Premijer Duško Marković ocijenio je realnim da u narednih četiri do pet godina budu obavljeni svi poslovi i Crna Gora bude pripremljena za članstvo u Evropskoj uniji (EU). On je, govoreći na Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (SE) povodom desetogodišnjice članstva Crne Gore u toj evropskoj organizaciji, kazao je država u tom periodu snažno radila na ostvarenju strateških nacionalnih prioriteta. Marković je podsjetio da je Crna Gora postala članica NATO-a, da uspješno vodi proces evropskih integracija i da je unaprijedila nezavisnost i efikasnost pravosuđa, ali je ocijenio da populistička politika pokušava da vrati državu i društvo u prošlost. „Crna Gora je od 5. juna ove godine punopravna članica NATO-a. To nije rezultat samo predanog rada Vlade koju predstavljam, već svih prethodnih vlada koje su članstvo u NATO-u imale kao prioritetan vanjsko-politički cilj kao i crnogorskog društva u cjelini“, rekao je Marković. On je kazao da je to nasljeđe koje se ostavlja budućim generacijama koje prvi put u istoriji Crne Gore imaju prilike da u miru i stabilnosti ostvare ideal boljeg i kvalitetnijeg života. Marković je podsjetio da je Crna Gora otvorila 28 pregovaračkih poglavlja, tri je privremeno zatvorila. „Spremni smo da do kraja godine otvorimo još tri ili četiri poglavlja i tako praktično dovedemo do kraja taj dio procesa pridruživanja. Očekujemo da ćemo nakon toga krenuti i u novu fazu intenzivnog zatvaranja poglavlja i smatramo da je realno da u narednih četiri do pet godina obavimo sve poslove i zemlju pripremimo za članstvo u EU“, kazao je Marković. On je ocijenio da je neupitno da je Crna Gora u prethodnoj deceniji postigla zavidne rezultate, ali da preostaje niz izazova. Premijer je kazao da je Crnoj Gori još u januaru 2015. godine ukinut monitoring SE, da su izazovi koje su prepoznali istovjetni sa onima koje su identifikovali koizvjestioci Parlamentarne skupštine. Marković je naveo da Crna Gora smatra izuzetno važnim dvosmjernu komunikaciju sa tom organizacijom u okviru razdoblja postmonitoringa. On je ocijenio da je Crna Gora uradili dosta u oblasti nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa na strateškom, zakonodavnom i institucionalnom planu, i postigla konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Marković je kazao da Crna Gora kontinuirano i predano implementira preporuke CPT-a, Grekoa, Grete, Ekrija, Manivala, relevantnih komiteta u oblasti zaštite manjinskih naroda i jezika. „Unaprjeđujemo borbu protiv diskriminacije i gradimo inkluzivno društvo jednakih šansi i za LGBTI osobe, lica sa invaliditetom, raseljena i internoraseljena lica i ostale ranjive kategorije. U saradnji sa Venecijanskom komisijom izrađujemo i adaptiramo pravni okvir“, rekao je premijer Crne Gore. Marković je, govoreći o izazovima sa kojima se suočava Crna Gora, posebno istakao rast populizma ocijenivši da taj proces smanjuje prostor za suštinsku debatu o problemima, a generiše polarizaciju promocijom uskih interesa političkih aktera, koji ne podrazumijevaju uvijek napredak već vraćaju u prošlost. On je kazao da su od obnove državnosti, dobrosusjedski odnosi u regionu bili u kontinuitetu prioritet vanjske politike Crne Gore. „Svoju politiku usmjeravamo u pravcu povezivanja sa susjedima, i valorizaciji kapitala koji se ogleda u zajedničkoj istoriji, međusobno razumljivim jezicima, kulturološko sličnim matricama, gotovo istovjetnim obrascima ponašanja“, rekao je Marković. On je kazao da je Crna Gora taj kapital investirala u zajedničke projekte u oblasti međunarodno - pravne saradnje, zajedničkih graničnih prelaza, zajedničkih diplomatskih predstavništava, i posebno energetike i infrastrukture. Prema njegovim riječima Crna Gora je počela sa ambicioznim planovima razvoja putne infrastrukture koja nedostaje regionu. „Zato, govoreći iz perspektive regiona, ovakvoj regionalnoj saradnji treba jasna podrška i kontinuitet koji očekujemo od EU, kroz snažnije finansijsko prisustvo koje je, sa druge strane, najznačajniji pokazatelj da politika proširenja ostaje jedan od prioriteta EU“, kazao je Marković. On smatra da je nedvosmislena politička i finansijska podrška EU uslov daljeg napretka regiona i nastavka infrastrukturnog povezivanja. Marković je ranije, nakon sastanka sa generalniom sekretarom SE Thorbjørnom Jaglandom kazao, da je sve što je Crna Gora postigla u deset godina rezultat njenog rada i truda, rada njenih građana, admnistracije i svih vlada koje su bile konstutisane. „Ali i rezultata naših partnera i prijatelja koji su nam pomogli da otklonimo i premostimo istorijska zaostajanja i ozbiljne deficite koje smo imali i u demokratiji i političkom sistemu, u vladavini prava i u ekonomiji. Naši uspjesi su zajednčki, hvala na tome i hvala svim tijelima SE koji su participirali zajedno sa Crnom Gorom“, rekao je Marković. On je kazao da je razgovarano o neophodnosti da se više i sadržajnije zajednički radi na uspostavljanju neohodnog nivoa medijske scene u Crnoj Gori. „Bez slobodnih medija, bez slobodne medijske scene nema onog nivoa demokratije koji nam je neophodan“, rekao je Marković. On je poručio da će Vlada uraditi sve da postigne taj cilj .„Da bi uspjeli u tom treba da imamo partnera sa medijske scene“, rekao je Marković. On je ocijenio da pitanje medijske regulacije nije pitanje vlade nego medija. „Pitanje profesionalizma i objektvinosti nije pitanje vlade nego medija, mediji ako žele da distignu taj cilj imaće punu podršku u crnogorskoj ladi“, rekao je Marković
Bonus video:
