Dug dostigao 175 miliona: Neredovno plaćanje struje i dalje veliki problem za EPCG

Na kraju 2025. godine domaćinstva su dugovala nešto više od 112 miliona eura, a ostali potrošači oko 62,6 miliona

1933 pregleda 0 komentar(a)
Većina bez duga (ilustracija), Foto: Shutterstock
Većina bez duga (ilustracija), Foto: Shutterstock

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) lani je obračunala 3,39 miliona eura po osnovu kamata zbog neblagovremenog plaćanja računa za utrošenu električnu energiju.

Od tog iznosa, na domaćinstva se odnosi gotovo 2,45 miliona eura, a na ostale potrošače oko 943 hiljade eura.

Prema podacima koje je EPCG dostavio, kamatna stopa za neblagovremeno plaćanje tokom prvog polugodišta 2025. iznosila je 11,15 odsto, a u drugoj polovini godine 10,15 odsto. U prvom polugodištu 2026. primjenjivana je stopa od 10,15 odsto, a za drugo polugodište 10,4 odsto.

U EPCG navode da kašnjenje u plaćanju računa direktno utiče na poslovanje kompanije, prije svega kroz smanjenje i usporavanje priliva novca. Takva situacija, kako objašnjavaju, može otežati redovno izmirivanje obaveza prema dobavljačima, finansiranje investicija i održavanje elektroenergetskog sistema.

Problem dodatno povećavaju troškovi naplate potraživanja, koji uključuju slanje opomena, postupke prinudne naplate i sudske postupke.

Na kraju 2025. godine, domaćinstva su EPCG za utrošenu električnu energiju dugovala nešto više od 112 miliona eura. Dug kupaca iz kategorije ostale potrošnje iznosio je 62.635.315,20 eura.

Najviše duguju Podgoričani, najmanje Mojkovčani

Kada je riječ o domaćinstvima, najveći ukupan dug na kraju juna ove godine zabilježen je na području Podgorice, zajedno sa Danilovgradom, i iznosio je 47,47 miliona eura. Najmanji dug imala su domaćinstva u Mojkovcu - 677.161,84 eura.

Posebno zabrinjava podatak da dugovanja starija od pet godina iznose oko 71 milion eura, navode iz EPCG-a. U taj iznos uključena su i potraživanja za koja su već pokrenuti postupci utuženja, pojasnili su.

EPCG navodi da starija potraživanja pokušava da naplati i kroz sporazume o otplati duga na rate, čime potrošačima omogućava da izmire obaveze bez isključenja sa distributivne mreže.

Zbog neizmirenih računa, na dan 5. avgusta 2026. godine kao isključeno se vodilo 10.035 aktivnih potrošača. Od toga su bila 8.663 domaćinstva i 1.372 potrošača iz kategorije ostale potrošnje.

U odnosu na kraj prošle godine, ukupan broj isključenih smanjen je za 237. Na kraju decembra 2025. godine bila su isključena 10.272 aktivna potrošača, 8.916 domaćinstava i 1.356 ostalih.

To znači da je broj isključenih domaćinstava smanjen za 253, dok je broj isključenih potrošača iz kategorije ostale potrošnje povećan za 16.

EPCG je, kako navodi, pokrenula i sudske postupke naplate potraživanja, uz ukupno sedam predloga za utuženje.

U odgovorima dostavljenim “Vijestima”, međutim, nije precizirano koliko se od tog broja odnosi na građane, a koliko na pravna lica.

Lanjski popusti vrijedni 10,8 miliona

Istovremeno, EPCG je tokom prošle godine domaćinstvima odobrila popuste u ukupnom iznosu od 10,88 miliona eura.

U kompaniji naglašavaju da taj iznos ne treba posmatrati kao “izgubljeni prihod”, već kao trošak odobrenih popusta, odnosno kao “ulaganje u efikasniju naplatu potraživanja i podsticanje urednog plaćanja”.

Posebni popusti za domaćinstva u Pljevljima EPCG su tokom 2025. godine koštali 229.883,65 eura.

Podaci EPCG pokazuju i da značajan broj domaćinstava uredno izmiruje obaveze. Od ukupno 415.097 aktivnih potrošača iz kategorije domaćinstava, na dan 30. juna 2026. godine njih 150.613 bilo je član “Zlatnog tima”, dok je još 61.133 potrošača pripadalo kategoriji ostalih potrošača bez duga.

To znači da je ukupno 211.746 domaćinstava, odnosno nešto više od polovine aktivnih domaćinstava, bilo bez duga prema EPCG.

Ipak, kompanija ne tvrdi da je naplata zateznih kamata sama po sebi dovela do smanjenja broja neredovnih platiša ili ukupnog duga.

“Sama naplata zateznih kamata nije pouzdan pokazatelj smanjenja broja neredovnih platiša niti ukupnog duga potrošača”, navode iz EPCG.

Prema njihovom objašnjenju, stvarni efekat kamata mogao bi se procijeniti tek ako podaci pokažu da potrošači nakon izmirenja duga i pripadajućih kamata nastavljaju da redovno plaćaju tekuće račune.

Dok se takav kontinuitet ne utvrdi, navode da kamata ostaje prije svega instrument naplate dospjelih potraživanja, dok razmjeri ukupnog duga pokazuju da problem neredovnog plaćanja i dalje predstavlja značajan finansijski izazov.

Pogledajte još: