Kolektor „čisti” fotelje za opoziciju? Do čega mogu dovesti sukobi u vlasti u Podgorici

Ako Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića bude isključena iz podgoričke vlasti, što od premijera i prvog čovjeka Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića traži gradonačelnik Podgorice Saša Mujović (PES), većina u parlamentu glavnog grada mogla bi da se održi ulaskom najmanje dvije opozicione stranke u nju, ne računajući najjaču - Demokratsku partiju socijalista (DPS), koja teško da može biti dio takvog aranžmana.

Mujović je, kako je potvrđeno “Vijestima” iz PES-a, zahtijevao od Spajića i raskid savezništva s DNP-om na državnom nivou, ali to, ukoliko bi se desilo, ne bi, za razliku od slučaja Podgorice, ugrozilo Vladu, osim ako bi se Kneževiću pridružili njegovi dugogodišnji partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) - Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Međutim, pitanje je koliko je to realno, s obzirom na to da se iz Mandićeve stranke nijesu usprotivili izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor) u zetskom naselju Botun, protiv čega Knežević oštro protestuje, prijeteći napuštanjem vlasti u glavnom gradu.

Mujović je, prema navodima Televizije “Vijesti, preksinoć, na sastanku s predstavnicima vladajućih partija u Podgorici, tražio da se zbog prijetnji koje je lider DNP-a uputio zbog planirane izgradnje kolektora u Botunu i, kako je ustvrdio, “permanentnih neistina” koje iznosi o njemu (Mujoviću), raskrsti s DNP-om na lokalu, “iako nema ništa protiv njihovih odbornika”, ali i na nivou države. Podgorički odbor PES jednoglasno je podržao zahtjeve Mujovića, poručivši da oni koji nisu za” odgovoran odnos”, mogu pokušati da konstituišu neku novu većinu.

Izgradnja postrojenja u Botunu važna je za zatvaranje Poglavlja 27 (životna sredina) u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom (EU), koja je obezbijedila sredstva za taj projekat. Cilj Vlade je da sva poglavlja “precrta” do kraja sljedeće godine, kako bi zemlja ušla u EU 2028.

S obzirom na to da Skupština Glavnog grada ima 59 odbornika, za konstituisanje gradske vlasti potrebna je podrška najmanje 30 njih. Vladajuću većinu u Podgorici čini 31 odbornik. U njoj su savez PES-Demokrate (14 odbornika), partije bivšeg DF-a s manjim partnerima (13 odbornika) i Pokret za Podgoricu blizak šefu države Jakovu Milatoviću (četiri odbornika). Ako DNP, koji ima četiri predstavnika (po dogovoru s Pravom Crnom Gorom, u međuvremenu su dobili četvrtog), bude isključen iz vlasti, vladajuća koalicija “spala” bi na 27 odbornika, i morala bi da potraži podršku najmanje tri predstavnika opozicije da bi preživjela.

U tom slučaju potrebna bi im bila podrška dvije opozicione stranke (ne računajući DPS) - Građanskog pokreta (GP) URA Dritana Abazovića, Stranke evropskog progresa (SEP) Duška Markovića ili Pokreta Preokret Srđana Perića. Svi oni imaju po dva odbornika u klupama podgoričke Skupštine.

Iako se u političkim krugovima spekuliše da bi ti politički akteri mogli da budu pozvani da zamijene DNP u podgoričkoj vlasti, iz tih partija tvrde da ih niko nije kontaktirao tim povodom.

“Nikakve kontakte nemamo i uopšte nismo razmišljali o toj opciji”, rekli su “Vijestima” nezvanično iz GP URA.

Informacija da Abazovićeva stranka neće potpisati interpelaciju DPS-a o radu jednog od potpredsjednika Vlade Alekse Bečića (Demokrate), podgrijala je u dijelu političke javnosti glasine da GP URA tako stvara uslove da bude pozvan u vlast u Podgorici ako Kneževićev DNP bude eliminisan iz nje.

Iz Preokreta takođe nezvanično kažu da ne znaju ništa o eventualnoj prekompoziciji vlasti, niti da ih je iko obavijestio o tome.

Marković: Nećemo da premoščavamo razlike u većini

Lider SEP-a i nekadašnji premijer Marković, saopštio je “Vijestima” da ni njih niko iz podgoričke vlasti nije kontaktirao, niti da su oni iskazali interesovanje da uđu u nju.

“SEP je opoziciona stranka u gradskom parlamentu. Naši odbornici imali su veoma konstruktivan pristup o pitanjima od javnog interesa i od interesa za građane Podgorice. To smo jasno pokazali kad je u pitanju gradnja kolektora u Botunu - i kroz parlament, a i javno saopštenim stavovima naše stranke”, naveo je Marković.

On je poručio da problemi u vladajućoj koaliciji nisu SEP-ovi.

“Nijesmo zainteresovani da posredujemo, niti premošćavamo njihove razlike i nesposobnost da rade u interesu građana”, podvukao je Marković.

Podsjetio je da su iz SEP-a javno rekli da gradnja kolektora ima njihovu bezuslovnu podršku, jer je to “pitanje zdravlja građana Podgorice, Zete i primorskih opština”.

“Zaštita rijeke Morače i Skadarskog jezera nije samo ekološko, već zdravstveno pitanje, a i uslov za nastavak naše evropske integracije”, podvukao je nekadašnji premijer i bivši visoki funkcioner DPS-a.

Marković je u junu 2024. napustio DPS-a i osnovao SEP. Bivše partijske kolege nije oštrije kritikovao do prošle sedmice, kad je rekao da su omogućili bivšem premijeru Abazoviću potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Stoga se postavlja pitanje - da li Marković tako daje signal da je spreman da ulazi u koalicione aranžmane sa strankama koje su prije pet godina porazile trodecenijski režim DPS-a na državnim izborima.

U NSD-u ne vide razlog da bilo ko izlazi iz vlasti

U slučaju eventualnog isključenja Kneževića iz gradske vlasti, dilema je da li bi u njoj ostali njegovi dugogodišnji saveznici iz NSD-a.

“Vijestima” je iz Mandićeve partije nezvanično rečeno da oni ne vide razlog da bilo ko izlazi iz vlasti. Dodaju da će o tome da li će ostati dio vladajuće koalicije u Podgorici ako DNP više ne bude tu, odlučivati stranački organi NSD-a.

“Mi, za sada, ne vidimo razlog da bilo ko izlazi...”, kazao je sagovornik, navodeći da o tome, kao opciji, s njima niko nije pričao.

Iz DNP-a nijesu odgovorili na pitanja redakcije kako gledaju na zahtjev gradonačelnika Podgorice, te da li očekuju da, ako budu izbačeni iz vlasti, s njima pođe NSD.

Iako je informacija o zahtjevu Mujovića objavljena preksinoć, ni DNP, ni Knežević nijesu se do zaključenja ovog broja “Vijesti” oglašavali o tome.

DNP je u aprilu prošle godine potpisao sporazum o organizovanoj saradnji i jedinstvenom političkom djelovanju sa Slobodnom Crnom Gorom Vladislava Dajkovića i Pravom Marka Milačića. Dajković je, odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li će stati uz Kneževića, odgovorio da “čvrsto vjeruje” da nijednoj partiji aktuelne većine u glavnom gradu ne pada na pamet da sarađuje s DPS-om i Markovićevom strankom.

“Ipak, ako dođe do takvog scenarija, jasno ćemo se odrediti u svega nekoliko minuta, koliko nam je potrebno da organizujemo elektronsku sjednicu podgoričkog odbora i stavimo na glasanje odluku...”, poručio je Dajković.

Bogdan Božović, predsjednik podgoričkog odbora Socijalitičke narodne partije (SNP) koja je na izborima u glavnom gradu bila u koaliciji s DF-om, rekao je “Vijestima” da do njih nije došla informacija o prekompoziciji vlasti, ali da je njihov stav da, ako su DNP-u alternativa DPS ili SEP, oni neće biti dio takve uprave.

Iz Demokrata su nezvanično kazali listu da neće donositi nikakve odluke bez dogovora unutar vladajuće većine.

“Test za Mandića”

Jedan sagovornik “Vijesti” iz vladajuće većine, rekao je u neformalnom razgovoru da su dešavanja u vezi DNP-a test za Mandića, koji ćem tvrdi, morati da pokaže “da li mu je važniji put države u EU ili interesi druge države”.

Neki sagovornici iz vlasti pak ne isključuju mogućnost da Knežević nađe kompromis s PES-om, bez obzira na poruke iz Spajićeve partije.

Jedan sagovornik “Vijesti” iz PES-a podsjeća da je podgorički odbor te stranke bio jednoglasan u podršci Mujovićevim zahtjevima, tvrdeći da je i većina poslaničkog kluba PES-a za to da se “raskrsti” s Kneževićem, dok je drugi naveo da Mandić, kad je u pitanju kolektor u Botunu, nije na fonu Kneževića, konstatujući da se niko iz NSD-a nije oglašavao o pitanju postrojenja.

Na čelu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koje treba da izda građevinsku dozvolu za izgradnju kolektora u Botunu, nalazi se NSD-ov Slaven Radunović. On je sredinom septembra poručio da će Ministarstvo, kad mu stigne zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, postupiti po zakonu.

Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić, kazao je Televiziji Vijesti 22. septembra je da je predat kompletan zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, navodeći da očekuje odgovor Ministarstva u zakonskom roku od 30 dana, ali da se nada i bržem rješenju “s obzirom na raniju podršku resornog ministra Radunovića i premijera Spajića”.

Vladi ne prijeti opasnost ako DNP bude izbačen

Isključenje DNP-a iz Vlade ne bi zaljuljalo Spajićevu vlast, ali ona ne bi opstala ako bi, u slučaju da se to desi, za Kneževićem krenuo Mandićev NSD.

Vladajuća većina ima 52 predstavnika u državnom parlamentu, koji ima 81 mjesto. Ukoliko bi Knežević bio izbačen iz nje, većina bi imala 48 poslanika (jer DNP ima četiri), ali bi, ako NSD izađe (sa svojih devet predstavnika), pala na 39 - dva manje od minimuma potrebnog za formiranje vlasti. DNP u Vladi ima dva člana - potpredsjednika za infrastrukturu i regionaini razvoj Miluna Zogovića i ministarku saobraćaja Maju Vukićević.