Zogović: Plenkoviću je trebalo otkazati gostoprimstvo i dati rok da napusti teritoriju Crne Gore

Nakon što je premijer Hrvatske Andrej Plenković saopštio svoja imperijalistička stremljenja, teritorijalne i druge pretenzije, trebalo mu je otkazati gostoprimstvo i dati rok da napusti teritoriju Crne Gore, saopštio je danas potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović.

"Da bi Crna Gora krenula naprijed, neophodno je rasvijetliti ulogu onih koji su nekontrolisano vladali tokom posljednje tri decenije. To je uslov bez kojeg se ne može ako želimo raskid sa lošim praksama kao pouku svima koji dobiju povjerenje naroda da obavljaju visoke državne funkcije", istakao je Zogović u saopštenju.

On je dodao da se bivši premijer i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović grdno prevario ako misli da je građane Crne Gore zahvatila kolektivna amnezija.

"To što su institucije pokazale nesposobnost i nijesu preispitale njegovu ulogu u kriminalizaciji i pljački Crne Gore tokom prethodne tri decenije, nipošto ne ukazuje na nevinost, čistunstvo ili bezgrešnost. Pokušaj da se, kao guru nezavisne Crne Gore stvorene 2006. godine, svojim prisustvom na javnoj sceni ponovo nametne jeftina je predstava za one koji bi vjekove slavne istorije tradicionalne Crne Gore mijenjali za dvije decenije pogubnog ideološkog nasljeđa Đukanovićeve privatne države", poručio je Zogović.

On je kazao da je opštepoznato da je Plenković blizak prijatelj Đukanovića, te da se postavlja pitanje da li su zajedno usaglašavali Plenkovićevu imperijalističku platformu za samit u Tivtu.

"Vjerujem da bi ga iskusni Đukanović mogao najbolje poučiti kako se nešto može oteti od države Crne Gore. Nakon što je Plenković saopštio svoja imperijalistička stremljenja, teritorijalne i druge pretenzije, trebalo mu je otkazati gostoprimstvo i dati rok da napusti teritoriju Crne Gore. Time bi se sačuvalo državno dostojanstvo nezavisne i suverene Crne Gore"m kazao je Zogović.

On je rekao da je nakon toga "na samitu trebalo zamoliti naše prijatelje iz Brisela da zaustave dalje reketiranje i uslovljavanje Crne Gore koje nam, u kontinuitetu, priređuju naše komšije iz Zagreba".

"Time bismo pokazali da čuvamo svoje dostojanstvo, a našim prijateljima iz Brisela dali priliku da nas, kao prvu buduću članicu Evropske unije, zaštite od nezdravih komšijskih aspiracija na ono što je naše. Ovako ostaje gorak utisak da je, zbog izostanka adekvatne reakcije, Plenković pred svima legalizovao svoje zahtjeve", naveo je Zogović.

Plenković je 5. juna novinarima u Tivtu, uoči Samita EU-Zapadni Balkan, rekao da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima sa EU i da zato ima očekivanja vezano za otvorena pitanja između dvije države.

Ponovio je da je pozicija Hrvatske tu jasno mapirana i postoje preduslovi koji, ako se ispune, dovode do daljeg napretka poglavlja 31, poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i poglavlja 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).

Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), tražeći rješavanje više otvorenih pitanja.

Plenković je kazao da je tema obeštećenja hrvatskih logoraša u Morinju jedno od ključnih pitanja, a drugo je da se nastavi rad na pronalaženju 14 nestalih, “koji se i dalje tako vode, iz Domovinskog rata”.

“Treće je da Crna Gora treba nastavi sa procesuiranjem ratnih zločinaca, četvrto je da se riješe imovinsko-pravna pitanja hrvatskih obitelji ovdje, koje su ostale bez svoje imovine. Taj postupak ide prilično teško”, kazao je on.

Naglasio je da su „jasno markirali poziciju ploče u Morinju“.

Poručio je i da treba riješiti pitanje imena bazena u Kotoru, povratka školskog broda „Jadran” i da se „konačno pokrenu razgovori, koji već duži niz godina stoje, oko granice“.