Premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) namjerava da traži da s Ukrajinom sklopi sporazum koji će se, između ostalog, ticati infrastrukture i strateških rezervi hrane, smatrajući da bi bilo dobro da taj dokument potpiše skupa sa sporazumom o saradnji u oblasti bezbjednosti između dviju država, za koji se očekivalo da bude parafiran ove sedmice u Podgorici, saznaju nezvanično “Vijesti”.
Izvor lista iz vrha Vlade rekao je da njen šef smatra da bi na taj način, potpisivanjem dokumenata u paketu, i Kijev i Podgorica imali koristi, jer premijer želi “nešto i za Crnu Goru, osim benefita za Ukrajinu”. Kaže da se o novom sporazumu pregovara, ali da je potrebno vrijeme da se izvršne vlasti u Kijevu i Podgorici usaglase.
Sagovornik tvrdi da Spajić Sporazum o saradnji u oblasti bezbjednosti i podršci između Crne Gore i Ukrajine ne može potpisati sjutra (subota, 17. maj), za kad je to najavljivano, zbog toga što tog dana putuje u Vatikan na inauguraciju novog pape, koja će se obaviti dan kasnije. Vlada je objavila juče predlog platforme za prisustvo crnogorske delegacije toj svečanosti, u kom se navodi da će premijer tamo boraviti od 17. do 19. maja.
Izvor tvrdi da Spajiću nije problem da potpiše bezbjednosni sporazum s Kijevom, obrazlažući to riječima da je dokument “usvojen na Vladi” i da su “svi glasali za to”.
Šef države Jakov Milatović saopštio je prekjuče da čelnik izvršne vlasti, zbog ranije preuzetih obaveza, neće moći da se u subotu sastane u Podgorici s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i parafira sporazum. Spajićev kabinet nije juče odgovorio na pitanja “Vijesti” da li je to tačno, ako jeste o kakvim obavezama je riječ, te ako nije koji su drugi razlozi zbog kojih tada neće moći da potpiše sporazum.
Bez odgovora su ostala i pitanja da li se dogovara ili je dogovoren drugi termin u kom bi se Spajić i Zelenski mogli sastati i parafirati dokument, kao i da li premijer pregovara s Ukrajinom o sklapanju još nekog sporazuma, te ako pregovara na šta se taj dokument odnosi i kakve bi benefite od njega imala Crna Gora, a kakve Ukrajina.
U javnosti se spekulisalo da bi Zelenski mogao da dođe u Podgoricu juče (15. maj) i potpiše sporazum, ali je ta opcija otpala nakon najave mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu.
Na pitanje da li se pregovara o novom terminu kad bi mogao biti sklopljen sporazum, iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori “Vijestima” su odgovorili da stalno rade na organizaciji posjeta najvišeg i visokog nivoa između dviju zemalja.
“To je, zapravo, jedan od glavnih pravaca našeg svakodnevnog rada kao diplomata. Mogući datumi posjete će biti razrađeni i utvrđeni u budućnosti. Obje strane su spremne za intenziviranje naših odnosa, uključujući i na najvišem nivou”, poručili su.
AMBASADA: PRIPREMA SE NIZ SPORAZUMA
List od Ambasade Ukrajine očekuje odgovor na pitanje da li su dobili objašnjenje zbog čega dokument neće biti potpisan sjutra.
Odgovarajući na pitanje da li vlade Crne Gore i Ukrajine pregovaraju o sklapanju još nekog sporazuma i ako da o čemu bi u njemu/njima bilo riječi, iz ambasade su rekli da se “ažuriranje i proširenje ugovorno-pravne osnove” između dvaju država “odvija na stalnoj osnovi i u mnogim oblastima od obostranog interesa”.
“Trenutno se priprema niz sporazuma u različitim oblastima između Ukrajine i Crne Gore, uključujući i one koje su već, kao što vi naravno znate, odobrile vlade obje države. Njihovo potpisivanje će se vršiti kad budu u potpunosti spremni”, konstatovali su.
Vlada je na sjednici 8. maja prihvatila tekst Sporazuma o saradnji u oblasti bezbjednosti i podršci između Crne Gore i Ukrajine. Na istoj sjednici usvojen je Izvještaj o sprovedenim pregovorima o tom sporazumu. Potpisani sporazum treba da potvrdi državni parlament.
Iz vladajućih partija juče nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li bi “digli ruku” za sporazum, dok su od opozicionih odgovorile samo Socijaldemokrate.
U njemu piše da se dvije države obavezuju na konsultacije u slučaju značajne eskalacije trenutne agresije ili budućeg ruskog oružanog napada na Ukrajinu.
“U tim okolnostima i djelujući u okviru svojih mogućnosti i kapaciteta, u skladu s nacionalnim i međunarodnim poretkom, Crna Gora će pružiti pomoć Ukrajini po potrebi i u skladu sa svojim mogućnostima, koja može uključiti brzu i kontinuiranu političku, bezbjednosnu, vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć...”, navodi se u dokumentu.
Sporazum predviđa i saradnju u odbrambenoj industriji, koja bi bila usmjerena ka “obostranoj komercijalnoj i političkoj koristi”.
“Crna Gora će razmotriti mogućnosti za izdvajanje finansijske podrške razvoju odbrambene industrije Ukrajine, putem ulaganja u proširenje kapaciteta, nabavku materijala za municiju i ukrajinskih odbrambenih proizvoda za potrebe oružanih snaga Ukrajine”, piše u dokumentu.
U njemu je navedeno i da će Crna Gora obezbijediti dalju dugoročnu podršku Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane u svim domenima, u skladu sa svojim mogućnostima, s fokusom na najurgentnije potrebe Ukrajine.
“Crna Gora će na bilateralnoj osnovi i kroz saradnju sa saveznicima i partnerima razmotriti potencijalne načine da podrži kapacitete i otpornost Ukrajine da se brani i odvrati svaku moguću buduću agresiju”, poručeno je.
RADIĆ: SPORAZUM NIJE NOVA OBAVEZA
Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić kazao je “Vijestima” da sporazum ne predstavlja novu obavezu i da u njemu ne piše da Crna Gora “mora nešto da uradi”.
“Taj dokument ne obavezuje Crnu Goru da postupa. Imate situacije u kojima su razne zemlje potpisale sporazume koji lijepo izgledaju, ali nema neke posebne saradnje...”, rekao je on.
Radić je naveo da Crna Gora na nivou vojno-tehničke saradnje ima potpisan niz takvih sporazuma sa raznim zemljama, “koji nisu specifični”.
“Ti dokumenti nisu različiti za Ukrajinu u odnosu na sporazum a bilo kojom drugom zemljom. Razlike su u finesama, ali generalno to je tipski. Mora da postoji definicija saradnje, nabroje se sve oblasti i kaže ‘to su mogući potencijali saradnje’. Same konkretne forme saradnje su na Ministarstvu odbrane, Ministarstvu vanjskih poslova ili unutrašnjih, onome ko je povezan s tom temom”, dodao je on.
Odgovarajući na pitanje da li situaciju mijenja to što je riječ o sporazumu sa zemljom koja je u ratu, Radić je rekao da je Crna Gora već odlukama svoje vlade izvršila veliku vojnu pomoć Ukrajini u naoružanju, odnosno u vojnoj opremi.
“Vojna pomoć već teče. Ovdje je riječ o dugoročnosti saradnje, o definiciji zajedničkih aktivnosti. Od 2022. Crna Gora je slala i lake prenosne sisteme protivvazdušne odbrane Strela-2M i razna sredstva naoružanja, municije, raznu opremu za Ukrajinu. I to može da se radi bez tog sporazuma odlukom Vlade. Vlada donese zaključak i to funkcioniše u pravnom smislu...”, objasnio je sagovornik.
Upitan da li se sporazumom Crna Gora previše obavezuje, Radić je odgovorio da se ne “obavezuje previše”, dodajući da se sporazumom “definiše konkretna forma”.
“Vi imate pravni osnov, a šta ćete konkretno uraditi to zavisi od okolnosti i obostranih potreba”, napominje.
Vojni analitičar je naveo da će Crna Gora, kao članica NATO, imati neke svoje aktivnosti u kasnijoj podršci, poslije rata u Ukrajini.
“Ukrajina će se vjerovatno baviti deminiranjem, mnogo ubojnih sredstava nije aktivirano... To će biti posao za cijelu Evropu, ne samo za zemlje koje su članice NATO”, poručio je Radić.
Spajić misli da Milatović može potpisati sporazum sa Zelenskim
Govoreći o porukama šefa države, izvor “Vijesti” iz vrha izvršne vlasti rekao je da Spajić smatra da, ako Vlada ovlasti Milatovića, nema prepreka da on (predsjednik) potpiše sa Zelenskim sporazum o saradnji u oblasti bezbjednosti.
“Vlada je spremna da ga ovlasti da potpiše kad god želi...”, poručio je sagovornik.
Izvor blizak Milatoviću kazao je da šef države nije nadležan za potpisivanje međunarodnih sporazuma, već izvršna vlast, “pogotovo što se ona često žali kako se predsjednik miješa u njene nadležnost”.
U zaključcima Vlade donesenim istog dana kad je prihvaćen sporazum, piše da će taj međunarodni dokument potpisati Spajić.
Socijaldemokrate: Ukrajina treba da dobije svu raspoloživu pomoć kako bi se odbranila od agresije i oslobodila okupirane teritorije
Iz Socijaldemokrata je odgovoreno da snažno zagovaraju da Ukrajina treba da dobije svu raspoloživu pomoć kako bi se odbranila od agresije i oslobodila okupirane teritorije.
"Pobjeda Ukrajine ne predstavlja samo njihovu pobjedu, već i pobjedu čitave Evrope i svih onih demokratskih i slobodarskih vrijednosti.U tom kontekstu, svaka inicijativa ili sporazum koji bi došao na dnevni red naišao bi na našu podršku", kazali su "Vijestima" iz te partije.
Ističu da bi za detaljniji odgovor na pitanje da li će Sporazum podržati u parlamentu bilo neophodno imati uvid u predloženi sporazum, detaljno ga razmotriti i donijeti konačnu odluku u skladu s obavezama koje imamo kao punopravna članica NATO-a i kandidat za ulazak u EU.
Bonus video:
