Predlog novog Zakona o Vojsci Crne Gore ostavlja mogućnost političarima i civilima da utiču na svaki aspekt rukovođenja oružanim snagama.
Predlog zakona, koji je pripremio kabinet ministra odbrane Predraga Boškovića, uvodi mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka, a daje i priliku LGBT osobama da obuku vojnu uniformu.
Zakon će se u Skupštini Crne Gore naći najvjerovatnije do kraja godine, a za njegovo donošenje nije predviđeno održavanje javne rasprave, već će biti dostavljen na mišljenje nadležnim državnim organima, nakon čega će ući u Vladinu proceduru.
“Zakon je bio predviđen za četvrti kvartal, ali smo smatrali da je zbog potreba nove formacije, koja je predviđena za drugi kvartal, potrebno uraditi Zakon prije kako ne bi isti posao radili dva puta”, rekli su “Vijestima” u MO.
Tekst propisa, u koji su “Vijesti” imale uvid, značajno proširuje nadležnosti Ministarstva odbrane (MO) i ministra, pa je upitna usklađenost pojedinih rješenja sa Ustavom.
Tako u članu 44 stoji stav koji daje mogućnost ministru da „donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji”, tako da on, primjera radi, u slučajevima unutrašnjih političkih nemira može izvesti vojsku na ulice.
Predlog zakona ministru i MO daje i gotovo sva ovlašćenja na dnevnom (taktičkom) ili dugoročnom (strategijskom) nivou vođenja oružanih snaga: ministar, pored ostalog, ima ovlašćenje da određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira, što je do sada bila isključivo nadležnost načelnika Generalštaba (NGŠ). Predlog degradira funkciju NGŠ, pa se mjesto “prvog vojnika” u Crnoj Gori u praksi svodi maltene samo na protokol. Tako se NGŠ ubuduće neće pitati ni za unutrašnju organizaciju Generalštaba koji je “organizaciona cjelina MO”.
Član 46 propisuje da NGŠ “po prethodnom odobrenju ministra, može prenijeti svoje nadležnosti komandovanja na komandanta, odnosno komandira jedinice Vojske”, a što je nezamislivo u bilo kojoj oružanoj sili na svijetu koja se mora strogo pridržavati lanca subordinacije, odnosno rukovođenja i komandovanja. Sa druge strane, ministar preuzima i ovlašćenje da državnom Savjetu za odbranu predlaže imenovanje i razrješenje vojno-diplomatskih predstavnika. Predlog ne definiše jasno da Savjet i vrši ta imenovanja i razrješenja, a što je do sada bio slučaj.
Iz MO tvrde da su novim zakonom željeli dodatno unaprijediti položaj profesionalnih vojnih lica, „kao i ispraviti nedostatke koje je imao raniji zakonski tekst, između ostalog, u dijelu statusnih pitanja“.
„U cilju usklađivanja oblasti upravljanja ljudskim resursima sa praksama koje primjenjuju članice NATO, detaljnije su razrađene i poboljšane odredbe postojećeg Zakona u oblastima prijema i postavljenja lica u službi u VCG, unapređivanja vojnih lica, ocjenjivanja lica u službi u VCG, etičkog ponašanja i integriteta lica u službi u VCG. Navedenim promjenama unaprijediće se status lica u službi VCG i omogućiti efikasnije funkcionisanje vojne organizacije“, kazali su iz MO „Vijestima“. Ističu da novi Zakon daje pravni osnov da VCG učestvuje u kolektivnoj odbrani članica NATO saveza, dok se pitanje učešća VCG u međunarodnim snagama uređuje drugim posebnim zakonom. Očekuju i da će se primjena novog propisa „pozitivno reflektovati na sveobuhvatni status profesionalnih vojnih lica“ i „omogućiti efikasnije funkcionisanje vojne organizacije“. Iz MO nije direktno odgovoreno na pitanje da li to podrazumijeva i prijevremeno penzionisanje određenog broja vojnih lica.
Zabrana svih oblika diskriminacije, nema povlašćenih
Predlog novog Zakona o VCG uvodi i zabranu diskriminacije za lica na službi u vojsci po bilo kojem osnovu, što u praksi znači da u uniformu ubuduće bez problema mogu obući i LGBT osobe.
„Licima koja se prijavljuju za prijem u službu u Vojsci, garantuje se primjena načela transparentnosti, pravičnosti, i jednakih prava, bez diskrimincije po bilo kom osnovu (pol, rasa, nacionalna pripadnost, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, etničko ili socijalno porijeklo, rodni identitet, seksualna orijentacija, imovno stanje ili neki drugi lični status ili svojstvo). Zabranjeno je dovoditi u povlašćeni, odnosno neravnopravan položaj lice u službi u Vojsci u ostvarivanju njegovih prava i obaveza ili mu uskraćivati, odnosno ograničavati prava po bilo kom...”, stoji u Zakonu.
Predsjednik odlučuje o mobilizaciji
Predsjedniku države data je nova nadležnost da donosi odluku o mobilizacijskom razvoju vojske, a kojom se utvđuje raspored komandi i jedinica VCG u miru i ratu.
Pored aktivnog sastava, VCG će ubuduće činiti aktivna i neaktivna rezerva. U prvu kategoriju rezervista spadaju lica koja sa MO potpišu ugovor o dobrovoljnom služenju vojnog roka koji će trajati šest mjeseci, od čega je dva mjeseca predviđeno za obuku. Neaktivna rezrva dalje se dijeli na rasposređenu i nerasporođenu: prvu čine vojni obveznici koji su uvedeni u vojnu evidenciju i koji su obučeni za vršenje dužnosti u uslovima ratnog ili vanrednog stanja, dok u drugu kategoriju spadaju svi ostali vojni obveznici - svi građani starosti između 18 i 60 godina “koji nijesu obučeni za vršenje dužnosti u uslovima ratnog ili vanrednog stanja”. Ministar odbrane dobija i nadležnost da lično odabere koji će građani od onih koji su se komisiji MO prijavili da dobrovoljno služe vojni rok, zapravo dobiti priliku da to i urade.
Bonus video:
