HRA: Usvojene izmjene zakona o MUP-u i ANB-u ne štite ljudska prava, očekujemo odluku Ustavnog suda

Akcija za ljudska prava (HRA) ocijenila je da izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje je Skupština usvojila u petak veče, ne uvode neophodne garancije zaštite ljudskih prava niti uvažavaju ključne preporuke međunarodnih i domaćih institucija.

Iz HRA su saopštili da su zakoni usvojeni sa 63 glasa, uz podršku vlasti i dijela opozicije, ali da i dalje nisu usklađeni sa pravnom tekovinom Evropske unije, Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), kao ni preporukama Komiteta UN za ljudska prava, Specijalne izvjestiteljke UN za pravo na privatnost, Agencije za sprečavanje korupcije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

"Ključni nedostaci sistema bezbjednosnih provjera i tajnog nadzora ostaju netaknuti. Izmjene su izuzetno ograničene i uopšte ne popravljaju suštinu problema kod Zakona o unutrašnjim poslovima, dok kod Zakona o ANB ne rešavaju sve bitne probleme.", navodi se u saopštenju HRA.

Iz te organizacije smatraju da postizanje političkog konsenzusa oko ovakvih rješenja ne uliva povjerenje ni u svrsishodnost predstojeće javne rasprave o izmjenama Ustava.

Podsjećaju da su oba zakona već osporena pred Ustavnim sudom – HRA je podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o ANB, dok je pet poslanika osporilo Zakon o unutrašnjim poslovima.

"Očekujemo da sud kroz prizmu ustavnih obećanja i međunarodnih standarda sagleda kritike domaćih i međunarodnih stručnjaka i zaštiti prava na privatnost i pravičan postupak", poručili su iz HRA.

U HRA smatraju da izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima nisu riješile suštinski problem bezbjednosnih provjera policijskih službenika.

Kako navode, policijski službenici i dalje nemaju pravo da budu upoznati sa razlozima zbog kojih im je utvrđena bezbjednosna smetnja, niti mogućnost da se o tome izjasne prije donošenja odluke.

Usvojene izmjene odnose se uglavnom na sastav komisije koja odlučuje o bezbjednosnim smetnjama – umjesto ministra, komisiju će formirati Vlada uz mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, a broj članova povećan je sa pet na šest, uključivanjem jednog tužioca.

Međutim, HRA upozorava da takvo rješenje ne obezbjeđuje nezavisnost komisije.

Oni ukazuju da zakon ne propisuje način odlučivanja u komisiji sa parnim brojem članova, niti šta se dešava ukoliko glasanje bude neriješeno, dok učešće tužioca smatraju nedovoljnom garancijom zakonitosti, jer njegov glas nema posebnu težinu.

"Odlučivanje komisije konsenzusom, koje bi jedno dalo tužiocu na značaju, je nešto što se moralo propisati zakonom, a nije propisano", dodaju iz HRA.

Podsjećaju da su predlagali sedmočlanu, depolitizovanu komisiju sa jasnim procesnim garancijama, ali da ti amandmani nisu prihvaćeni.

"Ostalo je sporno pravo komisije da od kandidata sakrije razloge za utvrđivanje bezbjednosne smetnje, čime se oni i onemogućavaju u osporavanju takve odluke. Ovo pravo komisije je Ombudsman kritikovao u svojim mišljenjima već tri puta. Ništa od toga nije usvojeno. Komisija je ostala tijelo pod dominacijom izvršne vlasti, bez jasnih i pravičnih pravila odlučivanja, što sve i dalje omogućava proizvoljnu selekciju policijskih službenika", navodi se u saopštenju.

Govoreći o izmjenama Zakona o ANB, HRA ocjenjuje da postoji određeni napredak, ali da najsporniji djelovi sistema tajnog nadzora nisu promijenjeni.

Pozitivnim smatraju uvođenje sudskog nadzora nad pristupom najosjetljivijim podacima pravnih lica, uključujući genetske i biometrijske podatke, kao i podacima o lokaciji.

Istovremeno upozoravaju da ANB i dalje može primjenjivati najinvazivnije mjere tajnog nadzora do 48 sati bez prethodne sudske odluke, uz naknadnu kontrolu suda.

Prema ocjeni HRA, takvo rješenje duboko zadiranje u privatnost građana bez stvarne prethodne sudske kontrole.

Posebno ukazuju da nije mijenjan član 18 Zakona o ANB, koji reguliše mjere snimanja, praćenja i osmatranja.

"Te mjere, iako se formalno sprovode u javnom prostoru, omogućavaju dugotrajno i sistematsko prikupljanje podataka o kretanju, kontaktima i ponašanju ljudi i zadiru u samo jezgro prava na privatnost. HRA je tražila da se i one podvrgnu prethodnoj sudskoj kontroli. Podsjećamo da je upravo zbog člana 18 Predsjednik Crne Predsjednik Crne Gore prethodni tekst zakona vratio Skupštini na ponovno odlučivanje – taj problem ostaje potpuno neriješen", stoji saopštenju.

HRA navodi i da je zabrinutost zbog ovih zakonskih rješenja iskazana i na nivou Evropskog parlamenta.

Podsjećaju da je poslanik Vladimir Prebilič od Evropske komisije tražio ocjenu usklađenosti zakona sa standardima EU, nakon čega je Komisija odgovorila da odredbe o zaštiti podataka nisu u potpunosti usklađene sa GDPR-om i Direktivom o zaštiti podataka u oblasti sprovođenja zakona (LED), te da zapošljavanje policajaca mora biti zasnovano na zaslugama, uz snažne procesne garancije i mogućnost pune sudske zaštite u slučaju otkaza.

Iz HRA očekuju da Ustavni sud prioritetno odluči o osporenim zakonima i obaveže Vladu i Skupštinu da u njih ugrade neophodne garancije zaštite prava na privatnost i pravičan postupak.