Ponavljanje glasanja dok vladajuća većina ne obezbijedi dovoljan broj ruku narušava dostojanstvo Skupštine i povjerenje da se odluke donose ozbiljno i odgovorno, dok istovremeno pokazuje dezorganizaciju, neslaganja i političku trgovinu unutar vlasti.
Tim riječima su sagovornici “Vijesti” komentarisali to što poslanici nerijetko glasaju za neke odluke više puta, kao što je na primjer bilo prošlosedmično glasanje za imenovanje poslanika Demokrata Momčila Lekovića za Odbor za bezbjednost i odbranu, usvojeno iz trećeg “pokušaja”, nakon dva “neuspješna”.
Za Lekovićevo članstvo u tom skupštinskom tijelu najprije je glasalo 39 poslanika, dva manje od potrebne većine. Umjesto da konstatuje da predlog nije usvojen, predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) ponovio je glasanje, a tokom drugog pokušaja dao pauzu. Na snimku tokom drugog glasanja vidi se poslanica Bošnjačke stranke (BS) Edina Dešić kako izlazi iz sale. Nakon toga, glasa se za još imenovanja u odbore, između ostalog i za Lekovića, koji ovaj put, iz trećeg pokušaja, dobija potrebnu većinu od 44 poslanika.
Iz BS-a su “Vijestima” nezvanično rekli da su oni tražili da se svi predlozi Administrativnog odbora stave na dnevni red, a ne samo imenovanje Lekovića.
Iz Skupštine su “Vijestima” kazali da je glasanje ponovljeno “iz tehničkih razloga”.
Ovo nije prvi put da predsjednik Skupštine “koriguje” glasanje - Mandić je 2023. poslanike podsjećao da ne treba da usvoje izvještaj Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP), a nekadašnji šef parlamenta Ivan Brajović (Socijaldemokrate) 2020. da glasaju protiv predloga Zakona o urgentnim mjerama podrške građanima Crne Gore zbog epidemije koronavirusa, jer se radi o predlogu opozicije.
Suljević: Skupština kao gradski trg
Pravnik Damir Suljević ”Vijestima” je rekao da dinamika rada u Skupštini u posljednje vrijeme uveliko ide na uštrb percepcije javnosti da se raspravi i glasanju o određenim pitanjima pristupa sa dovoljnom pažnjom.
“Ukoliko se isprate sjednice na skupštinskim odborima, ali i u plenarnoj sali, teško je oteti se utisku da to sve više liči na gradski trg, kroz koji se shodno potrebi prolazi, ulazi i izlazi, nego na mjesto gdje se ozbiljno raspravlja i odlučuje o pitanjima od javnog značaja”, smatra on.
Suljević objašnjava da formalno-pravno glasanje ne proizvodi nikakve posljedice, niti se smatra okončanim do zaključenja glasanja od strane predsjednika ili predsjedavajućeg u Skupštini.
“Ipak, takve scene, gdje se daje pauza čim se pokaže da nedostaje ruku za potrebnu većinu, ozbiljno narušavaju dostojanstvo institucije i sliku da se o pitanjima od javnog značaja odlučuje ozbiljno i odgovorno”, smatra on.
Dodaje da je i sam pokušaj da se nepostizanje većine za donošenje neke odluke u Skupštini pravda problemima sa tehnikom nevješt, kad je jasno da su razlozi nešto sasvim drugo.
“Oni poslanici koji su bili prisutni u sali jednostavno nisu glasali, bilo zbog neusaglašenosti unutar vladajuće većine, bilo zbog toga što nisu razumjeli o čemu se glasa, kao što je to bio slučaj u nekim ranijim navratima”, ističe.
Anđušić: dezorganizacija i trgovina
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić ocjenjuje da prošlosedmično glasanje ne predstavlja ništa novo u odnosu na desetine slučajeva kojima su ranije svjedočili - “kada je u pitanju kršenje procedura, poslovnika, zakona i Ustava od strane Skupštine”.
Prema njegovim riječima, to je posljedica dva faktora - jedan je potpuna dezorganizacija, nesnađenost i odsustvo bilo kakvog reda u parlamentu i parlamentarnoj većini, dok je drugi vezan za konstantnu trgovinu, ucjene i trvenja u odnosima parlamentarne većine.
“Ne treba dalje ići od detalja vezanog za situaciju gdje predsjednik parlamenta poslanicima dostavi Saziv za novu sjednicu skupštine u okviru koga piše da će dnevni red dostaviti na samoj sjednici”, rekao je Anđušić “Vijestima”.
Ističe da, kad je konkretna situacija u pitanju, ona svakako “kompromituje predmetno imenovanje, jer se o nekoj tački može izjašnjavati jedanput u okviru tog glasanja.
“Drugo, ona svakako predstavlja dokaz političko-partijskih ucjena i trgovine. U ovom slučaju, jedne toliko evidentne situacije u okviru koje jedan politički subjekt iz parlamentarne većine uslovljava predmetno imenovanje nekim svojim zahtjevom”, naveo je.
Nije prvi put
Slične prakse dešavale su se i ranije.
Krajem jula 2024. godine, prilikom izjašnjavanja o zaključku Odbora za ljudska prava na Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2023, dio poslanika vladajuće većine prvobitno je pritisnuo taster “protiv”, odnosno - da ne prihvataju zaključak odbora da se ne usvoji izvještaj koji je podnijela Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP).
Kad je primijetio da raste broj glasova “protiv”, Mandić je podsjetio kolege iz većine da je Odbor preporučio da se izvještaj ne usvoji i da treba da glasaju za zaključak tog skupštinskog tijela.
“Mi treba da podržimo zaključak našeg odbora”, rekao je šef Skupštine nakon što je dvadesetak poslanika pritislo taster “protiv”.
To je opozicija propratila smijehom i dobacivanjem: “Malo se popilo”.
“Nije se popilo, nego pričamo šta je predlog zaključka”, odgovorio je Mandić, koji je prije izjašnjavanja objasnio o čemu poslanici treba da odlučuju.
Glasanje je završeno tako što je usvojen zaključak kojim se ne prihvata izvještaj. Cijeli događaj izazvao je kritike na društvenim mrežama, u kojima su predstavnici vlasti nazivani, između ostalog, “taster-poslanicima”.
U junu 2020. godine poslanici tadašnje vladajuće većine, koju je predvodio DPS, izglasali su Zakon o urgentnim mjerama podrške građanima Crne Gore zbog epidemije koronavirusa koji je predložila opozicija, nakon čega je tadašnji šef parlamenta Ivan Brajović ponovio glasanje, prethodno objasnivši da se radi o opozicionom predlogu.
“Da ne bude nikakve dileme, ovaj zakon je predložen od strane opozicionih poslanika. Pošto je bilo zabune kod poslanika koji su glasali, predlog stavljam na ponovno glasanje”, kazao je tada Brajović.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
