Delegacija EU: Radna grupa će pratiti primjenu zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u...

Današnji sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o Ustavnim izmjenama i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore, saopšteno je večeras iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

"Kroz dijalog o Platformi za prevazilaženje parlamentarne krize u ključnoj fazi procesa evropske integracije, učesnici sastanka su se saglasili da iniciraju izmjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, sa ciljem unaprjeđenja pojedinih važećih rješenja. Izmjene će se, između ostalog, odnositi na procedure obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji u Zakonu o unutrašnjim poslovima kao i na jačanje mehanizama sudske kontrole u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). U cilju efikasnijeg praćenja primjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, Parlament će uspostaviti posebnu radnu grupu koja će biti sastavljena od strane predstavnika i vlasti i opozicije i koja će pratiti primjenu ovih zakona, razmatrati izvještaje nadležnih organa i podnositi redovne izvještaje Odboru za bezbjednost i odbranu o sprovođenju istih", ističe se u saopštenju Delegacije EU objavljenom na društvenoj mreži Iks.

U saopštenju se dodaje da su se učesnici sastanka saglasili da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode kroz procedure u Skupštini Crne Gore, a koja će se realizovati uz najširu saglasnost vlasti i opozicije.

"Učesnici sastanka su potvrdili svoju posvećenost sprovođenju prioritetnih izbornih reformi u procesu ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo u EU, uz nastavak dijaloga o jačanju povjerenja javnosti u izborni proces i unapređenju mehanizama demokratskog nadzora uoči predstojećih izbora. Dogovoreno je da će parlamentarna većina i opozicija težiti da odluke koje se odnose na izborne reforme uoči izbora 2027. godine donose konsenzusom, kroz odgovoran i inkluzivan politički i društveni dijalog. Učesnici sastanka su se saglasili da će politički dijalog o pitanjima od posebnog značaja za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU biti nastavljen i u narednom periodu", kazali su iz Delegacije EU.

Glasanja neće biti u ponedjeljak

Izvor "Vijesti" koji je prisustvovao sastanku ispred opozcije rekao je da je najveći dio platforme opozicije prihvaćen, te da će se prvo glasanje o izmjenama Ustava održati u utorak 7. jula.

Drugi izvor redakcije koji je prisustvovao sastanku u ime vladajućih partija rekao je da se o izmjenama najvišeg pravnog akta neće glasati u ponedjeljak 6. jula.

Što se tiče izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, taj sagovornik je naveo da će u Komisiji biti predstavnik kog će da imenuje glavni specijalni tužilac, te da će Komisiju birati Vlada na predlog ministra.

Govoreći o tome koliko je ispunjena platforma opozcije, izvor iz vlasti je kazao da "nije ispunjena ni 40 odsto".

Izvor "Vijesti" iz Demokratske partije socijalista (DPS) nezvanično je rekao da je vlast prihvatila 80 odsto opozicione platforme.

Sagovornik je kazao da je gotovo sve dogovoreno vezano za izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te da je manji dio dogovoren oko izmjena propisa o unutrašnjim poslovima, ali da je u tom pogledu napravljen iskorak (od strane vlasti).

On je kazao da bi trebalo da se definiše modalitet kontrole izbora.

"Dobar dio dogovora je napravljen, sjutra neće biti glasanja, vjerujem da će dogovor biti definisan sporazumom… Tokom sedmice će biti prvo glasanje o izmjena Ustava", rekao je izvor iz DPS-a.

Sastanak na tajnoj lokaciji; Bogdanović: Ne smijem ništa da vam kažem

Večerašnji sastanak vlasti i opozicije održan je na tajnoj lokaciji. Medijima je prvobitno nezvanično rečeno da će sastanak biti u prostorijama Delegacije EU u Podgorici, ali je lokacija u međuvremenu promijenjena.

Za promjenu nijesu znali ni svi poslanici, učesnici sastanka, pa je tako šef poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović došao u prostorije Delegacije desetak minuta prije 20 časova, ali se odmah vratio.

Na pitanje novinara gdje će biti održan sastanak, odgovorio je: "Ne smijem ništa da vam kažem".

Televizija Vijesti je ranije večeras javila da nezvanično saznaje da će se predstavnici vlasti i opozicije sastati večeras kako bi pokušali da se dogovore oko usvajanja izmjena najvišeg pravnog akta.

Televizija Vijesti je tada javila i da će u razgovorima učestvovati i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler, koji je u intervjuu "Vijestima" pozvao na kompromis kako bi naša država napravila odlučujući korak na evropskom putu, napominjući da je odgovornost na svima.

Zašto su važne izmjene Ustava

Izmjene Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Ako se taj posao ne završi ubrzo, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade Milojka Spajića da sva poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi Crna Gora postala članica Evropske unije (EU) 2028.

Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je ispuniti tri koraka - prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj za izmjene najvišeg akta falilo najmanje sedam glasova.

Usvajanje ustavnih promjena nije se dovodilo u pitanje dok glasovima većine početkom marta nisu usvojeni sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koje opozicija i civilno društvo tvrde da su uvod u “policijsku” državu.

Od tad je na sceni bila politička kriza, a da bi se ona prevazišla, dio opozicije (DPS, Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa) početkom juna je vlasti ponudio platformu kojom je tražena revizija spornih zakona, te postizanje širokog konsenzusa kod imenovanja u Skupštini (Ustavni sud, Sudski savjet, Savjet RTCG, Fiskalni savjet, savjeti regulatornih agencija...).

Šta je sporno u zakonima o ANB-u i policiji?

Izmjene zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima kritikovali su opozicija, civilno društvo, dio stručne javnosti…

ANB je dobio direktniji odnos sa građanima, odnosno neće im više trebati pomoć policije kao posrednika prilikom prikupljanja obavještajnih podataka. Tajni saradnici službe dobili su značajno širu paletu zaštite i prava: osiguranje, zdravstveno/PIO, pomoć porodici - što bi značilo da bi mogli da ostvare statusno slična prava kao stalno zaposleni operativci tajne službe.

ANB je dobio i jasnije normiran okvir za primjenu prinude, približan policijskom režimu – uz formalno pozivanje na standarde postupnosti/srazmjernosti. Operativac uz pozivanje na Zakon o unutrašnjim poslovima, može primijeniti čitav spektar sredstava prinude - upozorenje, naređenje, ograničenje kretanja, fizička snaga, vezivanje, vatreno oružje...

U Zakonu o unutrašnjim poslovima sporno je rješenje koje omogućava zapošljavanje u policiji bez javnog konkursa u određenim situacijama, što su pojedinci tumačili kao prostor za partijsko zapošljavanje.

MUP je dobio i veća ovlašćenja da odlučuje o "bezbjednosnim smetnjama" za rad u policiji bez disciplinskih postupaka.

Vjerovatno i glavna kritika bila je stavka o imenovanju petočlane komisije, koja bi utvrđivala postojanje "bezbjednosnih smetnji". Tu komisiju direktno imenuje ministar. Kritičari, poput Instituta alternativa, upozoravali su da bi većinu članova trebalo da predlaže direktor policije kao profesionalac, a ne ministar kao politička ličnost.

Komisija može utvrditi postojanje "bezbjednosne smetnje" bez sprovođenja disciplinskog postupka. Službenik na osnovu takvog “mišljenja” može odmah dobiti otkaz, bez prava da odgovori na navode ili se efikasno brani.

Zakon predviđa da se ove provjere mogu primijeniti i na postupke koji su već u toku, što su kritičari ocijenili kao pokušaj da se služba retroaktivno "očisti" od politički nepodobnih kadrova.