Dok hrvatski zvaničnici kažu da u pregovorima o rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja sa Crnom Gorom postoji napredak “u milimetrima”, iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) odgovaraju da je svaki pomak - “dobar napredak”.
Na pitanje “Vijesti” šta je, konkretno, do sad dogovoreno s hrvatskom stranom na planu rješavanja za njih spornih pitanja - među kojima su obeštećenje zatočenika u nekadašnjem logoru u Morinju, pitanje vlasništva nad brodom “Jadran”, razgrančenje dviju država (Prevlaka)... - iz MVP-a su juče odgovorili da je riješeno pitanje prostora za hrvatsku zajednicu u Tivtu, da su obnovljeni međuvladin Odbor za manjine i Komisija za nestala lica, te da je održana Ljetnja škola hrvatskog jezika (uz plan da postane godišnja).
Uprkos tome što nema rješavanja ključnih sporova, iz resora kojim upravlja Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) tvrde da su Podgorica i Zagreb tokom 2025. godine ostvarili “značajan napredak u unapređenju međusobnih odnosa i rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja”.
“Saradnja i komunikacija na svim nivoima - predsjednika država, premijera, ministara vanjskih poslova, kao i kroz radne kontakte drugih resora - odvijaju se kontinuirano i bez zastoja, uz posvećenost obje strane da se svim pitanjima od značaja pristupa profesionalno, pažljivo i odgovorno, u cilju pronalaženja održivih rješenja na obostrano zadovoljstvo”, kazali su iz MVP-a.
S druge strane, Vanda Babić Galić, savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlić Radmana, rekla je u četvrtak da napredak u rješavanju otvorenih pitanja postoji - ali “u milimetrima, ne u kilometrima”.
Ona je u intervjuu podgoričkom portalu “Standard” saopštila da se nada da će predsjednik Vlade Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) i ostali članovi vladajuće koalicije “uspješno preskočiti sve prepreke i završiti procese”.
“Vijesti” su početkom septembra prošle godine objavile da su Podgorica i Zagreb pred rješavanjem dijela spornih pitanja, i da bi potencijalni dogovor trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima zarobljenim u logoru u Morinju, neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, te promjenu imena kotorskog bazena, a da će pitanje vlasništva nad brodom “Jadran” biti ostavljeno za kasniji dogovor ili međunarodnu arbitražu. Međutim, do dogovora nije došlo.
Hrvatske vlasti onemogućile su Crnoj Gori krajem 2024. da zatvori Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima sa EU, a mjesec kasnije počele su bilateralne konsultacije između dviju zemalja.
Za sve potrebna "temeljna analiza"
Na pitanje da li je tačno da pregovori s Hrvatskom ipak slabo napreduju, odnosno “u milimetrima”, kako je rekla Babić Galić, iz MVP-a su odgovorili da, imajući u vidu da se u većem broju slučajeva radi o pitanjima koja kao otvorena figuriraju više decenija, u tom resoru cijene “da je svaki pomak u njihovom rješavanju dobar napredak”.
“Svako od otvorenih pitanja zahtijeva temeljnu analizu činjeničnog stanja i razmjenu egzaktnih informacija, a koje moraju biti lišene ličnih impresija, interesa ili emocija”, poručili su.
Iz MVP-a podsjećaju da su do sada održali dvije runde bilateralnih konsultacija s kolegama iz hrvatskog ministarstva, na nivou državnih sekretara, tokom kojih je, kažu, postignut dogovor o dinamici rješavanja pojedinih otvorenih pitanja, unapređenju saradnje i daljem jačanju bilateralnih odnosa.
Ističu i da se Ibrahimović sredinom januara ove godine sastao s hrvatskim kolegom Grlić Radmanom u Kotoru, prilikom obilježavanja Dana hrvatskog naroda, “kad su u prijateljskoj atmosferi iskoristili priliku da razmijene stavove o realizovanim aktivnostima i razmotre dalje korake s tim u vezi”.
Postignuti su, kako navode, “i konkretni rezultati”: trajno je riješeno pitanje prostora za hrvatsku nacionalnu zajednicu u Crnoj Gori poklanjanjem nepokretnosti - Doma kulture “Josip Marković” u Tivtu i obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj, koji je nakon višegodišnje pauze održao sjednicu u decembru prošle godine.
“Tokom avgusta prošle godine organizovana je ljetnja škola hrvatskog jezika u kojoj je učestvovalo 33 djece, uz namjeru da se Hrvatski ljetnji kampus organizuje na godišnjem nivou”, rekli su iz MVP-a, dodajući i da je obnovljen sastav Komisije za nestala lica Vlade, čime su “stvoreni uslovi za nastavak saradnje s Hrvatskom radi unapređenja efikasnosti u potrazi za nestalim osobama iz perioda ratova devedesetih godina”.
Pri kraju formiranje komisija za granicu i "Jadran"
Iz resora kojim rukovodi Ibrahimović rekli su “Vijestima” da, zbog složenosti, pitanja razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske, kao i status školskog broda “Jadran” zahtijevaju formiranje posebnih stručnih tijela i temeljnu pripremu, uključujući angažovanje eksperata iz relevantnih oblasti.
U tom smislu su, kako tvrde, u toku završne aktivnosti na formiranju komisije za razgraničenje i utvrđivanje državne granice, kao i komisije za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom “Jadran”.
“Ova tijela biće sastavljena od predstavnika nadležnih državnih organa i priznatih stručnjaka”, rekli su iz MVP-a.
Kako je već najavljeno, komisiju za pitanje vlasništva nad jedrenjakom predvodiće ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate).
S druge strane, Vlada Hrvatske u oktobru je formirala “Povjerenstvo za rješavanje pitanja povrata školskog broda ‘Jadran’ i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom”.
Hrvatska pretenduje da od Crne Gore preuzme “Jadran”, nazivajući ga “otetim hrvatskim brodom” i pozivajući se na to da je u periodu od 1933. do 1991. jedrenjak imao bazu većinom u gradovima koji su na teritoriji današnje Hrvatske.
Argument crnogorskih vlasti je to što se “Jadran”, kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji se koristi u civilne svrhe, nije zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori - na redovnom remontu u bivšem vojnom brodogradilištu u Tivtu. Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.
Naredni sastanci "u skladu s dogovorenom dinamikom"
Iz MVP-a poručuju da dijalog između dviju država ostaje “otvoren i sadržajan”, a da će naredni sastanci biti održani “u skladu s dogovorenom dinamikom, s fokusom na nastavak rada na otvorenim pitanjima i dalje jačanje dobrosusjedskih odnosa, u duhu partnerstva i međusobnog uvažavanja”.
Hrvatska je, u međuvremenu, ispostavila nove zahtjeve Crnoj Gori. Ona je početkom oktobra prošle godine poslala diplomatsku notu Podgorici kojom traži da se Hrvatima u Boki vrati imovina koja im je “oteta”, “raznim mahinacijama i čudnim upisivanjima u katastarske i druge planove”, tokom agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina prošlog vijeka.
Iz resora kojim rukovodi Ibrahimović tada su saopštili da se za taj slučaj i ranije interesovalo hrvatsko ministarstvo, kad im je predočen stav da su ova pitanja u Crnoj Gori regulisana Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Kazali su da se taj zakon jednako primjenjuje na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
Crnogorske opštine Kotor, Tivat i Ulcinj saopštile su tada da ne posjeduju dokumentaciju koja potvrđuje navode s hrvatske strane - da su nekretnine na teritoriji tih opština oduzimane hrvatskim porodicama i nezakonito uknjižene na treća lica.
Bonus video:
