Božović: Ustavnim amandmanima ispunjavamo gotovo deceniju stare preporuke EK

Sudska vlast treba da se razvija samostalno, a uticaj izvršne vlasti na njen rad treba da postane dio prošlosti, poručio je ministar pravde Bojan Božović, navodeći da Crna Gora ustavnim amandmanima ispunjava gotovo deceniju stare preporuke Evropske komisije (EK).

Božović je, tokom javne rasprave o Nacrtu amandmana 17 do 21 na Ustav, kazao da pojedine preporuke EK datiraju gotovo deset godina, dodajući da se to prije svega odnosi na učešće ministra pravde u radu Sudskog savjeta.

"EK je kroz godine smatrala da je neophodno da sudska grana vlasti razvija i unutar sebe ima jedno tijelo koje će biti “vlada te grane vlasti”, a to je upravo Sudski savjet“, rekao je Božović.

On je naveo da je Ministarstvo pravde u prethodnom periodu pokušavalo da, bez promjene Ustava, kroz izmjene zakona ograniči ovlašćenja ministra pravde u Sudskom savjetu, kako ne bi učestvovao u izboru sudija niti u postupcima njihove disciplinske i etičke odgovornosti.

"Međutim, u našem Ustavu ne postoji distinkcija u ovlašćenjima članova Sudskog savjeta. Svi članovi imaju ista prava, zbog čega kroz izmjene Zakona o Sudskom savijetu i sudijama, iako smo više puta željeli da premostimo ovaj nedostatak, nije bilo moguće riješiti i ova preporuka je ostala“, rekao je Božović.

On je rekao da će dio javnosti vjerovatno kritikovati predložena rješenja koja se odnose na položaj državnog tužilaštva, zbog ocjena da mu se daju prevelika ovlašćenja.

Božović je istakao da predložena rješenja, osim izmjene koja se odnosi na položaj ministra pravde u Sudskom savjetu, uglavnom ne uvode nova ovlašćenja.

"Sva ova rješenja ili sva ova ovlašćenja koja dajemo ili prenosimo u Ustav već su sadržana i u Zakonu o državnom tužilaštvu i Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama. Mi, izuzev pozicije ministra pravde, gotovo da ne uvodimo nijednu značajniju izmjenu, osim što ono što postoji u zakonu prenosimo u Ustav“, rekao je Božović.

Prema njegovim riječima, sudska vlast treba da se razvija samostalno, a uticaj izvršne vlasti na njen rad, pa i iz najbolje namjere, treba da postane dio prošlosti.

Božović je ocijenio da su strogi kriterijumi EK posljedica dugogodišnjeg izostanka političkog dijaloga i dogovora između vlasti i opozicije.

On je istakao da Crna Gora mora da ispuni zahtjeve koji danas važe za pristupanje Evropskoj uniji i da je to uslov da država zatvori pojedina poglavlja

Božović je poručio da predložene izmjene ne predstavljaju konačno rješenje i da će Ministarstvo pravde nastaviti komunikaciju sa Venecijanskom komisijom (VK) i pratiti njena buduća mišljenja.

"Ovim, ako bude usvojeno, ne stavljamo tačku za sva vremena. Nastavićemo komunikaciju sa VK i otvoreni smo za svaku sugestiju“, rekao je Božović.

Bivši sudija i predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić predložio je četiri izmjene koje se odnose na Tužilački savjet (TS), ocjenjujući da njegov sastav i način funkcionisanja treba dodatno uskladiti sa principima ustavne ravnoteže i nezavisnosti pravosuđa.

Gogić je predložio da Tužilački savjet ima isti broj članova kao Sudski, odnosno predsjednika i devet članova.

"Nema ustavnog razloga da Tužilački savjet ima širi sastav od Sudskog savjeta", rekao je Gogić.

On je pojasnio da Sudski savjet predstavlja ustavni organ sudske vlasti, dok državno tužilaštvo nije posebna grana vlasti, zbog čega, kako smatra, nije opravdano da TS ima institucionalno širi sastav.

“Jednak broj članova doprinosi ustavnoj ravnoteži između dva najvažnija pravosudna savjeta i sprečava neopravdano jačanje institucionalnog položaja TS u odnosu na Sudski savjet“, kazao je Gogić.

Kao drugi predlog, Gogić je naveo da Vrhovni državni tužilac ne bi trebalo da bude predsjednik TS po funkciji, već da predsjednika biraju članovi tog tijela između sebe, većinom glasova, iz reda uglednih pravnika.

"Predloženo rješenje nepotrebno koncentriše dvije najvažnije funkcije u jednoj osobi", smatra Gogić.

On je istakao da vrhovni državni tužilac rukovodi državnom tužilačkom organizacijom, dok Tužilački savjet odlučuje o izboru, napredovanju, disciplinskoj odgovornosti i statusnim pitanjima državnih tužilaca.

"Spajanjem ove dvije funkcije stvara se prekomjerna koncentracija institucionalne moći", kazao je Gogić, dodajući da takvo rješenje nije primijenjeno kod Sudskog savjeta, gdje predsjednik Vrhovnog suda nije po funkciji i predsjednik tog tijela.

On smatra da rukovodioci državnih tužilaštava ne bi trebalo da budu birani u TS.

"Predlažem da članovi TS iz reda državnih tužilaca budu državni tužioci koje biraju njihove kolege, ali da rukovodioci državnih tužilaštava ne mogu biti birani za članove Tužilačkog savjeta po tom osnovu“, rekao je Gogić.

Prema njegovim riječima, rukovodioci tužilaštava imaju veća upravljačka ovlašćenja, pa bi njihovo članstvo u TS dodatno koncentrisalo institucionalni uticaj.

Četvrti predlog Gogića odnosi se na članstvo ministra pravde u Tužilačkom savjetu. On smatra da ministar pravde treba da bude član tog tijela, a ne predstavnik Ministarstva pravde.

Gogić je ocijenio da predstavnik Ministarstva pravde nema neposredni demokratski i politički legitimitet koji ima ministar kao član Vlade i osoba odgovorna Skupštini.

"Ministar pravde je član Vlade, odgovoran je u Skupštini i podliježe parlamentarnoj kontroli. Članstvo u Tužilačkom savjetu predstavljalo bi mehanizam ravnoteže između nezavisnosti i odgovornosti, a ne političku kontrolu nad državnim tužilaštvom“, kazao je Gogić.

On je kazao da očekuje da Ustavni odbor, nakon sprovedene javne rasprave, prihvati njegove predloge, sugestije i mišljenje i ugradi rješenja u konačan tekst amandmana.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović podsjetio je da je to udruženje ranije ukazivalo na problem članstva ministra pravde u Sudskom savjetu.

"Udruženje pravnika je skrenulo pažnju i izrazilo neslaganje sa tada političkom odlukom da ministar pravde bude član Sudskog savjeta. Sada dobijamo jednu vrstu satisfakcije i drago mi je da u tom pogledu, ministre pravde i uvažene kolege, predstavnici političkog i javnog života, imamo puno saglasja“, rekao je Radulović.

On je kazao da najveće interesovanje javnosti izaziva dio predloženih izmjena koji se odnosi na Tužilački savjet i ukazao na terminološku neusaglašenost u predloženom tekstu amandmana, navodeći da treba obratiti pažnju na upotrebu pojmova "ugledan" i "istaknut" pravnik.

Radulović je podsjetio da Ustav u odredbama koje se odnose na izbor sudija Ustavnog suda koristi termin "istaknuti pravnik", dok se u predloženim amandmanima koristi izraz "ugledni pravnik".

"Iako jesu sinonimi, ne mogu da stoje u istom pravnom aktu. Moguće je da je trebalo usaglasiti sadržaj teksta u tom terminološkom određenju", kazao je Radulović.

On je rekao da će ustavne izmjene biti usvojene početkom septembra, ocjenjujući da bi to predstavljalo važan iskorak za Crnu Goru.

Studentkinja Pravnog fakulteta Milica Prelević kazala je da predloženi ustavni amandmani donose značajne pomake ka evropskim standardima, ali da istovremeno ostavljaju otvorena pitanja koja, kako smatra, mogu predstavljati sistemske rizike za pravosudni sistem.

"Bilo bi pravnički nepošteno i intelektualno nedosljedno ne prepoznati pozitivne pomake koje ovaj nacrt donosi, jer predstavljaju korak ka usklađivanju sa standardima Evropske unije i preporukama međunarodnih tijela“, rekla je Prelević.

Ona je posebno istakla izmještanje ministra pravde iz sastava Sudskog savjeta i njegovo isključenje iz postupaka utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudija.

"To jeste nesporno dobar i dugo očekivan potez, kojim se konačno uvažavaju izričite preporuke Venecijanske komisije i GRECO-a, čime se direktno jača institucionalna i procesna nezavisnost sudstva od uticaja izvršne vlasti“, kazala je Prelević.

Prema njenim riječima, značajan pomak predstavlja i uvođenje kvalifikovanih većina za izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija i članova pravosudnih savjeta.

"Predviđanje dvotrećinske većine u prvom i tropetinske u drugom krugu za izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija i članova savjeta jeste nužno rješenje kako bi se spriječila trajna blokada i dugogodišnja vršilačka dužnost stanja koja destabilizuju čitav pravosudni sistem“, navela je Prelević.

Ona je ocijenila da je dopuna člana 143 kroz amandman 21, kojim se izričito propisuje funkcionalna nezavisnost Centralne banke Crne Gore, važan korak u usklađivanju sa pravom Evropske unije.

Prelević je, međutim, upozorila da određena rješenja u nacrtu zahtijevaju dodatnu pažnju, posebno kada je riječ o izboru članova pravosudnih tijela.

Ona je posebno problematizovala mogućnost izbora kvalifikovanom većinom u drugom krugu glasanja.

"Forma tropetinske većine u drugom krugu glasanja predviđena amandmanom 17 korisna je za deblokadu, ali postaje izuzetno opasan mehanizam ukoliko u samom Ustavu i pratećem zakonodavstvu nemamo strogo propisane, objektivne i mjerljive kriterijume stručnosti i nepristrasnosti za izbor uglednih pravnika“, navela je Prelević.

Poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad Darko Dragović ocijenio je da Crnoj Gori nije potrebna samo izmjena postojećeg, već donošenje novog Ustava.

"Sadašnji Ustav ne sadrži čitav niz prava iz korpusa ljudskih prava koje prepoznaju međunarodne konvencije“, kazao je Dragović, navodeći da građani ta prava ostvaruju zahvaljujući članstvu Crne Gore u Savjetu Evrope.

On je kao razloge za donošenje novog Ustava naveo i nejasnoće u vezi sa izborom Vlade, kao i nedostatak odredbi koje uređuju situacije prestanka mandata Vlade prije održavanja izbora.

Poslanik Demokratske partije socijalita Andrija Nikolić ocijenio je da se doprinos društvene i stručne javnosti sveo na birokratsko ispunjavanje standarda u završnoj fazi evropskog puta, radi zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

On je kazao da je bilo malo ustavnopravne stručne analize predloženih izmjena Ustava, posebno kada je riječ o položaju tužilaštva, i pozvao na nastavak komunikacije sa VK i nakon usvajanja izmjena.