Većina partija vlasti oćutala je ili mlako reagovala na kritike iznijete u izvještaju Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, u kom je između ostalog, upozoreno na opasnosti političkog revizionizma “koji iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe”, te osuđeno veličanje ratnih zločinaca i rasprostranjeno javno negiranje međunarodnih presuda za ratne zločine.
Na pitanja kako gledaju na kritike iz dokumenta koji je prekjuče usvojen (u formi rezolucije) i koji je partijski stav povodom konstatacija u njemu, Vijesti su odgovore dobile od dva konstituenta vlasti - Demokrata i Socijalističke narodne partije (SNP), dok su iz Pokreta Evropa sad (PES), Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Bošnjačke stranke oćutali upit lista.
Poslanica Demokrata Anđela Vojinović, rekla je Vijestima rekla da ta stranka poruke EP analizira “vrlo odgovorno i s dužnom pažnjom”, dok je iz SNP-a poručeno da se “samo kroz istinu može graditi zdravo i pomireno društvo”.
Poslanik Albanskog foruma (AF) Artan Čobi kazao je da je ta koalicija od početka formiranja aktuelne vlade, "čak i tokom pregovora", insistirala da se konstituenti "manu tema koje produbljuju razlike, i prioritet daju evropskim integracijama".
Građanska aktivistkinja Milena Bešić ocjenjuje da je “deklarativno evropejstvo” stranaka vlasti zapravo - politički oportunizam.
“Ono ne podrazumijeva istinsko prihvatanje evropskih vrijednosti, već služi isključivo kao sredstvo za očuvanje vlasti”, saopštila je ona listu.
Pravda i suočavanje s prošlošću
Vojinović je kazala da Demokrate pozdravljaju svaki signal iz evropskih institucija koji, navodi ona, podsjeća da evropski put nije samo tehnički, već i reformski i vrijednosni proces. Dodala je da je “svaki komentar, pohvala ili kritika iz Brisela” prilika da “osnažimo kurs kojim smo krenuli, ali i da budemo iskreni prema sebi i društvu u cjelini”.
“Veličanje ratnih zločinaca, politički revizionizam koji dolazi sa oba pola krajnje desnice i negiranje zločina u zavisnosti od nacionalnog identiteta žrtve predstavljaju pojave koje nijesu dobre, ni prihvatljive za bilo koje demokratsko društvo. Kao što nije dobro da se pristrasno i jednostrano utvrđuju određene istorijske činjenice, kojima smo, naravno, svjedočili decenijama unazad”, ističe sagovornica.
Navela je da u Demokratama vjeruju da se “istinsko pomirenje gradi ne na relativizaciji, već na istini, pravdi, odgovornosti i pomirenju”.
“Nacionalne i etničke tenzije su prošlost iz koje smo, nadamo se, svi izvukli pouke”, konstatuje Vojinović.
Iz SNP-a su saopštili da su “za iskreno suočavanje s prošlošću”, te da sve zločine treba jasno osuditi, a da odgovorni moraju odgovarati pred pravosuđem.
“Međutim, protivimo se kolektivizaciji krivice i generalizacijama koje mogu produbiti podjele. Ključno je da iz prošlosti izvučemo pouke kako se takvi događaji više nikada ne bi ponovili”, kazali su.
Čobi je naveo da će "pokušaji iskrivljenja istorijskih činjenica", bez obzira s koje strane dolaze, "na kraju najviše štete napraviti upravo njima samima".
"Mi ne diramo o pravu pojedinaca ili grupa da se stvari gledaju iz određenih uglova, ali smo protiv svakog pokušaja da se istorijski događaji iskoriste za izazivanje podjela", dodao je.
Ocijenio je da je odgovornost na svima, ne samo političarima, a "pogotovo državnim i vjerskim institucijama".
"Nažalost, u posljednjih 30 godina svjedoci smo da to nije bio slučaj, jer da jeste, Crna Gora bi već bila članica Evropske Unije", rekao je sagovornik.
Ćutanje razlog za brigu
Bešić navodi da je dobro što su “ovako jasne i ozbiljne ocjene” našle mjesto u izvještaju, posebno imajući u vidu da, tvrdi ona, izostaje bilo kakva kritička reakcija institucija unutar same države. Ocjenjuje da ćutanje partija vlasti na konstatacije EP, “baš kao i ćutanje tužilaštva na svakodnevne istupe crkvenih velikodostojnika, političara i kvaziintelektualaca” zabrinjava.
Više državno tužilaštvo Podgorica odbacilo je krivičnu prijavu koja je podnesena protiv mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje, dok bjelopoljsko Više državno tužilaštvo prikuplja obavještenja i dokaze radi ocjene ima li elemenata krivičnog djela u govoru mitrpolita budimljansko-nikšićkog Metodija.
Joanikije i Metodije nedavno su hvalili četničke vođe Pavla Đurišića i Dragoljuba Mihailovića, prikazujući ih kao heroje i prve borce protiv fašizma, dok su partizanski pokret i poslijeratnu vlast okarakterisali kao zločinačke i neprijateljske prema srpskom narodu.
Bešić ukazuje da je nedopustivo da se u javnom diskursu plasiraju “revizionistički i opasni narativi”, koji često, kaže ona, podstiču netrpeljivost i govor mržnje.
“... Naročito kad dolaze sa zvaničnih adresa, jer takve poruke oblikuju javno mnjenje, dugoročno narušavaju društvenu stabilnost i negativno utiču na na duh i karakter društva”, dodaje ona.
Bešić poručuje da partije većine ne pokušavaju da prikriju “ideološki motivisane pokušaje prekrajanja istorije i redefinisanja vrijednosti crnogorskog društva”, kroz “velikosrpsku agendu i nastojanja Srpske pravoslavne crkve (SPC)”, a sve to mimo interesa građana i ustavnih principa. Rekla je i da vlast Ustav, zakone i institucionalni poredak države, kao i ocjene i preporuke evropskih institucija, tumači provizorno.
“Od mišljenja Venecijanske komisije u slučaju penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, do brojnih drugih primjera koji ukazuju na selektivno i politički motivisano postupanje... Ćutanje na izvještaj EP-a je, zapravo, jasan pokazatelj tog ideološkog i političkog otklona”, navodi ona.
Reforme ne smiju da pate
U izvještaju EP navodi se i da vjerske institucije mogu biti iskorišćene kao sredstvo spoljnog uticaja, te da osuđuju svako “neprimjereno miješanje SPC u tom smislu”.
Upitana kako komentariše tu konstataciju, Vojinović je odgovorila da izvještaj sadrži važne poruke, ali i “određene formulacije koje su proizvod političkog kompromisa”, dodajući i da pored toga, iz tog dijela izdvajaju poruku koju smatraju važnom - “evropska agenda Crne Gore ne smije biti talac vještački podgrijanih identitetskih sukoba”.
“... Identitetske teme ne smiju biti paravan za bjekstvo od reformi. Evropska agenda ne trpi alibije. Onima koji žele da nas vraćaju unazad, građani su već dali jasnu poruku na izborima”, ocijenila je ona.
Iz SNP-a su odgovorili da identitetska pitanja ne treba koristiti za skretanje pažnje s reformi, ali da su ona “sastavni dio društva i ne mogu se zanemariti”.
“Sve vjerske zajednice, uključujući SPC, treba da djeluju u okviru zakona, ali ne prihvatamo pristup u kom se izdvaja i negativno prikazuje samo jedna vjerska zajednica. SNP će uvijek štititi pravo na vjeru, slobodu izražavanja i očuvanje nacionalnog identiteta, uz puno poštovanje evropskih vrijednosti i principa sekularne države”, rekli su.
Ni Mandić neće o packama EP
U dokumentu koji je usvojio EP se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog podrške visokih funkcionera predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska, Miloradu Dodiku, kao i izražava žaljenje zbog učešća na “Sveopštem srpskom saboru” u Beogradu.
Iz kabineta šefa parlamenta Andrije Mandića, koji je više puta dao podršku Dodiku, a prošle godine bio je i prisutan na događaju u glavnom gradu Srbije, nisu odgovorili na pitanja Vijesti kako prvi čovjek Skupštine gleda na konstatacije iz dokumenta EP.
Bonus video:
