Nadzor pod nadzorom: Šta predviđa sporazum vlasti i opozicije uoči glasanja za ustavne promjene

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora - za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Izvor “Vijesti” rekao je da će sporazum između vlasti i opozicije biti potpisan u toku dana, dok bi prvo glasanje o izmjenama Ustava trebalo da se održi u 17 časova. Što se tiče izbora sudija Ustavnog suda i popune drugih institucija za koje je potrebno glasanje u parlamentu, sagovornik je kazao da je dogovoreno da se taj posao obavi “što prije”. Drugi izvor redakcije nezvanično je kazao da će sporazum biti potpisan prije glasanja, za koje je rekao da bi trebalo da se održi u podne.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka - prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj je za izmjene najvišeg pravnog akta falilo najmanje sedam glasova.

Tu podršku sada će imati u dijelu opozicije - Demokratskoj partiji socijalista (DPS), koja ima 17 poslanika i Evropskom savezu sa tri predstavnika u Skupštini.

Šta je dogovoreno u zakonu o policiji

Što se tiče Zakona o unutrašnjim poslovima, “Vijesti” saznaju da je prihvaćen predlog opozicije da Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji obrazuje Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova, uz pribavljeno mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće). Dosadašnje zakonsko rješenje glasilo je da Komisiju obrazuje ministar unutrašnjih poslova.

Utvrđeno je i da, ako odbor ne dostavi mišljenje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za davanje mišljenja, smatraće se da je mišljenje dato, a postupak obrazovanja Komisije nastaviće se bez mišljenja odbora.

Prema nezvaničnim saznanjima, prihvaćen je i predlog vlasti da se izmijeni sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, pa bi Komisija tako trebalo da ima člana koga, iz reda državnih tužilaca ili zaposlenih u Državnom tužilaštvu koji ispunjavaju uslove, predlaže glavni specijalni tužilac.

Ipak, u tom dijelu nije prošao predlog opozicije da član Komisije bude predstavnik kojeg bi predložio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kao i potpredsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu. Opozicija je predložila i da se iz člana 127, koji uređuje šta se smatra bezbjednosnim smetnjama, brišu stavke pet (dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepodobnost za rad u policijskom zvanju) i osam (postoje druge okolnosti koje lice čine nedostojnim za rad u policijskom zvanju). No, ni taj predlog nije prošao.

Dogovoreno je da za člana Komisije može biti imenovano samo lice koje je prije imenovanja prošlo bezbjednosnu provjeru, kao i da su odluka o obrazovanju Komisije, kao i sva dokumentacija i akti nastali u postupku njenog obrazovanja, označeni stepenom tajnosti.

Odbijen je i predlog opozicije da policajcu prestaje radni odnos po sili zakona ako je Komisija utvrdila postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad iz člana 162 zakona, danom dostavljanja pravosnažnog rješenja - ostaće formulacija iz važećeg zakona - da radni odnos policajcu može prestati kad Komisija donese rješenje, koje ne treba da bude pravnosnažno.

Nije prošao ni predlog opozicije da se disciplinski postupci pokrenuti zbog postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad, a koji nisu pravosnažno okončani do dana stupanja na snagu novog zakona, nastave po odredbama zakona koji je važio u vrijeme pokretanja postupka, već je ostalo rješenje da se ti disciplinski postupci nastave po odredbama novog zakona.

... A šta o ANB-u?

Kad je u pitanju Zakon o ANB-u, djelimično je prihvaćen predlog opozicije da se u članu 13 dodaju dva nova stava, kojima je predloženo da se dostava i pristup podacima neposrednim uvidom u evidencije, registre i zbirke podataka - koji drže državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i organi lokalne uprave, pravna lica i drugi subjekti - daje na obrazloženi pisani zahtjev šefa tajne službe, za svaki pojedinačni slučaj, a odlukom koju odobrava predsjednik Vrhovnog suda, ako postoje osnovi sumnje da je ugrožena nacionalna bezbjednost. Prihvaćeno je da se ta odluka, koju donosi čelnik Vrhovnog suda, donosi najkasnije u roku od 48 časova od podnošenja predloga.

Ipak, dogovoreno je da se umjesto svih, za pristup evidencijama za posebne kategorije ličnih podataka, genetske podatke, biometrijske podatke, profilisanje i druge obrade, koje ozbiljno zadiru u privatnost - uvede sudsko odobrenje.

Prihvaćen je predlog opozicije da se član 21 propisa promijeni tako što će ANB, da bi tajno prikupljala podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika, morati da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda. Tako je i ta podtačka “c”, za koju dosad jedino nije trebalo da se dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda, stavljena pod isti “kišobran” kao sve ostale u tom dijelu zakona.

Prihvaćen je i predlog da se mijenja stav pet tog člana propisa, tako da, u slučaju kad postoji nesrazmjerni rizik ili ugrožavanje života i zdravlja ljudi koje zahtijeva primjenu sredstva i metoda iz tog člana, direktor Agencije može izdati nalog za otpočinjanje primjene tog sredstva i metode, ako bi odgađanje otpočinjanja primjene onemogućilo postizanje svrhe radi koje se predlaže.

Važeći stav 5 glasi: “U slučaju opravdanosti i hitnosti koja zahtijeva da se otpočne primjena sredstva i metode iz st. 1 i 3 ovog člana, direktor Agencije može izdati nalog za otpočinjanje primjene tog sredstva i metode, ako bi odlaganje otpočinjanja primjene onemogućilo postizanje svrhe radi koje se predlaže”.

Prihvaćeno je i da se u članu 23 stav 2 mijenja, tako da za predlog za primjenu sredstava i metoda iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c zakona sadrži podatke o: licu na koje se nadzor odnosi, osnovanosti razloga za njegovu primjenu, načinu primjene, obimu i trajanju, kao i elektronskom komunikacionom sredstvu i/ili poštanskoj pošiljci, odnosno usluzi i okolnostima koje nalažu potrebu primjene tog oblika prikupljanja podataka.

Važeći član glasi: “Primjenu sredstva i metode iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona odobrava direktor Agencije pisanim aktom koji sadrži podatke o: licu na koje se nadzor odnosi; osnovanosti razloga za njegovu primjenu; načinu primjene; obimu i trajanju; elektronskom komunikacionom sredstvu i/ili poštanskoj pošiljci, odnosno usluzi i okolnostima koje nalažu potrebu primjene ovog oblika prikupljanja podataka”.

Glavna promjena je u tome što obaveza navođenja detaljnih podataka o nadzoru više nije rezervisana za pisani akt (odobrenje) direktora, već je tim katalogom podataka sada striktno uslovljen sam predlog (zahtjev) za primjenu nadzora.

Dogovoreno je i da u stavu 3, umjesto “pisani akt”, piše “predlog”. Prihvaćen je i predlog opozicije da se produženje nadzora definisanog zakonom odobrava predsjednik Vrhovnog suda, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti sudija koji ga zamjenjuje. Važećim rješenjem je propisano da nadzor produžuje šef tajne službe, obrazloženim pisanim aktom.

Prihvaćeno je i da nadzor iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona ukida odmah nakon prestanka razloga zbog kojih je vršen, o čemu direktor Agencije, u pisanoj formi, obavještava predsjednika Vrhovnog suda. Važećim rješenjem direktor ANB-a je trebalo samo da donosi pisani akt.

Opoziciji je prihvaćeno i da se izmjeni stav 7 tog člana, tako da su operatori elektronskih komunikacija, kao i poštanski operatori dužni da Agenciji omoguće uslove za vršenje nadzora iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona koji je odobren u skladu sa zakonom. U pitanju je tehnička promjena usklađivanja jezika s ranije dogovorenim izmjenama, a vezano za ulogu predsjednika Vrhovnog suda.

Evropska asistencija

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

“Kroz dijalog o Platformi za prevazilaženje parlamentarne krize u ključnoj fazi procesa evropske integracije, učesnici sastanka su se saglasili da iniciraju izmjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, sa ciljem unapređenja pojedinih važećih rješenja”, kazali su.

Rekli su i da su se učesnici sastanka saglasili da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode kroz procedure u Skupštini Crne Gore, a koja će se realizovati uz najširu saglasnost vlasti i opozicije.

“Učesnici sastanka su potvrdili svoju posvećenost sprovođenju prioritetnih izbornih reformi u procesu ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo u EU, uz nastavak dijaloga o jačanju povjerenja javnosti u izborni proces i unapređenju mehanizama demokratskog nadzora uoči predstojećih izbora. Dogovoreno je da će parlamentarna većina i opozicija težiti da odluke koje se odnose na izborne reforme uoči izbora 2027. godine donose konsenzusom, kroz odgovoran i inkluzivan politički i društveni dijalog. Učesnici sastanka su se saglasili da će politički dijalog o pitanjima od posebnog značaja za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU biti nastavljen i u narednom periodu”, kazali su iz Delegacije EU.

Usvajanje ustavnih promjena nije se dovodilo u pitanje dok glasovima većine početkom marta nisu usvojeni sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i ANB-u, za koje opozicija i civilno društvo tvrde da su uvod u “policijsku” državu.

Od tad je na sceni bila politička kriza, a da bi se ona prevazišla, dio opozicije (DPS, Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa) početkom juna je vlasti ponudio platformu kojom je tražena revizija spornih zakona, te postizanje širokog konsenzusa kod imenovanja u Skupštini (Ustavni sud, Sudski savjet, Savjet RTCG, Fiskalni savjet, savjeti regulatornih agencija...).

Radna grupa za praćenje primjene zakona do kraja jula

Vlasti i opozicija dogovorili su i da se uspostavi posebna radna grupa za praćenje primjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.

Prema nezvaničnim informacijama redakcije, radna grupa bi trebalo da bude formirana do kraja jula.

Skupština (odnosno Odbor za bezbjednost i odbranu) obrazovaće posebnu radnu grupu od šest članova (tri iz vlasti i tri iz opozicije) radi praćenja primjene zakona, u dijelu koji se odnosi na postupke utvrđivanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi.

Radna grupa razmatraće izvještaje nadležnih organa, pratiti primjenu zakona i, po potrebi, nadležnom odboru podnositi izvještaje.

Rad radne grupe i akti koji iz nje proizilaze biće označeni stepenom tajnosti, a ona (grupa) informacije će da crpi iz izvještaja i informacija koje dostavlja ministar unutrašnjih poslova i odlučivaće konsenzualno (jednoglasno).