Javne svađe između Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske narodne partije (DNP) odražavaju dugotrajne unutarkoalicione tenzije i političko nadmudrivanje u kojem prvi nastoje da potvrde dominaciju, a drugi da ojačaju identitetski profil, ali uprkos razlikama, obje strane ostaju posvećene očuvanju vlasti, jer zajednički interes i dalje ima prednost nad mogućim raskolom.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” odgovarajući na pitanja šta znače sve učestalije svađe između te dvije vladajuće partije, da li je to samo predstava za javnost i da li bi njihovo “sukobljavanje” moglo imati posljedice po vlast. Ipak, upozoravaju da bi nastavak tenzija mogao otvoriti prostor za promjene u sastavu Vlade.
Novo “varničenje” među koalicionim partnerima desilo se krajem prošle sedmice nakon što je predsjednik DNP-a Milan Knežević poručio da je koalicija sa PES-om rezultat političke nužde i ocijenio da bi premijer Milojko Spajić bio srećniji da DNP nije dio vlasti. Odgovorio mu je funkcioner PES-a Tihomir Dragaš poručujući da parlamentarna većina može opstati i bez Kneževića, uz poruku da “ništa nije dobro raditi iz nužde”.
NE PROPUSTITE
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović ocijenila je da su ovakve poruke odraz unutarkoalicionih tenzija koje postoje još od formiranja Vlade.
“DNP pokušava da pokaže samostalnost i političku težinu, dok PES nastoji da se pozicionira kao centralni stub vlasti koji može funkcionisati i bez najmanjeg partnera. Suštinski, riječ je o političkom nadmudrivanju, a ne o najavi raspada. Ispod površine, obje strane i dalje sarađuju na operativnom nivou”, rekla je “Vijestima” Vuksanović.
Politikolog Miloš Perović je ocijenio da je očigledno da u 44. Vladi već duže postoje disonantni tonovi i politička talasanja, što nije čudno ako se ima u vidu njena heterogenost.
“Nije tajna da DNP već jedan vremenski period ne glasa u parlamentu kako se u Vladi očekuje. Imam utisak da svojim djelovanjem u okviru Vlade, DNP u najvećoj mjeri radi na pozicioniranju pred biračima”, kazao je Perović.
On je istakao da se DNP, kao partija koja baštini tradicionalnije, prosrpske i identitetske stavove, često javno suprotstavlja potezima PES-a koji su više proevropski i građanski orijentisani. “Ovakvo ponašanje može biti strateški potez da se dokaže lojalnost svom biračkom tijelu i pokaže da ne odstupaju od programskih načela, čak i kada su u koaliciji”, istakao je Perović.
On je ocijenio da time jačaju svoj imidž “čvrste” i principijelne partije.
“A ono što mi se čini kao najočiglednije jeste da bi DNP javnim kritikovanjem određenih vladinih poteza, iako je dio Vlade, mogao da se distancira od nekih nepopularnih odluka PES-a, prije svega ekonomskih. Na taj način, ako dođe do nezadovoljstva građana, DNP može reći ‘mi smo to kritikovali’ ili ‘mi nismo bili za to’, čuvajući svoj rejting”, istakao je Perović.
Iz PES-a nisu dogovorili zašto su sve češće meta javnih kritika DNP-a i da li posljednja svađa između Tihomira Dragaša i Milana Kneževića znači da su odnosi između dvije partije pogoršani.
Ni iz Kneževićeve partije nisu odgovorili da li će izaći iz Vlade s obzirom na učestala nezadovoljstva koja iskazuju prema PES-u i da li i na koji način PES narušava međusobne odnose u vladajućoj koaliciji.
Knežević je prošle sedmice na A plus televiziji rekao da DNP ne namjerava da napusti Vladu, jer će nakon toga “odmah ući predstavnici DPS-a”.
“Oni samo čekaju priliku. Danijelu Živkoviću su oči kao leopardu kad vreba plijen. Samo čeka da uleti u koalicioni prostor”, rekao je Knežević.
Dodao je da DNP sa svoja četiri poslanika i dva ministra nije povuko “nijedan antifašistički, antiideološki i antiprogramski potez”.
Predstava za javnost i pozicioniranje
Odgovarajući na pitanje da li je to predstava za javnost da se DNP suprotstavlja jačem koalicionom partneru, Vuksanović je kazala da je u velikoj mjeri riječ o javnom “pozicioniranju”.
“DNP želi da se pred svojim biračima predstavi kao faktor koji ne pristaje na sve, dok PES koristi trenutak da pokaže da im politička stabilnost ne zavisi od DNP-a. Ovakva dinamika nije neuobičajena u koalicijama koje povezuje pragmatizam, a ne ideološka bliskost”, ocijenila je Vuksanović.
Ona je kazala da su obje strane zasad zainteresovane da zadrže vlast, bez dramatičnih izlazaka iz koalicije.
“Međutim, nastavak ovakvih tenzija mogao bi otvoriti prostor za promjene u sastavu Vlade ili preraspodjelu političkog uticaja unutar nje”, ocijenila je Vuksanović.
Miloš Perović kaže da ne bi isključio tezu da javni sukobi mogu biti način da DNP poveća svoju pregovaračku moć unutar koalicije.
“Pokazivanjem spremnosti da ‘zakomplikuju” stvari, mogu iznuditi više ustupaka od PES-a, bilo u vidu ministarskih pozicija, mjesta ‘po dubini’ u državnoj upravi ili usvajanja određenih zakonskih rješenja”, rekao je Perović.
Smatra da neće biti konkretnih posljedica po opstanak 44. Vlade, navodeći da je bilo do sada i većih kriza, “a čini se da je njihov najmanji zajednički sadržalac interes i funkcija na kraju uvijek presudan”.
Početkom aprila takođe je bilo razmirica između PES-a i DNP-a, izazvanih odlukom premijera da potpiše sporazum o saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), najavljujući da će investitor iz te zemlje Mohamed Alabar uložiti 30 milijardi eura za projekte na ulcinjskoj Velikoj plaži.
Knežević je tada rekao da u njegovoj partiji nijesu znali za sporazum i da su kasnije na Vladi njihovi predstavnici upoznati s tom inicijativom.
Poslanik PES-a Miodrag Laković odgovorio mu je da ako je DNP ili bilo ko od konstituenata vladajuće većine redefinisao svoj odnos prema koalicionom sporazumu i “Barometru 26” (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora s EU), treba da preispita svoje učešće u izvršnoj vlasti.
Uslijedio je sukob saopštenjima, a iz PES-a su ‘’Vijestima’’ tada rekli da funkcionalnost Vlade nije narušena “predizbornim saopštenjima partija” i da ne postoje razlozi za sazivanje prijevremenih izbora, pogotovo u svjetlu činjenice da ‘’Vlada u svakom trenutku ima većinu znatno veću od 41 poslanika’’.
DNP je “ratovao” s Vladom u više navrata, prije nego je postao dio izvršne vlasti, nakon rekonstrukcije u julu prošle godine. Oni su, između ostalog, u maju 2024. godine najavljivali preispitivanje podrške izvršnoj vlasti, šest mjeseci nakon njenog formiranja, pošto je Spajić na premijerskom satu poručio da će Crna Gora podržati usvajanje rezolucije o genocidu Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, što je i učinila. Uprkos tome, Knežević nije napustio vlast.
Knežević je u martu ove godine rekao da neće podržati novu rekonstrukciju Vlade, dok im Spajić ne saopšti kad će početi dijalog o pitanju normiranja srpskog jezika kao službenog i uvođenju dvojnog državljanstva sa Srbijom, ali i dok, kako je naveo, ne čuje kad će vladajuća Bošnjačka stranka (BS) napustiti koaliciju s opozicionom Demokratskom partijom socijalista (DPS) u Bijelom Polju.
Vlada je rekonstruisana sredinom aprila. Rekonstrukcijom su spojena dva resora - Ministarstavo energetike i Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa u Ministarstvo energetike i rudarstva, a za ministra je izabran Admir Šahmanović.
Takođe je formirano Ministarstvo javnih radova, na čijem je čelu ministarka Majda Adžović.
Bonus video:
