Ponovno potezanje identitetskih pitanja predsjednika Skupštine Andrije Mandića, juče je naišlo na oštre reakcije koalicionih partnera iz Pokreta Evropa sad (PES), koji su poručili da te teme nisu prioritet Vlade i da su pokazatelj nedostatka svijesti za realne probleme građana.
Mandić je poručio da niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u državi da se izbori za status koji joj pripada, a to znači da “srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda”.
“Polazeći od činjenice da je nama potrebno veliko pomirenje poslije političkih trauma raspada država u kojima smo živjeli, nesporazuma i teških političkih borbi koje smo vodili, do novih ustavnih i zakonskih rješenja treba da dođemo svi zajedno kroz dijalog i propisane procedure”, rekao je Mandić u intervjuu za list “Politika”.
On je naveo da je “inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore proces koji traje”, navodeći da se sada ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga u svim sferama društva.
“Borba za položaj našeg jezika nije počela niti juče, niti na izborima 2023. ili 2020. već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji”, rekao je Mandić.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i generalni sekretar PES-a Boris Pejović poručio je da identitetske teme nisu prioritet Vlade Crne Gore.
U objavi na mreži X, on je naveo da su prioriteti Vlade ekonomija, infrastrukturni razvoj, evropske integracije i vladavina prava.
“Pokret Evropa sad nije protiv dijaloga koji će riješiti višedecenijske podjele podsticane u političke svrhe, ali nije ni za afirmaciju onih tema koje će dizati tenzije, takođe u političke svrhe, što je protivno interesima većine građana koji žele bolji život”, napisao je Pejović.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić ocijenio je da je potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu.
“Prosto - nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje”, napisao je Čarapić na nalogu na mreži X.
Mandić je podsjetio da je crnogorski jezik proglašen službenim 2007. godine, iako je shodno rezultatima popisa iz 2003. godine srpskim jezikom govorilo 63,5 odsto građana Crne Gore.
“Kada je pisan Ustav te 2007, tadašnja parlamentarna većina nije prihvatila nijedan zahtjev političkih predstavnika srpskog naroda. Zapravo, ugradili su u identitetske odrednice novog Ustava sve suprotno od onog što je ranije karakterisalo identitet Republike, Kraljevine i Knjaževine Crne Gore. Imali smo popis 2023. godine i vidjeli smo da njegovi rezultati potvrđuju da se Ustav iz 2007. mora popravljati, pa je prirodno da nova parlamentarna većina usaglasi narodnu volju sa najvišim pravnim aktom u zemlji.
“Diskriminatorne odrednice treba odstraniti, a kroz najširi mogući dijalog doći do rješenja kojima će biti zadovoljena pravda i to pitanje smo snažno otvorili pred političkom javnošću Crne Gore”.
On je istakao da je nedemokratski da nekadašnja većina, a današnja opozicija ispostavlja zahtjeve kojima važeći Ustav žele da proglase svetom knjigom u kojoj se ništa ne smije mijenjati i ako “pojedine odredbe ne odgovaraju istini”.
“Niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori da se izbori za status koji joj pripada, a to znači da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda”, kazao je Mandić.
I dvojno državljanstvo tema
Istakao je i da je dvojno državljanstvo tema koju je, nakon stupanja na funkciju predsjednika Skupštine, prvi put pokrenuo sa iseljenicima.
“Ta inicijativa je našla na veliko odobravanje od strane predstavnika iseljeničkih organizacija, jer oni žive za dan kada će moći da uđu u Crnu Goru sa crnogorskim pasošem. Naravno, ta inicijativa ticala bi se svih naših iseljenika, bilo da su u Srbiji, Turskoj, SAD, Bosni i Hercegovini ili širom svijeta. Često ponavljam da u Srbiji živi još jedna Crna Gora”.
On je kazao da je Crna Gora idealan prostor za život i da “moramo da osmislimo plan kako da u narednom periodu postanemo zemlja sa milion stanovnika”.
“Šta je prirodnije nego da ponudimo ljudima koji svoje korijene imaju u Crnoj Gori, čije su porodice, kuće, zemlja, grobovi u njoj, da dobiju pravo da se vrate i svoju budućnost vežu za svoj rodni kraj”, pitao je Mandić.
Kazao je i da je to “poenta” njegove inicijative u vezi sa dvojnim državljanstvom, a ne nikakav izborni inženjering.
Prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, ono se stiče porijeklom, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom i po međunarodnim ugovorima i sporazumima.
Crnogorsko državljanstvo prijemom može steći osoba koja je napunila 18 godina života, ima otpust iz državljanstva druge države, u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi 10 godina prije podnošenja zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo...
Premijer Milojko Spajić (PES) rekao je u junu prošle godine da će građani koji dobiju crnogorsko državljanstvo kroz izmjene zakona, morati da provedu više od šest mjeseci svake godine u državi i da tek nakon deset godina dobiju pravo glasa. Nedugo potom, nakon burnih reakcija dijela javnosti da je to rješenje neustavno, oglasio se Spajićev kabinet, “pojašnjenjem” da će se u izmjene zakona ići tek nakon što se obezbijede svi zaštitni zakonski mehanizmi, te da su preduslov za takva rješenja ustavne promjene.
Članom 45 Ustava propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Bonus video:
