbog dugotrajnih procedura,” već će umjesto toga finansirati ovu izgradnju iz državnog budžeta?
Dodatno sam razgovarao o ovome sa premijerom. Radimo sa crnogorskim vlastima na pronalaženju najboljeg modela EU podrške koji bi odgovorio ambiciji Vlade da brzo nastavi sa projektom, ali i osigurao da projekat bude u skladu sa pravilima i standardima EU u svim aspektima investicionih procesa. Mislim da je Ekonomsko-investicioni plan, vrijedan 30 milijardi eura, koji je ponuđen regionu i koji donosi toliko potrebna nova radna mjesta i rast, najbolja ponuda danas. Nadamo se da će Crna Gora prihvatiti ovu ponudu i iskoristiti je u svom najboljem interesu.
Bonus video:
