Proces evropskih integracija sve više se prelama kroz političke kalkulacije ključnih članica Evropske unije (EU), pa pitanje približavanja Crne Gore njoj više nije stvar zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već procjene da li je državu uopšte isplativo podržati u sadašnjoj geopolitičkoj klimi.
Tako sagovornici “Vijesti” odgovaraju na pitanje da li bi Crna Gora, u ovoj fazi pregovora s EU, trebalo da krene da lobira za ulazak u tu zajednicu u Parizu i Berlinu, odnosno na svim adresama na kojima ima ili skepse prema proširenju Unije ili gdje ne postoji nedvosmislena podrška tom procesu.
Oni poručuju da u glavnim članicama EU, Francuskoj i Njemačkoj, proširenje EU nije prioritetna tema, što se, tvrde, vidi u tome da u Berlinu već dugo niko na vlasti nije uložio autoritet, niti “dao gas” da se države Zapadnog Balkana prime u zajednički blok, a slično je i u Francuskoj, gdje bi, upozoravaju, situacija mogla biti još gora ako na izborima 2027. godine pobijede partije tamošnje desnice.
Zbog toga je, dodaju sagovornici, pitanje kako u takvom kontekstu uopšte da dođe do prijema novih država u EU, a da se dobije podrška i građana i lidera skeptičnih država - prije svega Francuske i Njemačke.
Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber, rekao je u septembru u Podgorici da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica Unije, dodajući da je glavna poruka da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i svim državama članicama.
Prema istraživanjima stavova građana EU prema proširenju (Eurobarometar), rađenom sredinom godine, članstvo Crne Gore podržava 51 odsto građana, uz određena odstupanja od članice do članice. Najveći nivoi podrške ulasku Crne Gore bilježe se u Švedskoj (81 odsto), Sloveniji (70 odsto), Danskoj i Hrvatskoj (po 68 odsto). Najniži rezultati registrovani su u Austriji i Francuskoj (po 40 odsto), te u Češkoj (43 odsto), zatim Njemačkoj (45 odsto) i Belgiji (49 odsto).
Novinar iz Bona Nemanja Rujević kazao je “Vijestima” da još od dolaska na vlast francuskog predsjednika Emanuela Makrona u EU važi maksima - prvo reforme EU, pa onda proširenje. Međutim, napominje da se reforme unutar bloka uopšte ne naziru.
“Iz perspektive noseće osovine EU, a to je Berlin-Pariz, te reforme trebalo bi da podrazumijevaju ukidanje jednoglasnog odlučivanja, odnosno toga da praktično svaka članica EU ima pravo veta i da može da blokira bilo koju krupnu odluku. Oni su se toga nagledali prvo od Poljske, a u posljednje vrijeme prevashodno od (mađarskog premijera) Viktora Orbana, i to im se smučilo”, objašnjava Rujević.
Iz EU se sve češće, a pogotovo u posljednjih nekoliko mjeseci, čuju predlozi da se nove države primaju u EU bez prava veta. Nakon što je briselski “Politiko” sredinom oktobra objavio da bi, prema predlogu za izmjenu pravila članstva u EU, koji je još u ranoj fazi, nove zemlje mogle da se pridruže EU bez punog prava glasa, slična ideja čula se ove sedmice u Njemačkoj. Predsjedavajući Odbora za evropske poslove u Bundestagu, Anton Hojfrajter, kazao je da se mogućnost članstva u EU “s privremenim ograničavanjem prava veta” ozbiljno razmatra kao opcija za zemlje kandidate, uključujući i Crnu Goru, prenio je RTCG.
Hojfrajter je rekao da velike reforme nijesu potrebne kako bi EU prihvatila Crnu Goru, “jer je to mala zemlja”.
“Imamo samo jedan pravi problem, a to je veto. Pa zašto ne bismo napravili (pristupni) ugovor sa Crnom Gorom - možete biti punopravni član EU s jednim izuzetkom. Potpisaćete ugovor da nećete koristiti svoje pravo veta sve dok ga ne reformišemo”, izjavio je Hojfrajter na Forumu o vanjskoj politici u Berlinu.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, kazao je da će u sporazumu o pristupanju s Crnom Gorom postojati prelazne klauzule.
“Sve je to predmet pregovora. Svi se moraju složiti, 27 država članica i Crna Gora, inače nema dogovora. Suština je da sporazum o pristupanju nikad neće učiniti Crnu Goru drugorazrednom članicom EU”, saopštio je Felten u srijedu za RTCG.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” kakvu će strategiju preduzeti Vlada da članicama EU objasni zašto je važno da Crna Gora da uđe u EU, na kojim adresama će se lobirati, je li vrijeme da se fokus premjesti na Pariz, Berlin i Amsterdam...
Veliki neće da ih mali blokiraju
Rujević navodi da priče o vetu drugim riječima znači - “da ti veliki ne žele da im mali blokiraju odluke,” i da, u tom smislu, kažu - “nema šanse da se proširujemo, pa da primimo još ne znam koliko državica koje će onda takođe moći da nas blokiraju”.
On tvrdi da od reforme unutar EU “neće biti ništa”, jer bi trebalo Orban da pristane na to da njemu oduzmu moć veta, a “on neće da na to pristane”. Podsjeća da se pojavljivala s vremena na vrijeme ideja o EU u “koncentričnim krugovima” ili u “više brzina”, gdje se postavlja pitanje da li je to onda “pravo” članstvo u EU, da li je neka skromna utješna nagrada i sl.
Novinarka francuskog “Mond diplomatika” Ana Otašević, tvrdi da u Francuskoj proširenje nije popularno i da, kako kaže, prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja iz septembra, samo 43 odsto Francuza i 49 odsto Njemaca podržava proširenje, u poređenju s evropskim prosjekom od 56 odsto.
Ona je rekla “Vijestima” da analitičari u Francuskoj govore da “ništa ozbiljno nije na stolu” i da je pitanje kako u takvom kontekstu uopšte da dođe do integracija novih članica, a da se dobije podrška i građana i lidera tih država članica.
Otašević navodi da je dinamika koja dolazi iz evropskih institucija drugačija, jer je od početka ruske invazije u Ukrajinu u februaru 2022. pitanje proširenja postalo politički prioritet.
“Jedno su političke poruke koje dolaze iz Brisela, koje treba da podstaknu entuzijazam i podstakle su, pa zemlje kao što su Crna Gora i Albanija imaju utisak da je to proces koji samo što se nije dogodio”, podvukla je Otašević.
Prema njenim riječima, institucionalni okvir EU, koji je predviđen aktuelnim ugovorima, nije prilagođen mogućnosti velikog proširenja do 2030. godine, posebno u pogledu donošenja odluka, a “jednoglasnost i zadržavanje veta u oblasti spoljne politike ili prisustvo jednog komesara po državi članici, predstavljaju prave kočnice”.
Članstvo s preduslovima
Rujević je kazao da mu je zamislivo da, ako se odluči da se ide na relativno brzo proširenje EU, “koje je, globalno gledano, zapravo užasno sporo”, da Crna Gora u narednim godinama postane dio Unije. Istakao je da je zamislivo da to bude neka vrsta “članstva s preduslovima”, da Crna Gora neko vrijeme ne bude punopravna članica, jer ne bi imala pravo veta kao ostale članice.
“Ne mogu da budem siguran da će se uopšte razmatrati proširenje EU. Na kraju krajeva, da bi se to desilo lideri evropskih zemalja, recimo Njemačke, moraju u jednom trenutku da izađu pred svoje građane da kažu - vidite, mi podržavamo ulazak neke tamo Crne Gore, Srbije, Ukrajine zbog toga toga i toga...”, naveo je sagovornik.
Podsjeća da raspoloženje javnog mnjenja u Evropi, prema posljednjim anketama, vrlo varira, i da to ima veze i s raznim krizama od ekonomskih do migracija, tako da je, podvlači, nezahvalno išta predviđati. Dodao je da, na kraju, može ispasti da je Unija samu sebe na neki način “kastrirala”, tako što se odrekla proširenja kao jednog moćnog mehanizma da privuče zemlje na svoju stranu da se zaokružuje, i da je proširenje kao “zaklano pile”.
“Koje i dalje trči, djeluje da se nešto dešava, a međutim - u stvari je mrtvo”, ocjenjuje Rujević.
Odgovarajući na pitanje da li bi Crna Gora trebalo da krene da, za članstvo, lobira u Berlinu i Parizu, Otašević je kazala da to, prije svega, zavisi od evolucije unutrašnje politike u tim samim zemljama.
“Nije stvar u tome jesu li ispunjeni neki uslovi, da li su zatvorena poglavlja, već da li će u samim politikama tih zemalja da procijene da im se to isplati kao spoljnopolitički potez u kontekstu ove geopolitičke situacije”, rekla je ona.
Koordinisani pristup tokom posjeta članicama
Vlada je početkom novembra usvojila informaciju o promociji članstva Crne Gore u zemljama EU za period 2025-2026, u kojoj se navodi da je promocija “zajednički zadatak cjelokupne izvršne vlasti”.
“Proces promocije članstva Crne Gore u EU treba posmatrati kao zajednički zadatak cjelokupne Vlade, koji pretpostavlja da svi ministri i predstavnici organa državne uprave tokom svojih posjeta državama članicama EU, javnih nastupa i medijskih angažmana dosljedno komuniciraju ključne poruke o evropskom putu Crne Gore”, navodi se u tom dokumentu.
Takav koordinisani pristup, kako se dodaje, doprinijeće “većoj vidljivosti reformskih napora, jačanju kredibiliteta države kao kandidata za članstvo i stvaranju šire podrške medu državama članicama EU”.
U Vladi smatraju da strateška i ciljano usmjerena komunikacija prema političkim akterima unutar EU i prema javnostima u državama članicama, ali i prema domaćoj javnosti - predstavlja jedan od ključnih alata za uspješno okončanje i očuvanje “kredibiliteta procesa”. Jačanje političkog dijaloga i bilateralne saradnje s državama članicama EU, kako navode, obezbjeđuje nesmetanu dinamiku procesa zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
“Čak i kad određena pitanja formalno nijesu dio završnih mjerila, njihovo uključivanje u poruke značajno doprinosi jačanju kredibiliteta procesa i jasno šalje poruku da Crna Gora dosljedno teži jačanju saradnje i evropskih vrijednosti”, piše u informaciji.
Komunikaciona strategija i stalna aktivnost posebno će, kako se dodaje, dobiti na važnosti kako se bude privodio kraju proces pregovora o članstvu, a u susret postupcima za ratifikaciju ugovora o pridruživanju.
“Ovakav koordinirani i posvećeni pristup trebalo bi da rezultira osnaživanjem političkog dijaloga sa članicama EU, ali i da osigura neophodne pretpostavke za konsolidovanje kapaciteta neophodnih za finalizaciju integracionog puta”, piše u dokumentu.
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.
Vlada očekuje da će do kraja ove godine zatvoriti još pet poglavlja, a 2026. i preostala, kako bi Crna Gora pristupila EU 2028.
Jasne, ciljane i aktuelne poruke za pojedine članice
U Vladi smatraju da je jačanje podrške javnog mnjenja u državama članicama EU kroz komunikaciju s međunarodnom javnošću, potrebno usmjeriti ne samo ka svim nivoima odlučivanja u državama članicama, nego i prema drugim relevantnim akterima u društvu.
“Pored opštih poruka koje važe za sve zemlje članice, neophodno je da se formulišu jasne, ciljane i aktuelne poruke koje bi bile koncipirane za pojedine države članice EU, a koje bi uzimale u obzir odnos konkretne države i njenih građana prema politici proširenja u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, kao i prema Crnoj Gori kao vodećem kandidatu i prvoj narednoj članici EU”, navodi se u informaciji.
Ključne poruke za nastavak političkog dijaloga, kako se dodaje, treba razvijati kroz komunikacione teze koje će se redovno, kvartalno, a po potrebi i češće, ažurirati i prilagođavati razvoju odnosa, kontekstu i stepenu ostvarenog napretka, ali i na osnovu političkog ambijenta u samim državama članicama EU.
“Ujednačenim i koordinisanim porukama dodatno će se jačati povjerenje u dosljednost evropskog puta Crne Gore, kako u zemlji, tako i u inostranstvu”, poručuju iz Vlade.
Rujević: Slatkorječiva priča o perspektivi, bez konkretnih djela
Nemanja Rujević je rekao da u Njemačkoj već dugo niko ko je na vlasti - a tu, kaže, prvo misli na bivšu kancelarku Angelu Merkel - nije založio svoj autoritet, niti nešto posebno “dao gas” da se u EU prime države Zapadnog Balkana.
“To nikad nije bilo u fokusu. To je bila slatkorječiva priča o perspektivi, međutim, bez konkretnih djela. S druge strane, znamo da su u regionu zemlje, prije svih Srbija, ali i neke druge, da se zapravo vode logikom - ‘mi bi kao da se pridružimo, a oni bi kao da nas prime’, i da njima, zapravo, i ne odgovara da, recimo, pravosuđe bude slobodno...”, naveo je Rujević.
On je izjavio da je, u toj situaciji, to stalno ostavljano po strani godinama, tako da je, na primjer, sadašnji njemački kancelar Fridrih Merc, “koji se uopšte i ne bavi mnogo regionom, dao šokantnu izjavu na jednom forumu, rekavši da se on zalaže za ekonomsku integraciju”.
“Dakle, samo za uključenje u tržište EU, i tu je u isti koš stavio Zapadni Balkan i Ukrajinu, koja je maltene prekjuče dobila status kandidata, i to svi znamo zbog čega. To je pokazalo jednu vrstu nezainteresovanosti koja se prelila u rad vlade Fridriha Merca, i u krugovima u Berlinu koji se bave našim regionom se postavlja pitanje - da li su oni uopšte za proširenje ili nisu”, ocijenio je.
Rujević je kazao da jasnog signala nema, navodeći da to što pričaju neki opozicionari ili neki ambasadori - ne znači da je izvršna vlast u Berlinu jasno i glasno za ovaj ili onaj model.
Bonus video:
