Ustav se ne dopisuje zakonom: Sagovornici “Vijesti” o predlogu da sudije Ustavnog suda idu u penziju sa 67 godina

Ustav Crne Gore propisuje uslove za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, pa stoga nema prostora da se to pitanje uređuje “dopisivanjem” najvišeg pravnog akta zakonom.

To su poručili sagovornici “Vijesti” komentarišući predlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu koji je prekjuče Skupštini dostavio dio vladajuće većine, a kojim je predviđeno da sudijama tog suda prestaje funkcija kad navrše 67 godina života i 40 godina staža osiguranja.

Ako izmjene budu usvojene, trima sudijama koji ove godine stiču uslove za penziju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) - Miloradu Gogiću, Budimiru Šćepanoviću i Dragani Đuranović biće produžen mandat na funkcijama.

Sporenja pravnika o tome po kom aktu bi trebalo da se penzionišu sudije Ustavnog suda - zakonima o PIO, radu ili državnim službenicima i namještenicima, traju nekoliko godina. U važećem Zakonu o Ustavnom sudu nema ni riječi o uslovima pod kojima ustavne sudije odlaze u penziju.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica (Demokrate), kazao je “Vijestima” da su Ustavom (član 154) propisani uslovi za prestanak funkcije sudija Ustavnog suda, i da zato nema mjesta uređivanju tih uslova zakonom.

Navodi da je ustavnim propisivanjem toj normi ukazan izuzetan društveni značaj, kako se ne bi mogla mijenjati lako i jednostavno zbog tog značaja, te da joj je shodno tome data i najjača pravna snaga. Upozorava da bi, ako se zakonom bude drugačije uređivalo ono što je propisano Ustavom, došlo do “dekonstitucionalizacije ustavne norme” i da to nije “ispravan put”.

“Imajući u vidu da je Ustavom propisano da sudiji funkcija prestaje prije isteka vremena, pored ostalog, kad ispuni uslove za starosnu penziju, jedina pravno održiva zakonodavna intervencija je mogla biti u Zakonu o PIO. Osim toga, diskutabilno je i to što će o svakoj inicijativi za ocjenu ustavnosti ovakvih normi odlučivati sudije, čiji položaj se uređuje upravo tim normama, što je svojevrstan konflikt interesa, a imali smo priliku da vidimo kako se odlučivalo u takvim situacijama”, ističe Koprivica.

Predlog izmjena podnijelo je pet poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije, Albanskog foruma i Socijalističke narodne partije. Vladajuće Demokrate, kako je “Vijestima” nezvanično rečeno iz te stranke, tek treba da analiziraju predlog.

U dokumentu piše da je Ustavni sud “organ sui generis, izvan sistema ustavne trodiobe vlasti”, i da stoga zaslužuje posebna zakonska rješenja i u dijelu prestanka funkcije sudija.

“Uređenjem prestanka funkcije sudije Ustavnog suda na način što će se uvesti posebna granica u odnosu na godine života i godine staža osiguranja, dodatno se učvršćuje samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda i omogućava da se uvaži stručnost i profesionalno iskustvo sudija...”, navedeno je u obrazloženju predloga izmjena.

U dokumentu stoji da je cilj predloga da se “doprinese unapređenju postojećeg zakonskog okvira, da se omogući uspješniji rad Ustavnog suda i da se stvore pretpostavke za obavljanje ustavnosudskih funkcija u skladu s potrebama Ustavnog suda i potrebama cjelokupnog sistema državnih organa u Crnoj Gori”.

“Na ovaj način se razrješavaju dileme i različita tumačenja koja su se javila prilikom primjene ustavne odredbe o prestanku ustavnosudske funkcije ispunjenjem uslova za starosnu penziju...”, piše u obrazloženju.

Predlog je upućen u skupštinsku proceduru mjesec i po nakon što je ministar pravde i doskorašnji funkcioner PES-a Andrej Milović sa sudijama Gogićem i Šćepanovićem pred skupštinskim Ustavnim odborom predstavio inicijativu da se podigne prag za penzionisanje sudija Ustavnog i Vrhovnog suda, jer “nije dobro da sa 65 godina idu u penziju”.

Pravnica i izvršna direktrica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, rekla je “Vijestima” da misli da nikako ne bi trebalo naprečac mijenjati Zakon o Ustavnom sudu da bi se produžio mandat ovim sudijama.

Kaže da bi takva izmjena samo potvrdila sumnje o političkom uticaju na troje sudija i ozbiljno poljuljala povjerenje javnosti u Ustavni sud, koji predstavlja “posljednju branu protiv samovolje izvršne vlasti”.

“Ovo bi bilo posebno problematično u odnosu na predsjednika Ustavnog suda (Gogića), u odnosu na koga je već pokrenut postupak za prestanak funkcije i izbor novog sudije na njegovo mjesto. Po nedavnim izmjenama Zakona o PIO (koje su uslijedile nakon odluke Ustavnog suda), predsjednik suda je već ispunio uslove za prestanak funkcije jer je starosna granica izjednačena za muškarce i žene na 65 godina, a on je 65 godina napunio prošle godine. Ostao je na funkciji po starim uslovima, a sad se još predlažu i nove izmjene po kojima bi mu se mandat dodatno produžio”, naglašava Gorjanc Prelević.

Ustavni odbor parlamenta utvrdio je početkom marta listu od šest kandidata za Gogićevog nasljednika, ali još nisu počeli intervjui s njima. Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (NSD) nije odgovorila na pitanja “Vijesti” šta će se desiti s procedurom izbora jednog sudije ako bude usvojene izmjene Zakona o Ustavnom sudu.

Gorjanc Prelević takođe kaže da predlog nije u skladu s Ustavom, jer je najvišim pravnim aktom propisano da sudijama prestaje funkcija kad ispune uslove za starosnu penziju. Poručuje da se Ustav ne može dopisivati zakonom, i da je Ustavni sud to više puta rekao.

Posljednji takav slučaj je poništavanje izmjena Zakona o predsjedniku, kojima je ovlašćenje šefa države za izbor mandatara za sastav vlade, koje je imperativno propisano Ustavom, bilo preusmjereno na skupštinsku većinu.

Sagovornica kaže da predlog izmjena nije fer u odnosu na kolege sudije Ustavnog suda kojima je prestala funkcija jer su ispunili uslove za starosnu penziju, kao ni u odnosu na sve ostale sudije, npr. Vrhovnog suda, čije godine iskustva ne bi trebalo da se vrednuju manje od godina iskustva sudija Ustavnog suda.

“Svakako, najspornije je to što bi o ustavnosti ovog rješenja, ako bude usvojeno, opet odlučivale te sudije Ustavnog suda koje bi inače ispunile uslove za penziju, i koje bi se oko toga morale smatrati pristrasnim. Prema tome, ovakva situacija bi izazvala još jedan skandal, kakav uopšte ne treba Crnoj Gori, pogotovo ne prije dobijanja IBAR-a (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24). O pitanju uslova za prestanak sudijske funkcije se mora povesti ozbiljna rasprava, mora se tražiti jednoobrazno rješenje za sve sudije, to se ne radi naprečac”, konstatuje Gorjanc Prelević.

Ona kaže da je nedavno isto rješenje usvojila Skupština Srbije, da bi tamošnja vladajuća većina produžila mandat predsjednici Ustavnog suda, što je, prema njenim riječima, izazvalo opravdane kritike o neprimjerenom političkom uticaju na taj sud.

Ustavni sud je zbog penzija bio u centru pažnje javnosti u oktobru prošle godine, kad je ukinuo član Zakona o PIO kojim se pravo na starosnu penziju stiče kad osiguranik (muškarac) napuni 66 godina i žena 64 godine, te najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da je jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja.

Međutim, zakon je izmijenjen krajem prošle godine, kad je za penzionisanje propisana starosna granica od 65 godina.

Uprkos tome, očigledno je da dio sudija Ustavnog suda smatra da se na prestanak njihove funkcije primjenjuju odredbe Zakona o radu, jer ta institucija nije obavijestila šefa države Jakova Milatovića da sudija Šćepanović krajem maja stiče uslove za penziju.

Ustavom je definisano da sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, i to dvoje sudija na predlog predsjednika države i pet na predlog Ustavnog odbora.

Gorjanc Prelević: Odluka o Pavličić pobudila sumnje u pristrasnost

Gorjanc Prelević kaže da su utisak o pristrasnosti već pobudile nedavne odluke većine u Ustavnom sudu o prekidu mandata zastupnice države pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentine Pavličić.

“Kad, još uvijek bez obrazloženja, nije prihvaćeno ni razmatranje inicijative za ocjenu ustavnosti Uredbe (o zastupniku) s povratnim dejstvom (kojom je prekid propisan iako Ustav takvo dejstvo podzakonskih akata ne predviđa), čime se direktno išlo naruku izvršnoj vlasti, kao i ranije odluke o ukidanju prava žena da u starosnu penziju odu dvije godine prije muškaraca tretirajući ga kao diskriminaciju, a što je neposredno pogodovalo sutkinjama koje su ispunjavale uslove za penziju”, navodi sagovornica.

Venecijanci nisu dobili predlog

Pres služba Savjeta Evrope “Vijestima” je saopštila da Venecijanskoj komisiji nije dostavljen zahtjev za davanje mišljenja na predlog izmjena i da stoga ne mogu da ih komentarišu.

Evropska komisija (EK) nije odgovorila na pitanje kako gledaju na predlog dijela vlasti.