Vanredni parlamentarni izbori u ovom momentu ne bi išli u prilog niti jednoj partiji iz vlasti, iako bi bilo logično da se dese poslije ogoljenog sukoba Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata, smatraju sagovornici “Vijesti”.
Upozoravaju da nestabilna vlast ne može voditi zemlju ka Evropskoj uniji (EU), a to, kako navode, dokazuju brojne odluke upitne zakonitosti, kao ona o izboru vršioca dužnosti direktora policije.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić “Vijestima” je rekla da je teško očekivati neku koherentnost i ozbiljnije saglasje među akterima, pa vjeruje da će do izbora, ipak, doći.
“Ipak, za to je potrebno da prođe još neko vrijeme i da vidimo na koji način će se odvijati proces rekonstrukcije”, kazala je ona.
Aktuelni premijer Milojkom Spajić (PES) je Vladu krajem oktobra prošle godine formirao sa Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom, Albanskom alijansom i Civisom. Podršku iz parlamenta Spajićevoj Vladi daje koalicija Za budućnost Crne Gore (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija), koja će u Vladu ući nakon rekonstrukcije koja je planirana najkasnije za kraj godine. Kako su “Vijesti” ranije pisale, moguće je da će se rekonstrukcija desiti u dvije faze - na proljeće i na jesen...
Legitimitet Vlade doveden u pitanje
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković kaže da bi u nekoj drugačijoj političkoj situaciji logično bilo da poslije sukoba PES-a i Demokrata budu vanredni parlamentarni izbori, jer je jasno da će njihov odnos značajno opterećivati i ograničavati rad Vlade, a samim tim uticati i na kvalitet procesa donošenja odluka.
I dio opozicionih partija smatra da su vanredni izbori najbolje rješenje za trenutnu nestabilnost.
“Takođe, činjenica je da mi imamo privid neke stabilnosti, a suštinski hronično nestabilnu političku situaciju u Crnoj Gori, uz isto tako nestabilne Vlade koje okupljaju isuviše heterogenosti da bi mogle djelovati konzistentno. Vikend noćna smjena prethodnog direktora i izbor v. d. direktora Uprave policije na kontroverzan način, uz upitne proceduralne i (ne)zakonske poteze, dovoljan je povod da se legitimitet Vlade dovede u pitanje”, rekao je Mirković “Vijestima”.
Dodaje i da način na koji je borba za prevlast u bezbjednosnom sektoru beskrupulozno vođena pred očima javnosti ukazuje da u Vladi nema svijesti o javnom interesu, već da se nastavlja partitokratski pristup vladanja koji se već pokazao kao štetan.
“Ipak, cijenim da se Demokrate vlasti neće odreći i da će preko javnog poniženja kojem ih je premijer izložio preći u nadi da će se unutar Vlade, na druge načine, izboriti za svoje interese”, smatra Mirković.
Nesuglasice između PES-a i Demokrata oko sektora bezbjednosti traju od decembra, a odnosi između njih su pogoršani nakon što je u srijedu, oko tri sata ujutro, Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v. d. direktora policije na predlog premijera. Vlada je prije toga, na maratonskoj sjednici, odbila predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića (Demokrate) da se na tu poziciju imenuje policijski funkcioner Lazar Šćepanović.
Demokrate i jedan broj pravnika kažu da je Vlada zaključkom kojim je ovlastila premijera da predloži v. d. direktora policije prekršila član 16 stav 4 Zakona o unutrašnjim poslovima koji jasno propisuje da vršioca dužnosti direktora policije bira Vlada na predlog ministra unutrašnjih poslova, a ne premijera. Iz PES-a, međutim, tvrde da Vlada ne mora da prihvati predlog ministra...
Izvor “Vijesti” iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) rekao je da će MUP sljedeće sedmice podnijeti tužbu Upravnom sudu povodom “nezakonitog izbora v.d. direktora policije”.
“Ministarstvo će do tada na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) prosljeđivati materijale i informacije tužilaštvu”, rekao je sagovornik.
Vrhovno državno tužilaštvo u petak je saopštilo da za sada neće po službenoj dužnosti formirati krivični predmet povodom odlučivanja na sjednici Vlade na kojoj je biran vršilac dužnosti (v.d.) direktora Uprave policije “imajući na umu činjenicu da je utvrđivanje zakonitosti donijetih odluka Vlade u nadležnosti Upravnog suda”.
PES šalje poruku da ima rezervnu varijantu
Nikola Mirković smatra da ostanak Demokrata u Vladi zavisi od njih samih i da je što se tiče njih sve u redu, a PES kao da šalje poruku da ima rezervnu varijantu i ako Demokrate izađu.
“Brojčano posmatrano Bošnjačka stranka, o čijem se ulasku u Vladu govori već neko vrijeme, mogla bi zamijeniti Demokrate. No, Bošnjačkoj stranci opcija u kojoj čine većinu sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), uz sve incidente kojima je ta struktura sklona i koji dovode u pitanje spoljno-političke ciljeve Crne Gore i njen građanski koncept, može biti vrlo riskanta i donijeti više gubitaka nego dobitaka”, ocijenio je on.
Prema njegovim riječima, rekonstrukcija Vlade je izvjesnija nego vanredni izbori, ali je veliko pitanje na koji će se način ta rekonstrukcija izvesti da bi dobili održiviju i stabilniju Vladu.
Spajićevu Vladu trenutno podržava ukupno 46 poslanika. U slučaju da Demokrate izađu iz Vlade, a uđe BS, Spajić gubi podršku sedam poslanika Demokrata, ali najvjerovatnije i četiri iz Demokratske narodne partije (DNP) jer je njen lider partije Milan Knežević najavio da će “ako BS uđe u Vladu, on izaći”.
Spajić bi u tom slučaju imao podršku 35 poslanika, a uz šest poslanika BS-a dobio bi minimalnu podršku od 41 poslanika. Spajić je u četvrtak na konferenciji za novinare, na pitanje ko bi mogao zamijeniti Demokrate ako izađu iz Vlade, odgovorio da je “većina stabilna”.
Nije dovoljno pisati zakone, neophodno je da se oni poštuju
Milena Bešić kaže da dok god su na sceni politički akteri koji se dominantno vode partikularnim interesima, pozicijama i borbom za nadmoć, teško je očekivati da će Crna Gora dobiti stabilnu vlast usmjerenu na reforme i interese građana.
“Jedino što je izvjesno jeste upravo činjenica da nestabilna vlast ne može voditi zemlju u pravcu integracija, a to dokazuju brojne odluke upitne zakonitosti i izostanak demokratakih principa vladavine, iako se želi ostaviti utisak da se na tome predano radi. Nije dovoljno pisati zakone, neophodno je da se oni poštuju”, upozorila je.
Spajićeva Vlada očekuje da u junu dobije izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), čime bi otvorila put prema zatvaranju poglavlja.
Prema nezvaničnim informacijama, Spajić planira i da u oktobru počne velike infrastrukturne projekte, odnosno da nastavi gradnju auto-puta i krene u sprovođenje programa “Evropa sad 2”, koji podrazumijeva novo povećanje plata.
To bi bio značajan korak da na narednim izborima osigura stabilnu većinu.
Što prije usvojiti zakone o Vladi i Skupštini
Nikola Mirković kaže da kada bi se sada desili izbori, ne bi se stvari značajnije promijenile jer defragmentacija političkih subjekata samo usložnjava prilike.
Podsjeća i da izbori nisu jefitni, već se previše novca u zemlji sa gorućim potrebama u nekim ključnim sektorima, troši na izborne procese.
“Mislim da su i na prethodnim izborima, za crnogorske uslove, vrlo niskom izlaznošću građani i građanke pokazali koliko su nezadovoljni i na taj način kaznili sve aktere. Za očekivati je da se sličan trend nastavi jer sva istraživanja upozoravaju na izrazito nizak nivo povjerenja u institucije”, rekao je on.
Upozorava i da bi podjednako bila loša situacija Vlade sa predugim tehničkim mandatom.
“Čini mi se da se ponovo vraćamo i značaju što bržeg usvajanja zakona o Vladi i zakona o Skupštini kako bi se ove institucije počele dovoditi u adekvatan red i kako ne bi dolazilo do zloupotreba i prekoračenja kao do sada”.
Bonus video:
