Premijer Milojko Spajić i funkcioneri njegovog Pokreta Evropa sad (PES) jedva da preuzimaju odgovornost i za jedan propust vlasti i vladajuće većine, odnosno sistema čiji su dio, tvrdeći da je opozicija kriva za te greške, nerijetko je, uprkos “zdravoj logici”, optužujući za svoje očigledne previde.
Posljednji takav slučaj desio se preksinoć, kad je poslanik PES-a Vasilije Čarapić okrivio opoziciju da je “uzbunjivala javnost” pričom o poskupljenju dizela, iako je to nepunih 12 sati ranije najavio niko drugi do - Ministarstvo energetike i rudarstva. Čarapićeva poruka uslijedila je nakon što je Vlada, ipak, spriječila rast cijena goriva.
Čarapić nije stao s upiranjem prsta u druge, pa je prozvao Oskara Hutera i rekao da se nada da nije mnogo ljudi “potrčalo da natoči gorivo” poslije objave tog poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) o najavi rasta cijena.
“Jer su gorivo danas (prekjuče) platili skuplje nego što bi ga platili sjutra ili nekog drugog dana u sedmici”, napisao je parlamentarac PES-a na mreži “Iks”.
Ocjene na istom fonu stigle su i od Čarapićevog stranačkog druga i potpredsjednika Skupštine Borisa Pejovića, koji je saopštio da su opozicija i njima bliski aktivisti pokušali da izazovu paniku, “vjerovatno računajući da će politički profitirati na krizi koja pogađa cijeli svijet”.
Obje poruke “podijelio” je na svom “Iks” nalogu šef izvršne vlasti i PES-a, otišavši korak dalje: na objavu jednog korisnika te mreže da mu premijer “dođe” 70 centi zbog toga što je, nakon najave o poskupljenju, natočio gorivo, Spajić je odgovorio riječima da su mu (tom korisniku “Iksa”) dužnici opozicioni poslanici koji su ga “uspaničili”.
Premijer je juče, ipak, priznao da je Vlada, “ruku na srce”, mogla bolje koordinisati cijelu priču.
“Bitno je da smo spriječili nagle inflatorne pritiske na vrijeme”, kazao je on.
Međutim, potezi izvršne vlasti proizveli su posljedice: pojedine građane otjerali su na pumpe, a na nekima od njih kasno preksinoć se, prema nezvaničnim informacijama lista, nije moglo nekoliko sati natočiti gorivo zbog sprovođenja odluke o korekciji akciza.
Radulović: Nepredvidiva vlast
Novinar podgoričkog nedjeljnika “Monitor” Zoran Radulović rekao je “Vijestima” da prvi postulat demokratije govori da je vlast, u političkom smislu, odgovorna za sve što se dešava u društvu - i za rast cijena goriva, i za ponašanje opozicije.
Imajući to u vidu, dolazi se, kaže on, do toga da aktuelna vlast - i izvršna i zakonodavna - u praktično četvrtoj godini svog mandata nije svjesna da “ne umije da vlada”.
“Oni imaju dobre poteze, imaju loše, većina poteza je ni bijela, ni crna, ali u kontinuitetu dokazuju nešto što je jedna od najvećih falinki svake vlade - nepredvidivost. Mogu da budem zadovoljan politikom vlasti, mogu da budem nezadovoljan, ali ono što svaki zainteresovani građanin - pa i stranac koji ima bilo kakav posao u Crnoj Gori - mora da ima, to je predvidivost”, navodi Radulović.
On podsjeća da je službenim aktom, tj. saopštenjem resora energetike, prekjuče najavljeno poskupljenje goriva, da su zbog toga neki ljudi odlučili da napune rezervoare kako bi uštedjeli nešto novca, da bi preksinoć Vlada koja je najavila poskupljenje, rekla da će gorivo pojeftiniti, a da je premijer “mučenike koji su čekali u redu” uputio na opoziciju.
“Koliko god zainteresovano pratili rad ove Vlade, ne možemo da shvatimo logiku njenog donošenja odluka. Ona je elementarno nepredvidiva. Što znači da je loša na elementarnom nivou, jer ne možemo da planiramo život ni tri mjeseca unaprijed. Ovakav je svaki plan - od urbanizma do cijena goriva...”, tvrdi Radulović.
Na pitanja vrijeđaju li ga saopštenja poput Čarapićevog, te kod koga mogu “proći” takve poruke, sagovornik odgovara da ga crnogorski političari više ne mogu uvrijediti, ali da ga mogu zabrinuti, a da način komunikacije poput onog poslanika PES-a ne može da prođe, ali da može da traje.
“Ono što je bila osnovna uloga svih vlasti poslije 2020. godine - da ozdrave ovo društvo, povrate povjerenje u institucije, povrate ličnu odgovornost kao jednu od osnovnih karakteristika politike - oni to nisu uradili, i što god loše da naprave, kažu: ‘Pa šta, DPS vam je bio bolji?’”, ističe Radulović.
Upitan je li istekao rok trajanja toj mantri, šest godina nakon smjene vlasti, Radulović kaže da - ne zna.
“U Crnoj Gori što je vlast gora, to duže traje. To je jedan od postulata, tako da nisam siguran da je istekao (rok), a volio bih da jeste”, konstatovao je sagovornik.
Za šta im je sve kriva opozicija
PES nije odgovorio na pitanje redakcije zašto njegovi funkcioneri ne preuzimaju odgovornost ni za jedan loš (ili propali) potez, već u kontinuitetu upiru prstom u opoziciju.
A primjera svaljivanja odgovornosti na drugog i izostanka samorefleksije, bilo je u proteklih godinu više.
Tako je Spajić početkom juna optužio opoziciju da je odbijanjem da podrži izmjene Ustava, “zakinula” državu za 4,6 miliona eura iz Plana rasta EU, iako vladajuća većina - uprkos tome što je rok za te promjene bio jasan - mjesecima, makar zvanično, nije radila ništa kako bi na vrijeme obezbijedila dvotrećinsku podršku za izmjene najvišeg pravnog akta. Za to joj je falilo tek nekoliko glasova. Na kraju, dvije strane su prije petnaestak dana ušle u proceduru izmjena Ustava, poslije dogovora kom je “kumovala” Delegacija EU u Crnoj Gori.
Jedan od primjera PES-ovog bježanja od odgovornosti je i reakcija Čarapića s kraja januara na vijest da policija traga za Milošem Medenicom, koji je (tada) pobjegao iz kućnog pritvora nakon što su on i njegova majka, bivša šefica crnogorskog sudstva Vesna Medenica, osuđeni na po deset godina zatvora.
Čarapić je tom prilikom izjavio da je bjekstvo Medenice bilo predvidivo nakon odbijanja izmjena Zakonika o krivičnom postupku, koje je predložio PES, a kojima bi se uvela mogućnost da se za najteža krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine (s tri na pet godina). Odgovornost za to što te izmjene nisu “prošle”, poslanik PES-a vidio je opet u opoziciji, ali i u dijelu većine, koje su, kako je rekao, “brutalno sasjekle” taj predlog uz podršku i apele civilnog sektora. O (ne)radu službi bezbjednosti, tada nije bilo ni riječi.
Spajićeva partija na sličan način se “branila” i krajem novembra prošle godine, kad za sutkinju Ustavnog suda nije izabrana advokatica Mirjana Vučinić, koju je na funkciju predložio šef države Jakov Milatović. Ona je u drugoj rundi odlučivanja dobila glasove 45 poslanika, četiri manje nego što joj je bilo potrebno za izbor. Iako je podržao dio PES-a, više parlamentaraca te stranke bilo je uzdržano, dok neki nisu učestvovali u odlučivanju. Izvori “Vijesti” iz dijela skupštinske većine tvrdili su tada da je PES, odnosno većina njegovih predstavnika, uskratila podršku Vučinić nakon što tadašnja druga kandidatkinja za sutkinju (Mirjana Radović) nije dobila “prolaz”.
No, poslanik PES-a Darko Dragović poručivao je tada da su glavni krivci što Vučinić nije dobila “zeleno svjetlo” - predsjednik države i opozicija, “jer nisu ispoštovali međusobni dogovor”. Iako je tačno da bi dio poslanika DPS-a koji je napustio skupštinsku salu uoči glasanja (dio je dao podršku) omogućio njen izbor da je bio u plenumu, jasno je i da bi, da je PES to stvarno želio, Vučinić bila sutkinja.
Stanić: Digli bahatost na najveći nivo
Funkcioner Evropskog saveza Mirko Stanić saopštio je juče da objava u kojoj Spajić tvrdi da je opozicija najavila povećanje cijena goriva, iako je to uradilo Ministarstvo energetike i rudarstva, pokazuje koliko je “raštimovana Vlada”.
“Cijeli dan pritisaka i saopštenja je trebalo da se u Vladi dosjete da ipak ne mogu povećavati cijene goriva svake sedmice i da građani i privreda to ne mogu više trpjeti. Umjesto izvinjenja crnogorskoj javnosti zbog ovakvog ponašanja, za sve im je kriva opozicija, a ne vlastiti nerad, bahatost i nesposobnost...”, saopštio je Stanić.
On je naveo da će vlast ubrzo na izborima braniti ovakav potcjenjivački odnos prema svojim sugrađanima i “ovu vrstu bahatosti koju su digli na najveći mogući nivo”.
“A dokaz koliko je najavljeno povećanje imalo efekta su redovi koji su cijelog dana bili na crnogorskim pumpama....”, zaključio je on.
Napomena: U prvoj verziji teksta, greškom je bilo navedeno da poslanik PES-a Vasilije Čarapić odgovornost za to što izmjene Zakonika o krivičnom postupku nisu “prošle” nije vidio u skupštinskoj većini - odgovornost je, ipak, prepoznao u dijelu nje. Izvinjavamo se zbog greške čitaocima i g. Čarapiću.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA




