Vlada: Novčana pomoć porodicama žrtava korak ka suočavanju sa prošlošću, ispravlja se višedecenijska nepravda

Vlada je danas, na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, usvojila Informaciju o dodjeli jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava deportacije izbjeglica, tragičnih događaja u Štrpcima i bombardovanja u Murinu i Tuzima.

Za 16 porodica civilnih žrtava biće opredijeljeno po 100.000 eura obeštećenja - po 50.000 u ovoj i u 2026. godini.

"Tragični događaji tokom deportacije izbjeglica 1992. godine, u Štrpcima 1993. godine, bombardovanja u Murinu i Tuzima 1999. godine predstavljaju propust tadašnjih državnih struktura da zaštite osnovna ljudska prava građana i lica koj su se nalazila pod njihovom nadležnošću. Takvo postupanje predstavljalo je povredu domaćih zakona i međunarodnih obaveza koje je Crna Gora imala i ima u oblasti ljudskih prava", piše u materijalu o kojem je Vlada odlučivala na telefonskoj sjednici.

U tom dokumentu, objavljenom na sajtu izvršne vlasti, piše i da porodice žrtava do sada nisu bile prepoznate ni u jednom sistemu podrške.

"Ove porodice su od ratova 90-ih godina ostale zaboravljene, van institucionalne zaštite, bez adekvatne pomoći i priznanja njihove patnje. Kroz izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, po prvi put je prepoznat njihov status i članova njihovih porodica, čime im se obezbjeđuje pravo na podršku kroz institucionalne mehanizme boračke i invalidske zaštite. Ovim se ispravlja višedecenijska nepravda i osigurava veća pravna sigurnost za ove porodice, čime Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost zaštiti i priznavanju prava svih žrtava rata", dodaje se.

Kao dodatnu mjeru i "u cilju šire inicijative za institucionalno priznavanje i podršku", predlaže se dodjela jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava stradalih u Štrpcima 1993. godine, u Murinu 1999. godine i tokom deportacije izbjeglica 1992. godine, u iznosu od 100.000 eura po porodici, raspoređeno u dvije godine, radi smanjenja fiskalnog opterećenja.

Kažu da ova mjera predstavlja korak ka suočavanju sa prošlošću i da ima "važan simbolički i praktični značaj za obnovu povjerenja u državne institucije i izgradnju međuljudske solidarnosti".

"Oteti i ubijeni putnici iz voza Beograd-Bar u stanici Štrpci 28. februara 1993. godine, iz Crne Gore, su Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Senad Đečević, Jusuf Rastoder i Ismet Babačić. Prilikom bombardovanja mosta u gradiću Murino, 30. aprila 1999. godine, stradalo je šest civila, od kojih troje djece. Poginuli su Miroslav Knežević, Olivera Maksimović, Julija Brudar, Vukić Vuletić, Milka Kočanović i Manojlo Komatina, dok je Paška Junčaj stradala u Tuzima, takođe tokom bombardovanja. Osmo Bajrović, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, čija porodica je nastavila da živi u Crnoj Gori, deportovan 1992. godine i još uvijek nijesu pronađeni njegovi posmrtni ostaci", piše u materijalu.