Vlada nije čula da Milo „ide” u NATO

Ministarstvo odbrane tvrdi da ni na koji način nije upoznato s navodima dvaju turskih portala, da nekoliko članica Alijanse priprema Đukanovićevu kandidaturu. Đukanović nije odgovorio na pitanja “Vijesti”, a izvor iz DPS-a kaže da “ozbiljna ekipa” lobira za postavljenje bivšeg predsjednika. Vojni analitičar Nikola Lunić ocjenjuje da bi, “u trenutku prekompozicije evropske bezbjednosne arhitekture i jačanja istočnog krila NATO-a”, izbor Đukanovića bio iznenađenje

96291 pregleda 320 reakcija 131 komentar(a)
Nije odgovorio na pitanja Vijesti, a izvor iz DPS-a kaže da "ozbiljna ekipa" lobira za postavljenje Đukanovića, Foto: Savo Prelević
Nije odgovorio na pitanja Vijesti, a izvor iz DPS-a kaže da "ozbiljna ekipa" lobira za postavljenje Đukanovića, Foto: Savo Prelević

Vlada i Ministarstvo odbrane nisu ni na koji način obaviješteni o navodnoj inicijativi za kandidaturu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara (gensek) NATO-a.

Da takvu inicijativu navodno priprema nekoliko članica Alijanse, među kojima je i Turska, objavila su prošle sedmice dva tamošnja portala - “Firtina Haber” i “Turkiye’de Enerji”, pozivajući se na diplomatske izvore iz nekoliko članica i neimenovane funkcionere iz ministarstava spoljnih poslova i nacionalne odbrane Turske.

Ministarstvo odbrane saopštilo je “Vijestima” da nisu dobili ni formalno ni neformalno obavještenje o eventualnoj kandidaturi Đukanovića - niti direktno od bilo koje članice NATO-a, niti posredstvom Ministarstva vanjskih poslova.

Taj resor navodi da kandidature za tu poziciju nisu pitanje iz domena njihove nadležnosti, tako da, kako piše u odgovoru, njihov stav po tom pitanju ne bi bio tražen ni na nacionalnom, ni na nivou Alijanse.

“Ministarstvo odbrane nema ingerencije da predlaže prihvatanje ili uskraćivanje podrške po pitanju kandidatura za mjesto zamjenika generalnog sekretara Alijanse. Tim prije što zamjenika bira isključivo generalni sekretar Alijanse, i za tu odluku mu nije potrebna saglasnost, niti konsenzus zemalja članica”, poručeno je iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović.

Izvor “Vijesti” iz vrha Vlade takođe je kazao da ni oni nisu ni formalno, ni nezvanično upoznati s navodnim predlogom. Objašnjava da se na političke pozicije u NATO-u dolazi “lobiranjem unutar sistema”, i da je praksa da oni koji to rade - kontaktiraju državu iz koje je potencijalni kandidat.

“Čak ni takvim kanalima nije bilo signala... Ali, moguće je da neko lobira”, navodi sagovornik.

Đukanovićeva kancelarija nije “Vijestima” odgovorila da li je bivši predsjednik upoznat s pripremom navodne inicijative za njegovu kandidaturu, da li ga je neko kontaktirao tim povodom, i ako jeste - ko i kad.

Izvor lista iz rukovodstva Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS), kazao je da “jedna ozbiljna ekipa” lobira za postavljenje bivšeg šefa države u NATO, ali da ne zna koliko je to realno i da li je uopšte.

Đukanović
Đukanovićfoto: BORIS PEJOVIC

Gensek bira zamjenika, a za izbor čelnog čovjeka NATO-a potreban je konsenzus 32 države članice. Novi čelnik Alijanse trebalo bi da bude izabran na NATO samitu u Vašingotnu, koji će biti održan u julu.

Portal “Firtina Haber” objavio je, kako su prenijeli crnogorski mediji, da je u toku priprema inicijative za kandidovanje Đukanovića, iza koje, navodno, do sada stoji devet članica Alijanse, među kojima je i Turska. Navodi se da je politička procjena tih članica da kandidat iz istočne Evrope ima velike šanse da postane zamjenik genseka Sjevernoatlantskog saveza, jer će čelna funkcija u Alijansi ponovo biti dodijeljena “starim” članicama.

Piše i da čelnici NATO država žele da održe uticaj istočnoevropskog bloka unutar tog vojno-političkog saveza, “zbog strateških planova o jačanju istočnog krila, kao zaštite Alijanse od agresivnog ruskog ponašanja”.

“Firtina Haber” navodi da je obrazloženju za kandidovanje Đukanovića istakuto, između ostalog, njegovo “liderstvo u demokratskoj tranziciji Crne Gore ka članstvu u NATO-u i EU, uz izgradnju tolerantnog multietničkog društva”.

“Kao korist za Alijansu od njegovog izbora za zamjenika generalnog sekretara, navodi se desetak konkretnih tačaka, među kojima i vrlo važna poruka koju bi NATO poslao Đukanovićevim izborom - da ne prepušta upliv ruskog uticaja u svoju članicu koja je i simbol i ključ očuvanja bezbjednosti na postkonfliktnom Balkanu”, stoji u tekstu.

Portal “Turkiye’de Enerji” takođe piše, kako prenose crnogorski mediji, da devet članica NATO-a učestvuje u pripremi Đukanovićeve kandidature. Kažu da “Balkan treba da ima svog čovjeka u vrhu NATO-u, kao jedno od potencijalnih kriznih područja, koje je kao takvo definisano politikama Alijanse”. Navedeno je da je Đukanović političar koji je obilježio “burne tri decenije crnogorske i balkanske istorije”, i da “izgleda da se vraća na veliku scenu, ali ovog puta u međunarodnom kapacitetu”.

“To je dovoljno da na još uvijek politički vrelom Balkanu podigne strasti”, piše u tekstu koji su prenili domaći mediji.

“Firtina Haber” je portal koji prema javno dostupnim podacima ostvari svega 25 hiljada posjeta mjesečno, dok “Turkiye’de Enerji” ima tek 600 posjeta mjesečno

Na pitanje da li je tačno da je Turska među inicijatorima inicijative za kandidaturu Đukanovića, jedan izvor “Vijesti” je kazao da to ne može ni da potvrdi, ni da demantuje.

Vojni analitičar i izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić, kazao je “Vijestima” da Đukanovića političko iskustvo i uloga u procesu pristupanja Crne Gore NATO-u, definitivno čine ozbiljnim i kredibilnim kandidatom za funkciju zamjenika genseka.

Navodi da bi, “u drugačijim globalnim geopolitičkim okolnostima i naravno uz podršku zvaničnika Crne Gore”, Đukanović mogao da aplicira čak i za poziciju genseka, “koju bi sigurno uspješnije obavljao nego neki od prethodnika”.

“Međutim, u ovom trenutku prekompozicije evropske bezbjednosne arhitekture i jačanja istočnog krila NATO-a, iznenađenje bi bilo da bude izabran za zamjenika generalnog sekretara Alijanse. Imajući u vidu da analitičari daju najviše izgleda Marku Ruteu da bude generalni sekretar NATO-a, onda bi zamjenik trebalo da bude neko iz istočnoevropskih članica, koje su duboko involvirane u pomoći Ukrajini”, poručuje Lunić.

“Ako Rute postane gensek, zamjenik će biti iz istočnoevropskih članica”: Lunić
“Ako Rute postane gensek, zamjenik će biti iz istočnoevropskih članica”: Lunićfoto: Media centar

Upitan da li je, bez pristanka matične države, moguć izbor bilo kog kandidata na funkciju zamjenika, sagovornik podsjeća da ne postoji formalni postupak za izbor ni genseka, ni zamjenika, i da se to “tradicionalno postiže konsenzusom kao rezultatom neformalnih diplomatskih kompromisa”.

“S obzirom na to da procedura izbora ne postoji, praktično je izbor moguć čak i bez pristanka matične države, ali to se u praksi ne dešava”, konstatuje Lunić.

Rute nadomak funkcije genseka

Mađarska i Slovačka podržale su prekjuče kandidaturu Marka Rutea za novog generalnog sekretara NATO-a, što je, piše “Rojters”, važan korak za bivšeg holandskog premijera na njegovom putu da dobije tu funkciju.

Samo Rumunija, čiji predsjednik Klaus Johanis takođe želi funkciju generalnog sekretara, i dalje se protivi Ruteovoj kandidaturi.

Ruteov kabinet nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li ga je kontaktirala neka od država članica ili neko u njihovo ime s navodnom inicijativom da Đukanović bude zamjenik genseka, ako jeste - ko, kad i u čije ime, da li ima već neke opcije za kandidate za zamjenike, da li je razgovarao s nekim o tome, da li je o tome razgovarao s Đukanovićem, te misli li da bi Đukanović bio dobar kandidat za zamjenika.

Bonus video: